ŽENA IZ AMAZONA

Regija Amazona već nekoliko sedmica puni naslovnice svjetskih medija zbog pandemije Kovid 19, nakon što su se pojavile informacije da je zabilježen značajan broj slučajeva zaraze među starosjedilačkim zajednicama, javlja Anadolija.

Regija Amazona već nekoliko sedmica puni naslovnice svjetskih medija zbog pandemije COVID-19, nakon što su se pojavile informacije da je zabilježen značajan broj slučajeva zaraze među starosjedilačkim zajednicama, javlja Anadolu Agency (AA).

Ipak, s tog područja dolaze i vrlo ohrabrujuće vijesti o ljudima koji koriste svoje znanje i vještine kako bi usred duboke zdravstvene krize poduzeli konkretnu akciju i pomogli drugima u ublažavanju posljedica virusa.

Betty Alexandra Souza Mozombite, pomoćnica za javno zdravstvo etničke grupe Tikuna Yoi, sa oko 16 godina iskustva u zdravstvu, odlučila je u skladu sa svojim znanjem pomoći autohtonim zajednicama Amazona.

“U ovo doba pandemije sarađujemo sa većinom zajednica i udruženja, šaljujući im poruku o tome na koji način možemo pomoći u liječenju bolesti”, rekla je Souza, koja je u svojoj zajednici prihvaćena i kao vođa, predstavnica žrtava i zagovornik ljudskih prava.

U razgovoru za AA kazala je da nekada mora putovati i do 23 kilometra motociklom ili autobusom i pješačiti pet ili šest kilometara od svoje kuće u Leticiji da bi posjetila kuće koje su vrlo izolirane i nemaju osnovne potrepštine i hranu.

Vrlo često odlazi sama, a ponekad je prate i medicinske sestre i druge žene iz udruženja žrtava koje pomažu u podijeli maski za lice.

“Živimo u ruralnom području. U zajednici nemamo ništa, nema zdravstvene zaštite, apsolutno ništa. Jedina bolnica u blizini je ona u Leticiji, koja također nema mnogo opreme, kako za prijem pacijenata, tako i za zdravstveno osoblje”, rekla je Souza, objašnjavajući da stanovnici radije ostaju kod kuća i oslanjaju se na vlastita sredstva.

“Zašto bi odlazili u bolnicu u kojoj nam ne mogu mnogo pomoći? Zato se moramo sami snalaziti kako bi sačuvali živote”, dodala je Souza, napominjući da su do sada pružili pomoć za 55 pacijenata, od kojih je devet bilo u kritičnom stanju, a telefonom su razgovarali sa više od 20.

Souza se školovala za pomoćnu medicinsku sestru na Institutu San Juan Bautista u Palmar de Vareli, gradu na sjeveru Kolumbije, u kojem je živjela devet godina nakon što je napustila rodnu zajednicu nakon što je gerila preuzela zajednicu Santa Sofia u januaru 1993. godine.

“Školovala sam se za, kako kažu, asistenticu za njegu. Tu sam naučila mnogo o Zapadu”, rekla je Souza, dodajući s ponosom da mnogo bolje poznaje tradicionalnu medicinu.

“Moj otac je bio šaman u našoj zajednici. Mnogo je radio s biljkama i na svemu što se tiče naših predaka“, kazala je, te istakla da je njen otac prirodnom medicinom liječio cijelu svoju porodicu, dodajući da je veoma zahvalna što su im njihovi preci prenijeli znanje i vještine iz prirodne medicine.

“Nakon što moj otac umre, duhovno mi predaje svoje mjesto iako me duhovi mojih predaka sa svih teritorija i dalje opskrbljuju znanjem”, objasnila je.

Souza se i sama razboljela između januara i februara i imala je simptome slične simptomima COVID-19, uključujući respiratorne probleme, grlobolju, temperaturu i bol u plućima.

“Bila sam jako bolesna i ležala sam u krevetu, ali to mi je pružilo priliku da bolje shvatim bolest. Nazvala sam svog supruga i rekla mu koje biljke da nađu i da stave u vodu da sve to prokuha, i da mi to donesu“, kazala je, nakon čega se osjećala mnogo bolje.

Kasnije je isprobala i druge tretmane, poput nekih čajeva i kupke sa duhanom iz džungle, koji mogu poslužiti kao antibiotici i antiupalna sredstva. Osjećala se dobro ali je osjećala i bolove u plućima, a kasnije je saznala da su i osobe u Italiji koje su preminule od COVID-19 prolazile kroz slično stanje.

“Tada sam shvatila, zahvaljujući tome, da imam COVID”, kazala je Souza, dodajući kako je tada odlučila da sazna šta bi joj moglo pomoći da se riješi tromba ili ugruška u plućima.

“Šta dovodi do njihovog nestanka? Pa, aspirin, to je ono što najbolje znamo, a to je lijek, ali i đumbir i bijeli luk, koji služe kao pročišćivači”, ispričala je, istakavši da je, ovisno o težini simptoma, potrebno koristiti različite biljke i druge lijekove, poput naproksena.

Prema njenom mišljenju, kod blažih slučajeva bilo bi potrebno koristiti samo naproksen, parnu kupku i mnogo čaja, a za ostale preporuka su biljni čaj i tri aspirina.

Ali kod težih slučajeva pacijentima su potrebni “sprej od biljke, tri aspirina tokom tri dana, a zatim po jedan aspirin tokom 14 dana, što je manje ili više period tokom kojeg virus traje u tijelu”.

Ona ističe da regija Amazon ima mnogo endemskih biljaka, ali da u svim zemljama postoje biljke koje imaju antibiotske i protuupalne funkcije.

“Dakle, preporučujem gorke biljke, poput maslačka, rue, koja djeluje na nas kao antibiotik i protuupalno. Onda, listovi narandže, sljez, listovi pamuka, i mnoge druge biljke. Ne možemo ignorisati činjenicu su nam majka priroda i majka Zemlja dale ove biljke za naše blagostanje, konzumiranje i kako bi ovom svijetu bili zdraviji”, kazala je.

Prvi slučaj COVID-19 zabilježen je u toj regiji 26. aprila, a Souza tvrdi da su ubrzo mnogi ljudi počeli umirati od te bolesti.

“Mnoga starosjedilačka braća i sestre umrli su i počeo je pravi teror zbog potpuno nepoznate bolesti. Svi su se bojali jedni drugih”, rekla je, istakavši da se broj umrlih u tim zajednicama smanjio nakon što su počeli liječenje virusa ljekovitim biljkama, a Souza je imala dva hitna zahtjeva za ublažavanje krize.

Prvo, tražila je od kolumbijske vlade da interveniše u zdravstvenim centrima, za koje je rekla da su u “pravoj bijedi, korupcija je opustošila sve i za vrijeme pandemije ovi veliki nedostaci su postali svima jasni“.

Također je pozvala na konsolidaciju i jačanje zdravstvenog sistema domorodačkih naroda, istakavši da od države očekuju mnogo veći podršku u svakom smislu.

S druge strane, pozvala je ljude da ne “osjećaju strah od zdravstvenog osoblja i ljudi koji su pozitivni na virus”.

Od Vlade traži da “uradi obdukcije žrtava koronavirusa kako bi kasnije mogli pružiti precizniji odgovor, shvatiti virus bolje i tako spasiti više života“.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.