MRDAK

Vlada Crne Gore prihvatila je predloženu metodologiju procesa pristupanja Evropskoj uniji, koja će poslužiti kao dobra platforma za intenziviranje reformskih procesa, poručio je zamjenik glavnog pregovarača Marko Mrdak.

Vlada je u četvrtak usvojila informaciju o novoj metodologiji pristupanja EU i odlučila da Crna Gora prihvati novi model pregovaranja.

Mrdak je, gostujući tim povodom u emisiji “Evropa” na Radiju Crne Gore, objasnio da su se, nakon što je Savjet za opšte poslove EU prihvatio predlog o novoj metodologiji, stekli uslovi i da se Vlada Crne Gore formalno izjasni o tom pitanju.

“Nova metodologija sama po sebi ne može niti usporiti niti ubrzati proces, ali nam daje dobru platformu koju možemo jako dobro iskoristiti za intenziviranje reformskih procesa i intenzivniju komunikaciju sa zemljama članicama, tako da ćemo, koristeći ove elemente, biti u prilici da na efikasniji način intenziviramo reforme. Korišćenje nove metodologije na najbolji način će nam omogućiti napredak“, objasnio je on.

Mrdak je, na pitanje da li će Crna Gora biti u obavezi da mijenja pregovarački okvir zbog nove metodologije, rekao da Crna Gora ima svoju pregovaračku strukturu i da se okvir neće mijenjati.

Kako je rekao, važno je obratiti pažnju na cjelokupan kontekst, podsjećajući da smo, od formiranja Evropske komisije imali jasne političke poruke o evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana, a da je davanje na značaju Zapadnom Balkanu u jeku zdravstvene i ekonomske krize jasan signal snažnih odnosa.

“Za Crnu Goru u tehničkom smislu nova metodologija ne znači mnogo, ali u političkom predstavlja odraz spremnosti da, u intenzivinijem dijalogu sa državama članicama, gradimo proces i radimo na njemu”, rekao je Mrdak.

Prema njegovim riječima, u pregovorima je ponekad teško povući liniju između tehničkog i političkog dijela, ali u načelnoj podijeli najočigledniji novitet u tehničkom smislu su klasteri i struktura izvještaja EK sa jasnim indikatorima i zaduženjima po svim poglavljima.

“U političkom smislu možemo izdvojiti značajniju uključenost članica u sve faze pregovora, učestalije samite, ministarske kontakte, godišnje međuvladine konferencije. Novitet je i pozitivna i negativna uslovljenost u aktuelnoj pregovaračkoj strkturi. Negativna nam je poznata, to je klauzula balansa, a što se tiče pozitivne, ona se odnosi na postepeno uključivanje država kandidata u politike EU nakon ostvarenih uspješnih rezultata”, dodao je on.

Mrdak je objasnio da se, kad je u pitanju uticaj klastera na otvaranje poglavlja 8, ne mogu očekivati poteškoće, s obzirom na to da je Crna Gora ispunila sva početna mjerila i da se nada dobijanju zelenog svjetla od svih članica u skorom otvaranju poglavlja. „Možda smo bliži tome da govorimo o zatvaranju klastera, a ne otvaranju. Imamo značajan broj poglavlja spremnih za zatvaranje, kao što su poglavlja 7, 3, 6 i 28, čija zatvaranja možemo očekivati u perspektivi“, naveo je on.

Kad je u pitanju budžet koji se odnosi na Zapadni Balkan, Mrdak je podsjetio da je EK u perspektivi koja se odnosi na period 2021-2027. godina dodijelila najveći dosad budžet za zemlje Zapadnog Balkana, oko 14,5 milijardi eura, što je povećanje u odnosu na aktuelni za period 2014-2020, koji iznosi oko 11 milijardi eura.

„Kroz značajnija izdvajanja se najbolje potvrđuje namjera EK da najefikasnije djeluje u svom okruženju. Pratimo trenutno intenzivnu debatu na nivou EU na temu pripreme srednjoročnog budžetskog okvira, mislim da je jako pozitivna poruka povećanje budžeta u momentu kad jedan od najvećih donatora budžetu, Velika Britanija, napušta EU. To je jasan signal da je Zapadni Balkan prioritet“, kazao je Mrdak.

Kad su u pitanju poglavlja 23 i 24, Mrdak je rekao da nova metodologija ne pravi značajnu razliku od aktuelnog pregovaračkog procesa Crne Gore.

„Crna Gora već pregovara po najstrožijim kriterijumima i sve što propisuje nova metodologija je nešto što Crna Gora na dnevnom nivou već sprovodi. Sve ono što predviđa nova metodologija u oblasti vladavine prava Crna Gora već poznaje i kolege koje vode tu oblast imaju ogromno znanje koje mogu da podijele sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u cilju njihovog efikasnijeg procesa“, rekao je Mrdak.