IRF

Investiciono-razvojni fond je u periodu od 25. marta do 8. maja primio 920 zahtjeva, od čega je odobrio 243 kredita u ukupnom iznosu od 44,9 miliona eura, dok je 188 zahtjeva trenutno u proceduri obrade. Do sada je odobreno 810 moratorijuma na finansijske plasmane odobrene od strane IRF-a u ukupnom iznosu od 158 miliona eura.

Iz IRF-a ističu da su i dalje prioritet preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena.

To su, kako su pojasnili, ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte i koji ih sada otvaraju ili koji će ih ubrzo otvoriti.

Za njih odobravaju kredite namijenjene, prije svega, za isplatu plata zaposlenima i za zakupnine, dok ne počnu sa intenzivnijim radom.

“Ukoliko je preduzeće korisnik subvencija za plate od strane Vlade, IRF isplaćuje razliku od iznosa subvencije do iznosa isplaćene neto zarade od strane poslodavca. Za subvencije od 70% i 50% od minimalne zarade, razliku od 30%, odnosno 50% u bruto iznosu IRF može pokriti preko kredita”, navodi se u saopštenju IRF-a.

Kombinacijom mjera subvencija na minimalne zarade i kreditinom linijom, kako su kazali, obuhvatiće se što više malih preduzetnika i njihovih zaposlenih, s obzirom na ograničene finansijske resurse u ovom trenutku i ograničenom kreditnom aktivnošću banaka.

“Srednja i velika preduzeća, koriste tekuće kreditne linije za svoje potrebe jer je nužno sačuvati sva zdrava preduzeća i moramo voditi računa o projektima i investicijama koja su od presudnog značaja da se održi osnovna ekonomska aktivnost”, navodi se u saopštenju.

Iz IRF-a ističu da moramo biti svjesni da intenzitet uticaja ukupne situacije na preduzeća nije isti.

“Nijesu sva preduzeća u istoj poziciji u odnosu na akumulirani kapital, ukupne finansijske resurse, postojeće zalihe, ostvarene dobiti u prethodnom periodu itd, tj. nemaju svi istu mogućnost da amortizuju negativan uticaj ukupne situacije”, kazali su.

Naglašavaju da ovo nije vrijeme za preduzeća koja žele iskoristiti povoljne uslove kreditne linije u cilju rješavanja problema poslovanja iz prošlosti.

“Niti mogu biti dio ove kreditne linije oni preduzetnici i preduzeća koja vide šansu da kroz date povoljnosti ostvaruju ekstra profit i da imaju bilo koje druge nezaslužene benefite, kao na primjer refinasiranje bankarskih kredita. Nije realno da srednja i velika preduzeća,koja imaju realni potencijal, koriste kreditnu liniju od 1,5% za obrtna sredstva a ta kreditna linija je prije svega namijenjena za plate i zakupnine i to onima kojima je u ovom periodu najpotrebnije”, ističu iz IRF-a.

U tom smislu, dodaju, IRF analizira svako preduzeće pojedinačno i na osnovu toga procjenjuje prioritet i donosi odgovrajuće odluke.

“Dakle, ne postoji pravo na kredit i nije moguće po automatizmu dobiti kredit, već IRF na osnovu svakog pojedinačnog zahtjeva i analize, u skladu sa realnom situacijom i potrebama, donosi pojedinačnu odluku. Ulažemo veliki napor da obezbijedimo sredstva od međunarodnih finansijskih institucija kao i da izađemo u susret što većem broju preduzetnika i preduzeća”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da je tokom 2019. godine odobreno 516 kredita a od 25. marta do 8. maja ove godine odobreno je 243 kredita.

“Ovaj podatak dovoljno govori koliko je truda uloženo”, zaključuje se u saopštenju.