FLEGO

I Hrvatska i Crna Gora moraće se prilagoditi novim obrascima putovanja. Međutim, jasno je da sigurnost destinacije ostaje broj jedan za strane goste pa tako će ovoga ljeta kriterijum atraktivnosti destinacije biti isključivo turizam, ocijenio je u intervjuu za Vikend novine hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu i bivši istarski župan Valter Flego.

“Ono što je vrlo važno i za Hrvatsku i za Crnu Goru jeste otvaranje vrata stranim turistima, ali uz maksimalne mjere opreza i najviši nivo sigurnosti”, istakao je Flego.

Flego smatra da će gubici biti veliki, iako se još ne može precizno znati koliki. Kaže da Istra i Hrvatska, koje su se pokazale veoma uspješnima u borbi protiv Kovida-19, s dozom optimizma iščekuju odluke o konačnom otvaranju granica unutar Evropske unije.

“Jasno da će biti skroz drukčija od onoga na što smo navikli posljednjih godina, neće to biti peškir do peškira niti će se obarati rekordi broja gostiju i noćenja, ali vjerujem da će popunjenost turističkih kapaciteta u julu i avgustu biti dobra”, istakao je on.

Kaže da prema najnovijim podacima Svjetske turističke organizacije, pandemija Kovida-19 tokom prvog tromjesečja uzrokovala je pad međunarodnih dolazaka za 22 odsto, a godišnji bi pad u odnosu na 2019. mogao biti i do 80 odsto.

“Evropska turistička poduzeća suočavaju se s akutnom krizom likvidnosti zbog ogromnih gubitaka prihoda. Situacija je daleko od sjajne, a to što turizam nikada nije bio u nadležnosti ni u fokusu Evropske unije sigurno ne pomaže. Međutim, ovakva krizna situacija mijenja ustaljene obrasce djelovanja, pa je tako Komisija uvidjela hitnu potrebu da se to promijeni. Zakašnjelo, doduše, ali turizam je već mjesecima i te kako u fokusu Evropske unije. Sektoru turizma nije mjesto na marginama evropske politike! Novi predlog Višegodišnjeg finansijskog okvira 2021 – 2027. ne sadrži posebnu stavku za turizam, nego će se mjere za turizam implementirati kroz razne evropske programe,” naveo je on.

Ističe međutim, da pregovori oko novog pedloga budžeta tek kreću te očekuje konkretnija sredstva u budžetu za turizam.

“Komisija je ove nedjelje predstavila i “Krizni instrument oporavka za buduće generacije” težak 750 milijardi eura, sa zadatkom ponovnog pokretanja evropske ekonomije i mobilizacije investicija. Hrvatska takvim predlogom iz Fonda za oporavak dobija gotovo 10 milijardi eura – preko sedam milijardi bespovratnih sredstava, te 2,6 milijardi eura zajmova. Tu će biti prostora za finansiranje turističkog sektora, koji u Hrvatskoj čini gotovo 20 odsto udjela u BDP-u. Uz sve spomenuto, ne zaboravimo i već usvojene mjere za osiguravanje likvidnosti turističkih preduzeća poput sto milijardi eura za spas radnih mjesta kroz program SURE, zajmovi Evropskog investicijskog fonda do osam milijardi eura, državne potpore za nadoknadu štete državama članicama uzrokovane vanrednim događajima. stavila i “Krizni instrument oporavka za buduće generacije” težak 750 milijardi eura, sa zadatkom ponovnog pokretanja evropske ekonomije i mobilizacije investicija. Hrvatska takvim predlogom iz Fonda za oporavak dobija gotovo 10 milijardi eura – preko sedam milijardi bespovratnih sredstava, te 2,6 milijardi eura zajmova. Tu će biti prostora za finansiranje turističkog sektora, koji u Hrvatskoj čini gotovo 20 odsto udjeUz sve spomenuto, ne zaboravimo i već usvojene mjere za osiguravanje likvidnosti turističkih preduzeća poput sto milijardi eura za spas radnih mjesta kroz program SURE, zajmovi Evropskog investicijskog fonda do osam milijardi eura, državne potpore za nadoknadu štete državama EU budžetska potpora ne može zamijeniti nacionalne doprinose krizi, ali može značajno dopuniti mjere svake države članice”, istakao ej Flego.

Turizam čini preko 10 posto evropskog BDP-a, a zapošljava desetine miliona ljudi. Njegova je uloga u evropskoj ekonomiji sve samo ne zanemarljiva, kaže on.

“Međutim, koliko god profitabilan bio, turizam je nažalost nestabilan sektor i prvi na udaru u ovakvim krizama. Iako trenutno sve evropske zemlje drže virus pod kontrolom, to se preko noći može promijeniti, a ni jedna zemlja, pa ni ona najbogatija, ne može sama prevladati ovu krizu. Zato moramo pokazati evropsku solidarnost, usklađenost i koordiniranost te čim više djelovati u skladu sa Smjernicama Komisije o ponovnom pokretanju turizma u Evropi. Tako je većina članica već otvorila granice, u skladu s epidemiološkom situacijom, a evropski lideri najavili nove mjere pomoći. U tom smjeru, Evropska komisija je nedavno predstavila budžet za otvorenu, zelenu i digitalizovanu Evropu za Evropu solidarnosti pogođenu korona virusom. Nakon raznih prozivki, kako opravdanih tako i neopravdanih, EU je zaigrala na kartu ekonomije, gdje ima i te kako značajan uticaj, te je u skladu s tim predstavila najveći budžet u evropskoj istoriji”, istakao je Flego.

Posljedice krize ćemo u svakom slučaju osjećati još godinama, ali svih će 27 država članica puno lakše prebroditi krizu bude li nam EU snažan i odan partner. Zato očekuje da će uz sve kratkoročne mjere pomoći, novi proračun za razdoblje 2021-2027. biti u potpunosti iskorišten za ponovno pokretanje evropske ekonomije. Vrijeme je da politike poput turizma i zdravstva nađu svoje mjesto u evropskom budžetu jer upravo taj nedostatak jasnog evropskog djelovanja na tim područjima čini EU ranjivom, smatra on.

Flego dodaje da će i Hrvatska i Crna Gora morati da se prilagode novim obrascima putovanja.

“Međutim, jasno je da sigurnost destinacije ostaje broj jedan za strane goste pa tako će ovoga ljeta kriterijum atraktivnosti destinacije biti isključivo turizam. Spominjete tzv. turistički pasoš, o čemu je bilo govora na sastanku evropskih ministara turizma u aprilu. Jedan od predloga za brže i sigurnije putovanje bilo je oblikovanje zajedničkog sertifikata o sigurnosti u turizmu, odnosno COVID-19 pasoša. Riječ je o dokumentu koji bi sadržavao podatke o zdravstvenom stanju vlasnika i omogućio mu putovanje u EU i zemlje Šengenske zone. Međutim, ideja do sada nije realizovana, a s obzirom da turizam nije u nadležnosti EU, sumnjam da će do toga doći. No valja spomenuti najavu Komisije o izradi tzv. digitalne interaktivne karte EU, koja bi se ažurirala na dnevnoj bazi i sadržavala sve epidemiološke informacije svih država članica. Tako bismo u svakom trenutku mogli sigurno procijeniti može li se krenuti na godišnji odmor u željenu destinaciju. No, iako zvuči kao sjajna ideja, to je i dalje samo preporuka državama članicama. Svaka zemlja članica svjesna je da je konačna odluka na njoj, i po pitanju granica, i po pitanju cirkuliranja njenih građana van matične zemlje”, zaključio je on..

Ono što je vrlo važno i za Hrvatsku i za Crnu Goru jeste otvaranje vrata stranim turistima, ali uz maksimalne mjere opreza i najviši nivo sigurnosti. Istakao je i da će operatori turističkih usluga, ako žele izvući maksimalnu dobit, neizbježno morati prilagoditi ponudu potražnji na tržištu.

“Veliku će ulogu tu odigrati, još jednom da naglasim, sigurnost destinacije, a onda i atraktivnost ponude. Iako to nužno ne podrazumijeva isključivo smanjivanje cijena, potrebno je osigurati neki oblik dodane vrijednosti. U svakom slučaju, preostaje nam nadati se čim boljem zdravstvenom raspletu te jednoj drukčijoj turističkoj sezoni”, zaključio je on.