MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković istakao je u intervjuu za Pobjedu da je za 14 godina od obnove nezavisnosti Crna Gora postigla mnogo, ali da se na unutrašnjem planu moglo postići i više, prije svega stvoriti jedinstvo oko istog cilja razvijenije, bogatije i demokratskije Crne Gore.

Nakon grozničave borbe Crna Gora je na korak da postane “corona free država u Evropi. Kako to da država čiji je zdravstveni sistem prije pet godina ocijenjenkao najgori 135. sistem u Evropi postane prva evropska država bez inficiranih?

MARKOVIĆ: Zaista je danas zadovoljstvo govoriti o rezultatima i ishodu borbe protiv epidemije korona virusa koje je Crna Gora postigla. Sredinom marta cijeli svijet je, pa i Crna Gora, strijepio od posljedica ove opake bolesti, tim prije što je bilo relativno malo naučnih i svakih drugih saznanja i informacija koje bi nas vodile i usmjeravale. Nijesmo čekali pojavu prvog zaraženog pacijenta da bismo naše institucije digli na noge. Već početkom januara krenuli smo odlučno, sa jasnim mjerama, koje su prolazile nekoliko provjera: od dnevnog praćenja globalnih okolnosti, preko mišljenja naših stručnjaka do donošenja nijansiranih državnih odluka.

Takva je, recimo, bila odluka da na samom početku, prije nego što je proglašena pandemija, zatvorimo naše granice prema šest ugroženih zemalja; da zaustavimo letove prema destinacijama u čijem se okruženju već razvijala zaraza; i da se fokusiramo na nabavku zaštitne opreme a ne na trku za respiratorima i bolničkim krevetima. Mobilisali smo cijeli sistem, formirali Nacionalno koordinaciono tijelo i desetinu operativnih tijela, digli na noge bezmalo 100.000 ljudi u raznim službama, i oni su odgovorili zadatku. Upravo to, bolje nego bilo koja rejting lista, pokazuje i da naš zdravstveni sistem vrijedi mnogo više od nekog statističkog 135. mjesta. I potvrđuje da Crna Gora ima izgrađene i sposobne institucije koje služe građanima i svojoj državi. Sve to u sinergiji, uz jasnu viziju, koordinaciju, i poštovanje hijerarhije, dovelo nas je do, kako očekujemo uskoro, statusa corona-free države. To prepoznaju naši građani, strani investitori, ali i naši inostrani partneri. Sad je trenutak da se takva reputacija iskoristi u turizmu, ekonomiji i daljem razvoju. Jedino tako možemo ublažiti posljedice neminovne krize koja će biti teška, i koja će trajati.

Da li ste Vi imali neku, makar i pritajenu, dozu bojazni da institucije neće funkcionisati, da neće biti na nivou zadatka, da li ste vjerovali da će građani biti tako disciplinovani? Da li će se, nakon ovoga, crnogorske institucije i u Crnoj Gori i vani drugačije posmatrati?

MARKOVIĆ: Nijesam imao bojazan u funkcionalnost institucija. Takve sumnje uvijek dolaze od onih koji su van sistema i koji izdaleka gledaju na stvari. Inače, predsjednik Vlade je adresa koja najbolje zna i sposobnost i potencijalne slabosti u institucijama. Nijesmo se, dakle, ni osvrtali na takve ocjene, jer je njih demantovao svaki sljedeći dan, implementacija svake nove mjere, i uspješno sprovođenje onoga što je propisano. Disciplina građana ili, bolje reći, njihova kooperativnost, takođe je uslovljena kredibilitetom institucija koje tu disciplinu zahtijevaju. I tu je Crna Gora položila ispit -ne samo saradnje institucija i građana, i njihove odgovornosti, nego i važan ispit solidarnosti na djelu.

Prisjetimo se samo spiska građana, preduzeća i ustanova koje su priskočile upomoć, uplata donacija, ustupanja cijelih zgrada i kompleksa bez nadoknade, dobrotvora iz dijaspore. Nikad manje razlika i nikad više zajedništva nego u tim presudnim danima. I u toku najveće opasnosti izazvane epidemijom, kad u svakome od nas stanuje sumnja i strah, pa sve do danas povjerenje u institucije je nikad veće, kao i zadovoljstvo građana. I same institucije su to registrovale kroz rad i djelovanje; ukupna javnost kroz ankete i istraživanja, a mi u Vladi kroz pisma podrške koja stižu svakog dana. Riječju Crna Gora je potvrdila daje odgovorno, zrelo i demokratsko društvo.

Koliko su tačne nezvanične informacije koje imam: da je povjerenje u Vladu na čijem ste čelu drastično skočilo tokom posljednja tri mjeseca i doseglo najveću tačku ikada da u Vladu vjeruje čak 66 odsto građana?

MARKOVIĆ: Naši građani prepoznaju napore i rezultate Vlade. Vide da je naš cilj jasan i očigledan: a to je njihovo zdravlje i njihov materijalni položaj u vremenu kad su zdravlje, životni standard, a nažalost i životi ljudi širom svijeta ugroženi. Povjerenje u institucije je produkt sinergije i uzajamnog poštovanja. I ja vjerujem da rezultati koje pominjete, da u Vladu Crne Gore vjeruje 66 odsto, odnosno dvije trećine njenih građana, upravo odražavaju ono što smo postigli. Vlada će nastaviti da posvećeno radi na izvršavanju svojih programskih ciljeva. Ali sada kada nam prijeti dugotrajna ekonomska kriza, naša odgovornost i dužnost prema svakom građaninu i njegovoj porodici je utoliko složenija i veća.

Nijesu ipak svi slušali uputstva iz države. Kada se osvrnemo na dešavanja od pojave korone, ispada da je institucija koja je najviše ignorisala mjere NKT i Vlade Crne Gore bila -Srpska pravoslavna crkva. Je li to SPC ne želi da prihvati činjenicu da Crna Gora ima svoj pravni sistem i poredak koji se mora poštovati? U Srbiji su, recimo, poštovali sva uputstva vlasti…

MARKOVIĆ: Najnoviji događaji pokazali su daje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori mogla u konkretnoj situaciji i uraditi više i pomoći više kako svojim vjernicima, tako i svim građanima Crne Gore. Od ranije smo svjedoci jednog specifičnog odnosa SPC prema našoj državi i njenim institucijama. Nažalost, taj odnos prisvajanja Crne Gore u vjersko-ideološkom smislu koji dolazi iz sjedišta SPC, kao i istovremenog negiranja njene državnosti i nepoštovanja njenih institucija i u ovoj situaciji pokazao je svoju besmislenost i svojti pogubnost. Građani treba da prepoznaju namjere svih drugih struktura koje su ovih dana pozivale na ekstremizam i nasilje, jer to nije ništa drugo nego nastavak događaja koje smo imali prilike da vidimo na našim ulicama i 2015. i 2016. i u posljednjim danima 2019. godine. Uvjeren sam da naši građani to uviđaju i da već prave otklon od političkih subjekata koji su se jasno legitimisali. Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja: Naravno da Crna Gora ima svoj pravni poredak i da se njeni zakoni moraju poštovati! A upravo ti zakoni garantuju svim vjerskim zajednicama, pa i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, neophodnu autonomiju u vjerskim poslovima. Tu dolazimo do tačke nesporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Pitam vas – da li bi bilo moguće u nekoj drugoj državi, pa i u Srbiji kao matici SPC, da država i institucije donesu jedna pravila, a crkva druga? A da onda crkva pojedine građane izuzme od tih pravila. Dakle, radi se o apsurdu kojem ne smije biti mjesta u Crnoj Gori.

Vlada je sa dva paketa mjera pokušala da ublaži razarajuće ekonomske posljedice epidemije kovid-19. Bilo je i kritičkih ocjena u parlamentu da je sve to nedovoljno, da ne pomaže preživljavanju… Najavili ste treći paket mjera, što će biti suština, usmjerenje, trećeg paketa?

MARKOVIĆ: Kritika, posebno konstruktivna, uvijek je dobrodošla, ali ponuđena rješenja moraju biti realna i održiva. Znate da nikada za četiri godine nijesam pribjegao populističkim predlozima, koliko god da bi donijeli političkih poena. Prva dva paketa mjera su bila pravovremena, sveobuhvatna, usmjerena prvenstveno na održavanje likvidnosti i zaposlenosti. Imala su socijalni predznak, kao najadekvatniji odgovor u prvim fazama krize nastale uzrocima koji nijesu ekonomske prirode. Trećim paketom mjera će se težište pomjerati u korist razvoja.

Krizu potiskuje jedino razvoj, ne postoje druga održiva rješenja. Situacija sa korona virusom, kada su se mnoge države zatvorile, pokazala je da Crna Gora mora da se okrene sebi jer smo vidjeli da imamo znanje i ljude koji mogu više proizvoditi i kreirati održiva rješenja.

Što to konkretno znači?

MARKOVIĆ: Struktura našeg budućeg razvoja se već od danas mora pomjerati ka većem udjelu prerađivačke industrije, poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, energetike i digitalnog društva. Struktura domaćih i stranih direktnih investicija treba da prati ovaj pravac. Kroz treći paket mjera Vlade, poseban fokus će biti na pružanju podrške granama ekonomije koje će ostvariti visok stepen produktivnosti i smanjenja izloženosti zemlje negativnim makroekonomskim trendovima, kroz investiranje u domaću proizvodnju u cilju supstitucuje uvoza i podsticajima izvozno orjentisanim djelatnostima. Shodno navedenom, mjere će biti realizovane kroz efektivno i efikasno korišćenje postojećih resursa, ali i velikog potencijala bankarskog sektora u Crnoj Gori i snažne podrške Investićiono-razvojnog fonda, koja nije izostala ni u prvim mjesecima krize.

Brojne međunarodne institucije procjenjuju da će Crna Gora, uz Hrvatsku, imati najveći pad BDP jer je punjenje državne kase u velikoj mjeri zavisno od turizma. Pominje se i pad od najmanje 9 odsto… Da li Vlada ima neku drugačiju procjenu?

MARKOVIĆ: Nema veće prijetnje ekonomskoj stabilnosti od neizvjesnosti. Ona je, na žalost, glavna karakteristika krize izazvane korona virusom. Gotovo sve sa strane napravljene projekcije rasta ekonomije u mandatu ove Vlade su bile pogrešne, baš kao što su pogrešna bila i predviđanja kapaciteta našeg zdravstvenog sistema da odgovori na ovu epidemiju. Nadam se da ćemo moći još jednom da pokažemo daje realnost bolja od predviđanja.Projekcije pada su različite i kreću se od pet do, kako ste rekli, devet odsto. Naše projekcije su slične, a kroz rebalans budžeta, koji je u pripremi, će u najvećoj mogućoj mjeri biti precizirane i detaljnije elaborirane. Ali, mi smo fokusirani na rad i rast. Već sam kazao da želimo da napravimo zaokret u privredi i podstaknemo proizvodnju i izvoz, a smanjimo uvoz. Tačno da punjenje budžeta zavisi odturizma, ali nije to jedini naš izvor prihoda. A i za tu oblast pripremamo ozbiljnu podršku kako bi ublažili posljedice koje taj važan sektor trpi, ne samo u Crnoj Gori već i cijelom svijetu.

Hoće li biti turista ove godine?

MARKOVIĆ: Siguran sam da hoće. Jer Crna Gora nudi kvalitet i što je važnije sigurnost! Godinama smo bezbjedna destinacija. Znate da su druge destinacije, pa i u Evropi, bile poljuljane terorizmom i drugim bezbjednosnim izazovima. Kod nas mir nikada nije doveden u pitanje. Isto je i sa situacijom vezanom za korona virus. Vjerujem daje naša država dala jedan od najboljih odgovora u svijetu u borbi sa ovom pošasti i da će to prepoznati turisti kako iz regiona tako i šire.

Jeste li optimista da će crnogorska privreda ipak se podići poslije ove krize i kada očekujete prve znake ozdravljenja?

MARKOVIĆ: Kako su prognoze referentnih institucija saglasne u tome da će se Crna Gora suočiti sa recesijom u 2020. godini, jednako su saglasne da se u 2021. godini očekuje ekonomski oporavak i pozitivne amplitude ekonomskog rasta na gotovo istom nivou kao što je projektovani pad za 2020. godinu. U 2021. godini se očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije, usljed očekivanog oporavka turizma i ostalih izvoznih sektora uslužnih djelatnosti, rasta privatne i javne potrošnje, i oporavka indikatora na tržištu rada.

Posebno želim da istaknem investicije kao zamajac ne samo oporavka već i budućeg razvoja. Tu mislim na nedavno okončane investicije, investicije koje se privode kraju ali i one koje će uslijediti u strateški važne sektore našeg budućeg razvoja. Sve one zajedno će doprinijeti povećanju kapitalne osnovice novog privrednog rasta crnogorske ekonomije u srednjem i dugom roku. Ko uz sve navedeno nema i potrebnu dozu optimizma unaprijed je poražen pred nesagledivim razmjerama krize koja u kratkom roku razara i najrazvijenije ekonomije svijeta.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Tomović Šundić, Vuksanović, Dragićević i Vukčević dobitnici Trinaestojulske nagrade
    on 10/07/2026 at 10:58

    Trinaestojulska nagrada za 2026. godinu dodijeljena je profesorici dr Sonji Tomović Šundić, doktorkama bioloških nauka Snežani Dragićević i Snežani Vuksanović, te filmskom reditelju i profesoru dr Nikoli Vukčeviću. Odluku je na sjednici održanoj danas na Cetinju, nakon tajnog glasanja, donio Žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja.

  • Ko je Endi Barnam, budući britanski premijer
    on 10/07/2026 at 10:44

    Endi Barnam je na putu da nasledi Kira Starmera na liderskoj poziciji Laburstičke stranke, samim tim i premijera Velike Britanije.

  • SAD i Izrael se pripremaju za dugotrajan sukob sa Teheranom; Odjeknulo više eksplozija na jugu Irana
    on 10/07/2026 at 10:34

    SAD i Izrael se pripremaju za mogućnost dugotrajne eskalacije sukoba sa Iranom, pišu izraelski mediji. Novi udari zabilježeni su na više mjesta u Islamskoj Republici, dok Revolucionarna garda Irana (IRGC) tvrdi da je gađala američke vojne baze i komandne centre na Bliskom istoku. Teheran upozorava SAD da se uzdrže od novih „vojnih avantura“, a izraelski ministar odbrane poručuje da je vojska spremna za nastavak udara na Iran.

  • Evropsko naoružavanje: Kako okončati zavisnost od SAD?
    on 10/07/2026 at 10:16

    Evropa je i dalje zavisna od američkog oružja. To se videlo i na samitu NATO u Ankari, na kojem je održan i Visoki forum namenske industrije (Defence Industry). Naročito su američke kompanije mogle da zadovoljno trljaju ruke zbog unosnih ugovora.

  • Ukrajina će proizvoditi rakete za Patriot – šta se krije iza toga?
    on 10/07/2026 at 10:16

    Na samitu u Ankari članice NATO dogovorile su obiman paket vojne pomoći za Ukrajinu u ukupnoj vrednosti od 140 milijardi evra. Osim toga, američki predsednik Donald Tramp nakon susreta sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim najavio je da želi da Ukrajini izda licencu za samostalnu proizvodnju PVO-raketa za sistem Patriot.

  • Povodom Dana državnosti: Besplatan ulaz u nacionalne parkove Crne Gore
    on 10/07/2026 at 10:13

    Povodom Dana državnosti Crne Gore, u ponedjeljak, 13. jula 2026. godine, ulaz u svih pet nacionalnih parkova – Durmitor, Biogradsku goru, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije – biće besplatan za sve posjetioce, saopšteno je iz Nacionalnih parkova Crne Gore. Oni su, između ostalog, apelovali na posjetioce da ne ostavljaju otpad za sobom, da idu isključivo obilježenim i markiranim stazama, te da ne uznemiravaju biljni i životinjski svijet.

  • KUD „Tekstilac“ na olimpijadi folklora: Bjelopoljci jedini predstavnici Crne Gore u Istanbulu
    on 10/07/2026 at 10:10

    Kulturno-umjetničko društvo „Tekstilac“ iz Bijelog Polja predstavljaće Crnu Goru na jednom od najvećih svjetskih festivala folklora koji okuplja učesnike iz preko 50 zemalja. Ansambl putuje u Istanbul, gdje će od 11. do 21. jula na međunarodnoj sceni ponosno promovisati bogatu kulturnu baštinu, igru i tradiciju našeg kraja.

  • Evo koje ambulante Doma zdravlja rade tokom praznika 13. i 14. jula
    on 10/07/2026 at 09:29

    Dom zdravlja Glavnog grada organizovaće rad tokom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, 13. i 14. jula, u zdravstvenim objektima „Blok V“, „Tuzi“ i „Zeta“, kako bi građanima bila obezbijeđena neophodna zdravstvena zaštita. Tokom prazničnih dana biće organizovan rad izabranih doktora, laboratorije i patronažne službe, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

  • Da li je Folksvagen preveliki da bi opstao?
    on 10/07/2026 at 09:28

    Nemački proizvođač automobila je tokom decenija postao pravi gigant svetske automobilske industrije – pre svega kada je reč o broju radnika. Sa skoro 630.000 zaposlenih – 680.000 ako računamo i zajednička ulaganja u Kini – Folksvagen zapošljava oko 60 odsto više radnika nego Tojota, 140 odsto više nego Stelantis i skoro 240 odsto više nego Ford.

  • Pokret Evropa sad predložio da ulica u Podgorici ponese ime Slavoljuba Šćekića
    on 10/07/2026 at 09:22

    Klub odbornika Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada podnio je inicijativu da jedna ulica u Podgorici ponese ime policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, čovjeka koji je svoj profesionalni i životni put posvetio borbi protiv organizovanog kriminala i zaštiti Crne Gore, naveli su u saopštenju.

  • PU: Zatvoreno 14 objekata, izrečeno 910.800 eura novčanih kazni, najviše nepravilnosti u Budvi
    on 10/07/2026 at 08:35

    Od 1. maja do 8. jula 2026. godine, poreski inspektori izvršili su 1.129 inspekcijskih kontrola širom Crne Gore. Kontrolama je utvrđeno da 177 poreskih obveznika nije u potpunosti postupalo u skladu sa poreskim propisima. Po tom osnovu izdato je ukupno 267 prekršajnih naloga, u ukupnom iznosu od 910.800 eura, saopšteno je iz Poreske uprave. Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Budvi, slijede Ulcinj, Bar, Herceg Novi. Zbog nepravilnosti u radu zatvoreno je 14 objekata.

  • Crna Gora i EBRD otvaraju novu eru investicija: U fokusu infrastruktura, energetika i digitalizacija
    on 10/07/2026 at 07:10

    Crna Gora i EBRD ulaze u novu fazu partnerstva, obilježenu rekordnim investicijama, snažnim reformama i realizacijom najvećih infrastrukturnih projekata u susret članstvu u Evropskoj uniji – ključna je poruka sa sastanka ministra finansija, Novice Vukovića i njegovog tima sa rukovodstvom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

  • Konstituisana Grupacija za kongresnu industriju
    on 09/07/2026 at 14:50

    U Privrednoj komori (PKCG) je danas, pri Odboru Udruženja turizma i ugostiteljstva, konstituisana Grupacija za kongresnu (MICE) industriju.

  • Novi zakon o PDV-u u skladu sa evropskim standardima
    on 09/07/2026 at 14:37

    Predlog zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) ima za cilj cijelovitije uređenje svih osnovnih instituta sistema PDV-a, u skladu sa evropskim standardima, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. On je u Skupštini, obrazlažući predloženi akt, kazao da je postojeći Zakon o PDV-u , koji je donijet 2002, tokom godina postepeno usklađivan s evropskim propisima, ali da i dalje sadrži rješenja koja ne odgovaraju Direktivi Savjeta 2006/112 i njenim kasnijim izmjenama.  

  • Crna Gora tokom jula očekuje privremeno zatvaranje Poglavlja 8
    on 09/07/2026 at 10:08

    Crna Gora bi tokom jula, na Međuvladinoj konferenciji, trebalo privremeno da zatvori Poglavlje 8 – Konkurencija, čime bi napravila još jedan korak u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova . Riječ je o poglavlju koje uređuje politiku konkurencije i kontrolu državne pomoći, s ciljem da svi učesnici na tržištu posluju pod jednakim uslovima.

  • Bivši radnici Autoprevoznog blokirali ulaz u Tehnobazu: Traže povezivanje staža i isplatu potraživanja
    on 09/07/2026 at 08:38

    Bivši radnici nikšićkog Autoprevoznog blokirali su danas ulaz u Tehnobazu i carinski terminal u Nikšiću, zahtijevajući povezivanje radnog staža, isplatu potraživanja i rješavanje pitanja njihovih akcija. U ime okupljenih obratio se Milosav Đikanović, koji je poručio da radnici već dvije decenije bezuspješno pokušavaju da ostvare svoja prava.

  • Treća trasa imaće 49 kilometara, deset tunela i 25 mostova
    on 09/07/2026 at 05:30

    Nakon što je ozvaničen početak pripremnih radova za drugu dionicu autoputa od Mateševa do Andrijevice, iz kompanije Monteput su saopštili da su dobili saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine i za dionicu od Andrijevice do Boljara čija je vrijednost procijenjena na 880 miliona eura.

  • Ohrabrujući rezultati sektora poljoprivrede, ali neophodna veća podrška
    on 08/07/2026 at 16:38

    Iako su u prvoj polovini godine zabilježeni rast domaće proizvodnje, otkupa mlijeka i proizvodnje u prehrambenoj industriji, crnogorski agrar i dalje se suočava sa ozbiljnim strukturnim problemima. Iz Privredne komore poručuju da su za održiv razvoj neophodni jača podrška države, razvoj prerađivačkih kapaciteta i snažnije povezivanje domaćih proizvođača sa trgovinom i turizmom.

  • Savjet stranih investitora: Članstvo u EU može promijeniti strukturu stranih investicija u Crnoj Gori
    on 08/07/2026 at 10:49

    Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju mogao bi da doprinese stabilnijem rastu stranih direktnih investicija, većem prisustvu investitora iz EU i jačanju produktivnih ulaganja, posebno u sektore koji otvaraju nova radna mjesta i stvaraju dodatnu ekonomsku vrijednost.

  • Gotovo polovina stranih ulaganja u 2025. bila u nekretnine
    on 08/07/2026 at 05:53

    U Crnoj Gori investirano je, naročito u minulih pet godina, uglavnom u nekretnine, dok su produktivne investicije na kraju 2025. činile samo 18 odsto, saopšteno je na predstavljanju publikacije Trendovi kretanja stranih direktnih investicija od 2015. do 2025. Profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović, očekuje da će se članstvom u Evropskoj uniji promijeniti struktura ulaganja, te da će kredibilni investitori prepoznati potencijal naše države i opredijeliti se za ulaganja u novu članicu evropske porodice.