HRAPOVIĆ SAOPŠTIO

Crnogorska Vlada je, za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu od 2016. do maja ove godine, opredijelila 1,66 miliona eura, dok će do 2023.godine, biti izdvojeno 1,73 miliona eura, saopštio je resorni zdravlja Kenan Hrapović.

On je to kazao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Adrijana Vuksanovića, koliko je Vlada u ovom mandatu opredijelila sredstva za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u zdravstvu.

Hrapović je naveo da je od decembra 2016. godine do maja ove godine za zdravstvene radnike obezbjeđeno ukupno 167 stambenih jedinica.

Prema njegovim riječima, konkursom za individualno rješavanje stambenog pitanja, koji je realizovan krajem prošle godine, a čija je vrijednost 300 hiljada eura, 22 zadrugara je ostvarilo svoje pravo.

„Krediti u maksimalanom iznosu po korisniku do 15 hiljada eura obezbjeđeni su po povoljnim uslovima, koji podrazumijevaju kamatnu stopu jedan odsto godišnje, a rok otplate je od tri do 15 godina“, naveo je Hrapović.

On je podsjetio da je u februaru, Stambena zadruga objavila drugi konkurs za raspodjelu novca za poboljšanje uslova stanovanja članovima-zadrugarima, u visini od 305 hiljada EUR.

Hrapović je rekao da zbog situacije sa koronavirusom, taj novac još nije raspoređen, ali da će prema podnijetim prijavama na konkursu, minimum 30 zdravstvenih radnika-zadrugara ostavariće pravo na dodjelu novčanih sredstava po povoljnim uslovima

On je napomenuo da se na taj način, rješavanje stambenog pitanja pokazao jako uspješnim, budući da je Stambena zadruga od svog osnivanja 2012. godine, izgradila 322 stambene jedinice i omogućila zdravstvenim radnicima da iste kupe po povoljnim uslovima.

„Ministarstvo zdravlja intenzivno sprovodilo aktivnosti na obezbjeđivanju parcela oslobođenih plaćanja za komunalno opremanje zemljišta u opštinama gdje je za to postojalo interesovanje zdravstvenih radnika“, naveo je Hrapović.

On je istakao da su lokalne samouprave pokazale interesovanje i spremnost za rješavanje te problematike u zdravstvu.

„Opština Pljevlja ponudila je plac na urbanističkoj parceli Dup Mali logor, te je za isti pokrenut postupak oslobađanja od urbanističko-tehničkih uslova“, zaključio je Hrapović.

Jedinstven odgovor sistema i društva na Kovid

 Činjenica da je Crna Gora najduže u Evropi odložila importaciju virusa i posljednja registrovala prvi slučaj, a da smo prva evropska država bez oboljelih od koronavirusa, da smo coronafree destinacija i da smo progalisi kraj epidemije, potvrda je jedinstvenog odgovora zdravstvenog sistema i cjelokupnog crnogorskog društva na ovu pošast, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

“Uspjeli smo. Zdravstveni sistem je pokazao na djelu svoju posvećenost, spremnost i sposobnost. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam na čelu ovakvog sistema. Ponosan sam na naš rad i postignute uspjehe, i najkraći odgovor na Vaše pitanje, da kao čelni čovjek zdravstva ocijenim spremnost sistema je- naš zdravstveni sistem zaslužio je najveću ocjenu. Timskim radom bili smo uvijek par koraka ispred svih. Reagovali smo na prvu pojavu virusa u NR Kini”, kazao je Hrapović u Parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratskog Fronta, Vere Bulatović, o spremnosti crnogorskog zdravstvenog sistema u odgovoru na Kovid-19.

Hrapović je istakao da su znanje, posvećenost i odgovornost zdravstvenih radnika na svim nivoima i u svim ustanovama zdravstvenog sistema su bile garant uspjeha pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu i tretmana oboljelim od COVID-19.

“Pandemija koronavirusa pokazala je sposobnost Ministarstva zdravlja i zdravstvenog sistema da brzo reaguje u kriznim situacijama. Ministarstvo zdravlja je, na preporuku IJZ, donijelo niz hrabrih, odlučnih naredbi koje su sprovođene uz pojedinačne izuzetke, čime smo dokazali nesporni autoritet u uslovima kada je javno zdravlje u riziku. U strateškom planiranju definisali smo tri ključna cilja: aktivnosti na odlaganju importacije – unosa virusa u Crnu Goru, aktivnosti na suzbijanju i smanjenju lokalne transmisije – prenosa sa jedne osobe na drugu, aktivnosti na ublažavanju donešenih mjera i postepenom ukidanju naredbi”, kazao je Hrapović.
　　　　
Blagovremenim formiranjem organizacionih tijela, naveo je Hrapović, osigurali smo jedinstveno krizno planiranje, jedinstvenu koordinaciju institucija i pravovremenost u informisanju javnosti. 

“Na taj način rasteretili smo naš zdravstveni sistem i kao rezultat imali ispunjen naš glavni cilj – da bolnice ne budu pune oboljelih.　Vidjeli smo kakve su učinke imale mjere prevencije koje smo primijenili i da je suština adekvatnog odgovora u pravovremenim mjerama zaštite. Na taj način je teret nadzora nad potencijalno inficiranima i oboljelim ravnomjerno raspoređen među ljekarima primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Mjerama koje je Ministarstvo zdravlja donijelo uspjeli smo da virus zaustavimo na granicama Crne Gore i da ne dozvolimo da se on raširi. Nismo odustali od našeg osnovnog opredjeljenja – da se zdravstvena zaštita mora pružati u kontinuitetu i tokom perioda izazova koji je pred nas stavila epidemija SARS-CoV-2 virusa. To dokazuje da je zdravstveni sistem vođen na ozbiljan i strateški način, poštujući načelo ravnomjernog raspoređivanja tereta i neiscrpljivanjem kadra”, kazao je Hrapović u Parlamentu.

Zdravstveni sistem, kako je istakao ministar, uspio je baš ono što je i bio cilj – da kontrolišemo virus, da ga zaustavimo i tako zaštitimo svakog građanina u Crnoj Gori.

“Naredbe koje smo donijeli, a koje su sada vidimo bile neophodne i opravdane, neću nabrajati – sve su javnosti unaprijed najavljivane i u svakom trenutku dostupne. Čak je i Skupština u fokus svog djelovanja stavila diskusiju oko koncipiranja neophodnih mjera za saniranje negativnih posljedica epidemije, na čemu im posebno zahvaljujem, jer smo tako dobili odličnu priliku da na više nivoa prezentujemo epidemiološke razloge za donošenje skoro 80 Naredbi (sa izmjenama i dopunana) koje su sadržale preko 200 mjera, preporuka i uputstava.　Svim svojim aktivnostima pokazali smo i dokazali da je zdravstveni sistem Crne Gore na izvanredan način odgovorio izazovu epidemije novog korona virusa, sa kojim se na ovaj način nisu uspjele suočiti ni mnogo bogatije i razvijenije države od Crne Gore. Uostalom, pohvale za takav uspjeh su stigle sa svih relevantnih međunarodnih adresa.

Poručio je da ovo, ipak, nije kraj.

“Zdravstveni sistem ostaje snažno posvećen svom primarnom cilju očuvanja zdravlja i života građana. Naše aktivnosti i u narednom periodu biće fokusirane na praćenje, razvoj i pripremljenost na odgovor u skladu sa epidemiološkim pokazateljima. U slučaju novog talasa epidemije, crnogorski zdravstveni sistem je u pripremi odbrane od virusa definisao nivo pripremljenosti. Napravljena je procjena potreba bolničkih kapacitena na 0.1%, 0.3%, 1%, 10%, 30% i 40% oboljelih. Formirani su karantini i privremene bolnice na osnovu scenarija po procentima oboljelih. Crnogorski zdravstveni sistem sada ima dovoljno iskustva da se sa novim mogućim epidemiološkim izazovom suoči spremnije, sa više sigurnosti, slijedeći sopstvena saznanja i ne ponavljajući greške drugih”, kazao je ministar