BURZAN SMATRA

Iza radikalnih snaga u Crnoj Gori i pokušaja destrukcije i bunta stoje zvanična Srbija, kao i Rusija, ocijenio je večeras univerzitetski profesor, bivši političar i diplomata Dragiša Burzan u “Živoj istini” koja se emituje na Javnom servisu.

“Činjenica da srpski državni vrh, zajedno sa medijima kojima upravlja predsjednik Srbije, sa domaćim “radnim snagama” i medijima koji su takođe plaćeni iz Srbije, podižu tenzije ne bi li u Crnoj Gori podigli bunu i destruirali izborni proces”, naveo je Burzan.

„To bi negativno uticalo na imidž Crne Gore u inostranstvu i otežalo situaciju sa krajnjim ciljem – da snage koje podržava državni vrh Srbije preuzme vlast na jedini način – bunom i silom. Partije koje prima Vučić, što direktno ukazuje na njega kao organizatora, nemaju šanse na izborima, čak ni ujedinjene. Crna Gora to glasati neće. Vučić će to neštedimice koristiti u kampanji, ali to nije strateški plan. Strateški plan je projektovati njima vjerne snage kroz populizam i osigurati bavljenje Crnom Gorom kroz podjele“, rekao je Burzan koji je, na pitanja autora emisije Darka Šukovića, govorio i o uticaju Rusije na aktuelne događaje u Crnoj Gori.

„U pozadini stoji velika Rusija koja je u posljednje vrijeme izašla sa mjesta inostranih poslova i iskazala stvari koje se ne govore u diplomatskoj praksi. Pritisak na Crnu Goru je zaista veliki i državni vrh je to prepoznao. Sve to neće uroditi plodom i mislim da će se izbori u Crnoj Gori dogoditi i da će gradjani podržati svojim glasom ko će činiti sljedeću vlast. Cilj Rusije koja podržava Crkvu je sasvim jasan. Ona tradicionalno želi da se isturi na ovom prostoru da bi došla do baze na Mediteranu, a Crna Gora da dođe u poziciju neke nove vlasti. To bi bio zgoditak koji bi pozdravila bez rezerve“, kazao je Burzan.

Govoreći o odnosu Evropske unije prema događajima u Crnoj Gori, Burzan je rekao da je “najveći strah Evrope od Balkana da ovdje opet nešto ne zaigra”.

“Oni razumiju da Srbija ima veliki kapacitet da napravi velika pomjeranja. I u dobrom i u lošem pravcu. Oni se fokusiraju na odnos Srbije i Kosova, a sve ostalo su manje važne stvari. Crna Gora sa evropskim senzibilitetom, koja je dobra sa svim susjedima – takva zemlja im neće napraviti problem i trudiće se da što manje intervenišu u tom smjeru. Problem može da bude neko ko je jednom već to napravio”, poručio je Burzan.

Govoreći o brojnim uvredljivim porukama na račun Crnogoraca koje su dolazile od visokih velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve, počev od patrijarha Irineja koji je izjavio da je “položaj Srba u Crnoj Gori teži nego što je bio u NDH”, Burzan je rekao da se radi o “narativu koji je način na koji se portretišu Crnogorci i koji je suštinski istovjetan sa načinom na koji su nacisti opisivali Jevreje”.

“Taj narativ ne može da bude drugačiji, a smišljen je da pokrene konfliktnu situaciju. On proizlazi iz iste vrste promišljanja. Nemamo prvo da je relativizujemo. To je javna riječ i nije jedina. Imamo Crkvu za koju niko ne zna za što se bori. Navodno da zadrži svetinje, što je priča koja svakom objektivnom posmatraču nije logična. Srbi u Crnoj Gori neće biti uskraćeni za pravo da praktikuju vjeru. To je toliko suluda ideja, ali to pokazuje koliko su ljudi podlegli propagandnim porukama i to je prilično alarmirajuće”, smatra Burzan.

“Kad god imate pritisak da asimilujete, rušite, pristup je isti. To kreće od engleskog kralja Edvarda koji je prvi proganjao Jevreje i koji je izmislio žutu zvijezdu. Taj narativ kojim je opisivao kako Jevreji drže sve društvene poluge i novac, ta se propaganda ponovila u Njemačkoj. Ta priča je ista”, kazao je Burzan osvrnuvši se na beogradski narativ o “beogradskim Crnogorcima”.

“Činjenice ukazuju da je sve što je izgovoreno suviše teško da bi bili relaksirani i ravnodušni. Građani imaju osnovnu potrebu da ne slušaju tako alarmirajuće i nečasne izjave i pravo da se izoluju od takvih informacija, ali jedan broj podliježe autoritetu Crkve i pada u tu zamku da ne vjeruje svojim očima”, kazao je Burzan koji dio uzroka takvog odnosa vidi i u žestokoj propagandi još iz perioda Slobodana Miloševića.

Na pitanje autora emisije – koliko trenutnoj situaciji doprinose ćutanjem članovi akademske zajednice i oni koji njihovo ćutanje koriste za agresivnu, manipulativnu zamjenu teza i odbranu lika i djela, od mitropolita Amfilohija nadalje, prema crnogorskom nacionu i crnogorskoj državi, Burzan je rekao da je tako bilo i devedesetih godina.

“Nažalost ni sada ne čujemo nikakve poruke iz Akademije, Univerziteta, ljudi koji sve perfektno dobro znaju. Jedan dio je “beogradski projekat”, a drugi neće da ulaze u medijske makaze koje su zaista neugodne za nekoga ko nije navikao da trpi javnu kritiku, koliko god da je neistinita”, zaključio je Burzan.