POREZI I SKUPE TRANSAKCIJE

Različiti porezi i doprinosi i skupe finansijske transakcije, naročito sa inostranstvom, usložnjavaju poslovni ambijent i čine ga nedovoljno atraktivnim za preduzetnike iz start up zajednice, ocijenili su iz Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

Šef Programa za demokratsko upravljanje, ekonomiju i životnu sredinu u Kancelariji UNDP-a u Crnoj Gori, Tomica Paović, kazao je da dodatnu prepreku predstavlja i slaba povezanost naučno-istraživačke zajednice sa preduzećima i start up-ovima.

„Jedan od osnovnih preduslova za razvoj inovativnog ekosistema je unapređenje zakonodavnog okvira, koji bi omogućio sistematsku promociju poslovnih, istraživačkih, inovativnih i preduzetničkih potencijala“, rekao je Paović agenciji Mina-business.

On je naveo da se u Evropi i svijetu najveći procenat start up-ova nalazi u okviru univerzitetskih kampusa, što nije slučaj u Crnoj Gori.

„Ulaganje u nauku je u Crnoj Gori i dalje daleko ispod prosjeka Evropske unije (EU). Ipak, situacija se popravlja, prevashodno zahvaljujući naporima Ministarstva nauke, koje ulaže značajna sredstva za podršku start up preduzećima“, ocijenio je Paović.

Kako je naveo, u dijelu sistemske digitalne transformacije, uspješni modeli na koje Crna Gora može da se ugleda su Estonija i Irska, koje su već izgradile imidž digitalnih destinacija.

„Koncepti koji su tamo postali dio uobičajenog poslovanja, poput e-državljanstva i digitalnih nomada, su savršen prmjer koji bi bio lako primjenjiv i kod nas“, saopštio je Paović.

On je, na pitanje koliko je u Crnoj Gori razvijena start up zajednica, odgovorio da su konkretni primjeri iz svakodnevnice najbolji pokazatelj razvoja.

„Na prvom on-line hakatonu Coronathon.me, koji je nedavno organizovao UNDP u saradnji sa partnerima, imali smo preko 100 ideja, više od 30 mentora i najveći nagradni fond ikada za ovaj vid takmičenja, u iznosu od 13 hiljada EUR“, naveo je Paović.

Sudeći po tome, kako je dodao, pojedinci i preduzetnici u Crnoj Gori su sve više svjesni da posluju u eri četvrte industrijske revolucije i da je hvatanje ukoštac sa digitalnom transfomacijom izazov, a ne prepreka.

„Istovremeno, i državne politke su sve više usmjerene na podršku start-up zajednici, iako ima prostora za dalje unapređenje biznis ambijenta“, smatra Paović.

Paović je kazao da će UNDP nastaviti da snažno zagovara unapređenje opšteg biznis ambijenta, s posebnim fokusom na start up zajednicu.

„Naša misija je da podržimo Crnu Goru u stvaranju održive budućnosti, tako da država iskoristi sve svoje razvojne potencijale, ali uz pametno i racionalno korišćenje resursa. Uzimajući to u obzir, ne postoji bolji primjer biznisa od digitalnih start up-ova, koji, kad se stave u funkciju održivog razvoja, mogu doprinijeti razvoju po mjeri čovjeka“, kazao je Paović.

On je rekao da UNDP podržava poboljšanje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, kroz unapređenje sveukupnog zakonodavnog okvira, a između ostalog i jačanje start up scene.

„Prije par godina smo objavili i publikaciju Kako pokrenuti start up iz Crne Gore, koja služi kao vodič i ohrabrenje svima koji namjeravaju da se upuste u razvoj ideje i spreme za tržišnu trku“, dodao je Paović.

Takođe, UNDP pruža podršku novoosnovanom Savjetu za inovacije i pametnu specijalizaciju, čiji cilj je da osigura sprovođenje Strategije pametne specijalizacije i pruži preporuke Vladi za što efikasniju realizaciju Akcionog plana.

„Ujedno, naše aktivnosti su usmjerene na izradu i sprovođenje legislative, uključujući i zakone o inovacionoj djelatnosti i o podsticajnim mjerama za istraživanje i inovacije. Ohrabruje i činjenica da država intenzivno radi na uspostavljanju Fonda za inovacije, koji će obezbijediti finansijsku i stručnu podršku startapovima i inovatorima“, poručio je Paović.

UNDP intenzivno radi i na uspostavljanju elektronskih servisa javne uprave, što je jedan od osnovnih koraka da se olakša poslovanje sa građanima i privredom.

„Trenutno radimo na pripremi Nacionalnog izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka, koji će dati smjernice za dalju digitalnu transformaciju u zemlji, kao ključni segment napretka u sektorima privrede, obrazovanja i javne uprave“, saopštio je Paović.

On je podsjetio i na značaj online hakatona, Coronathon.me, koji je UNDP organizovao u partnerstvu sa ministarstvima nauke i kulture, u saradnji sa digitalnom zajednicom – DevClub, Alicorn, Digitalizuj.me, Naučno-tehnološkim parkom, M:tel Digitalnom fabrikom i Tehnopolisom.

„Snaga ovog partnerstva i odziv su najbolji indikator potencijala koji Crna Gora može da iznjedri. Pored novčanih nagrada, UNDP je obezbijedio mentorsku i tehničku podršku za dalji razvoj ideja. Jedno od rješenja je već našlo svoju praktičnu primjenu i biće dalje razvijeno za potrebe Zavoda za transfuziju krvi“, dodao je Paović.

Komentarišući činjenicu da su se preduzeća iz start up zajednice u jeku epidemije koronavirusa uključila da pomognu zajednici u smislu pravljenja vizira putem 3D štampača i slično, Paović je kazao da je pandemija ubrzala tehnološki napredak u svijetu, pa i u Crnoj Gori, i to u svim sektorima, ne samo u pogledu proizvodnje lične zaštitne opreme za zdravstvene radnike.

„Uzmimo za primjer aplikaciju Budi sigurna, koju je razvio UNDP uz pomoć mladih IT stručnjaka. Iako je nastala u jeku epidemije, ona zapravo nudi dugoročno rješenje za brzu, pouzdanu i diskretnu pomoć žrtvama rodno-zasnovanog nasilja“, dodao je Paović.

On je saopštio da već postoji veliko interesovanje kancelarija UNDP u regionu za preuzimanje i adaptaciju tog rješenja, što potvrđuje da fizičke granice ne postoje za digitalnu start up zajednicu.

„Takođe, UNDP je, zahvaljujući sredstvima EU, podržao izradu elektronskog servisa za upis djece u škole i vrtiće, koji je omogućio roditeljima da za samo par klikova i bez prikupljanja dodatne dokumentacije upišu djecu u obrazovne ustanove. Iako je potreba za ovim servisom postojala i prije epidemije, u trenutku ograničenog kretanja pokazalo se kao neophodno i jedino moguće rješenje“, objasnio je Paović.

On je naveo da se tržište prilagođava potrebama korisnika, ali da je prednost start up-ova što se trude da ih predvide i kreiraju potražnju, i što se brzo prilagođavaju svim situacijama, uključujući vanredne okolnosti i krize.

„Sjajan primjer su i nove platforme za onlajn kupovinu domaćih proizvoda, koje su maltene preko noći zaživjele. Ono što je nekad bilo nezamislivo za prosječnog kupca, postalo je sasvim uobičajeno tokom perioda ograničenog kretanja“, dodao je Paović.

Prema njegovim riječima, nesporno je da se Crna Gora nalazi na prekretnici svoje digitalne budućnosti.

„Digitalna transformacija ima potencijal da podstakne revoluciju u svim društvenim sektorima – od načina na koji pristupamo informacijama i zabavi, preko načina na koji preduzeća rješavaju probleme, do toga kako Vlada podržava ekonomski, društveni i ekološki napredak“, rekao je Paović.

On je rekao da bi tehnologije mogle produbiti postojeće nejednakosti na mnogim poljima, poput zaštite ličnih podataka, dostupnosti i pristupa internetu i digitalnim alatima za sve kategorije društva.

„Potrebno je uspostaviti vrstu digitalne transformacije koja je usmjerena na to da ubrza napredak u razvoju po mjeri čovjeka. Zato vjerujem da buduće generacije i svi potenicjalni start-uperi treba da teže tom višem cilju, da ne zaborave da je njihova uloga da stvore nešto što je za dobrobit čovječanstva, što će našoj djeci omogućiti kvalitetniji i produktivniji život“, zaključio je Paović.