U PODGORICI

Dom zdravlja Podgorica, koji sada zaposljava tri radiologa, ima potrebu za najmanje osam, odnosno do 10 strucnjaka iz ove oblasti, ali taj kadar je na nivou primarne zdravstvene zastite deficitiran.

Direktor Doma zdravlja dr Nebojsa Kavaric kaze za Pobjedu da ustanova na cijem je celu za potrebe ultrazvucne dijagnostike angazuje dodatno i tri konsultanta (radiologa) koji dopunski rade i imaju stalan raspored.

“Za posljednjih godinu dana, u skladu sa propisima, tri radiologa su presla iz Doma zdravlja da rade u druge institucije u Crnoj Gori. Bilo ih je sest, a sada rade samo tri i imamo tri konsultanta iz Klinickog centra”, kazao je Kavaric.

Nevolje zbog nedostatka kadra do izrazaja dolaze posebno u danima skrining programa, kao sto je to bio slucaj u oktobru, mjesecu borbe protiv raka dojke, kada su sa svih adresa zdravstvenog sistema svakodnevno pozivali zene da obavezno preventivno urade ultrazvucne preglede dojki. Mnoge od njih, medutim, naisle su na barijeru – slobodnih tremina nije bilo ni u roku od nekoliko mjeseci.

Jedna od njih ispricala je Pobjedi da, iako je ranije operisala dojku i javila se za preventivni pregled, izabrani ljekar nije imao slobodan termin da joj zakaze eho dojke, abdomena i stitne zlijezde. Mjesta nije bilo ni u Domu zdravlja na Starom aerodromu, ni u Domu zdravlja u Bloku pet.

Ne vracaju nikog

“Pitala sam i samo mi je receno da termina nema i da ne znaju kada ce biti slobodnih”, kazala je pacijentkinja.

Kavaric pojasnjava da je opterecenost postojecih kapaciteta primarne zdravstvene zastite na teritoriji Podgorice u prvom redu uzrokovana znacajnim prilivom stanovnistva, ciji broj, kako kaze, posmatrano iz perspektive aktuelne organizacije ove ustanove “raste dramaticno”.

“Ne vracamo nikoga, a red cekanja se mora produzavati, jer se u kontinuitetu povecava broj stanovnika, a time i pacijenata koji svakodnevno traze zdravstvenu uslugu. Iz toga proizilazi da su kapaciteti Doma zdravlja nedostatni i za postojeci broj stanovnika optereceni”, kazao je Kavaric.

“Optimalno bi trebalo osam do 10 specijalista iz ove oblasti kako bi, s obzirom na aktuelna demografska kretanja, Dom zdravlja mogao da pruzi adekvatnu zdravstvenu zastitu iz ove oblasti”, kazao je on.

Iako im fali ljekara, a stanovnika je sve vise, Kavaric istice da prime svakog pacijenta.

“Ne vracamo nikoga, a red cekanja se mora produzavati, jer se u kontinuitetu povecava broj stanovnika, a time i pacijenata koji svakodnevno traze zdravstvenu uslugu. Iz toga proizilazi da su kapaciteti Doma zdravlja nedostatni i za postojeci broj stanovnika optereceni”, kazao je Kavaric.

Objasnjava da manjak kadra postoji u specijalistickim sluzbama, “jer da biste dobili jednog specijalistu treba da prode pet godina, a kada se zavrsi njihova obaveza da rade oni su mobilni i prelaze u druge institucije”.

“Ako se pojavi na trzistu rada makar jedan slobodan radiolog ili jedan slobodan porodicni doktor, pri tome da ne ugrozavamo druge djelove sistema, on ce biti odmah, uz saglasnost Fonda zdravstva i Ministrastva zdravlja zaposlen u Domu zdravlja Podgorica”, istakao je Kavaric i dodao da ce u meduvremenu, u dogovoru sa Klinickim cetrom pokusati da prevazidu aktuelnu situaciju.

Kljucno je, prema rijecima Kavarica, povecati broj termina, prije svega, za ultrazvuk dojke.

Kavaric istice i da bi svako unapredenje, ali i povecanje servisa znacilo i bolju zdravstvenu zastitu.

Pregledi za kraj novembra ili u decembru

Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi je saopsteno kako se u Domu zdravlja Podgorica mogu zakazati svi ultrazvucni pregledi (ukljucujuci i stitastu zlijezdu) za kraj novembra ili tokom decembra, osim, kako su precizirali, preventivnih pregleda, koji se cekaju i zakazuju. Navode i da ima termina za mamografske preglede dojki.

Na ultrazvucne preglede ceka se po nekoliko mjeseci.

“Preventivni pregledi se rade kod zdrave populacije i planiraju se po ugledu na razvijene zemlje, a u Domu zdravlja Podgorica se ceka najvise tri mjeseca. Prema aktuelnoj situaciji otvoreni su termini za zakazivanje ultrazvucne dijagnostike za narednu godinu. Kada govorimo o ovom problemu, moramo imati u vidu i veliki demografski priliv stanovnistva, a time i povecan broj pacijenata, te se stoga stvaraju poteskoce u adekvatnom radu sistema elektronskog zakazivanja, a shodno zahtjevima pacijenata kojima je potrebna ova vrsta zdravstvene zastite”, navodi se u odgovorima Ministarstva zdravlja.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Krivokapić: Prošlu godinu obilježili izazovi i investicije
    on 14/02/2026 at 19:41

    Mješavina unutrašnjih operativnih pritisaka i spoljnih makroekonomskih faktora, koji su direktno uticali na stabilnost sistema, obilježili su prošlu godinu u energetskom sektoru, ocijenio je predsjednik Odbora Udruženja energetike i rudarstva u Privrednoj komori (PKCG), Darko Krivokapić.  

  • Da li aerodrome dati pod koncesiju ili ih zadržati?
    on 14/02/2026 at 18:46

    Iako najavljena za kraj prošle godine, odluka Vlade o davanju aerodroma pod koncesiju još nije poznata, niti se zna kada će biti donijeta. U međuvremenu, Vlada je odlučila da dio prihoda od koncesija umjesto opštine Tivat i Zeta ubira država, a zatražena je i nova procjena imovine aerodroma od koje će zavisiti da li će Vlada ili Skupština staviti tačku na ovo pitanje.

  • Vlada uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika
    on 13/02/2026 at 14:26

    Na 113. sjednici Vlade Crne Gore utvrđen je Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim je uvedena kategorija stalnog sezonskog radnika. Donošenje ovog Zakona je uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda - saopštila je Vlada.

  • U novom Odboru direktora Aerodroma Madžgalj, Kaluđerović, Bulatović...
    on 13/02/2026 at 12:43

    Komisija za kadrovska pitanja Vlade Crne Gore predložila je novi sastav Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Kako saznaje Portal RTCG, novi Odbor direktora će činiti Stefan Madžgalj, Velizar Kaluđerović, Darko Bulatović, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.

  • EPCG tvrdi da je uništena dokumentacija o kupovini akcija u Prvoj banci
    on 13/02/2026 at 12:19

    U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) saopštili su da je uništena dokumentacija na osnovu koje je ta državna kompanija kupovala akcije u Prvoj banci, jer je riječ o bezvrijednom registraturskom materijalu. Odgovor je dostavljen Akciji za socijalnu pravdu (ASP), koja je tražila kompletnu dokumentaciju o kupovini akcija u Prvoj banci Crne Gore.

  • "EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku"
    on 12/02/2026 at 14:13

    Privredna komora Crne Gore organizovala je skup „EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku“, posvećen promociji uspjeha crnogorskih mikro i malih kompanija koje su realizovale projekte podržane evropskim grantovima u okviru prvog EmBRACE poziva.

  • Borozan: Izmjene Zakona o Prijestonici za bolji model finansiranja
    on 12/02/2026 at 13:20

    Izmjene Zakona o Prijestonici donose promjenu modela finansiranja, pa će jedan odsto novca iz državnog budžeta, koji dobija Cetinje, biti ravnomjerno raspoređen između kapitalnih projekata i tekuće potrošnje, rekao je RTCG-u sekretar za finansije Prijestonice, Savo Borozan, koji smatra da su te izmjene konkretne i praktične.

  • ASK: Skoro 18 miliona iz budžeta za rad partija i ženskih organizacija u 2026.
    on 12/02/2026 at 12:53

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) saopštila je da su za finansiranje redovnog rada političkih subjekata i rada ženskih organizacija u njihovom okviru za 2026. opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 17.936.110 eura.

  • Reprezentativni sindikati: Protiv koncesije za Aerodrome Crne Gore, traže poništavanje postupka
    on 12/02/2026 at 09:06

    Reprezentativni sindikati Aerodroma Crne Gore i zaposleni saopštili su da su jednoglasno protiv dodjele koncesije u postupku za koji tvrde da je od početka opterećen kontroverzama, institucionalnim nesuglasicama i sudskim sporovima.

  • "Važno da plate i penzije finansiramo iz tekućih prihoda"
    on 12/02/2026 at 06:18

    Javni dug ove godine, saopšteno je iz Ministarstva finansija, iznosiće 69,4% bruto društvenog proizvoda ili skoro 6 milijardi eura. Rast je rezultat obezbjeđivanja rezerve za vraćanje dugova od preko milijardu eura u narednoj godini. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je da je od visine duga važnije razmišljati o tome da se plate i penzije finansiraju iz tekućih prihoda. Kategoričan je i da ima prostora za uštede, naročito, kako kaže, od novca građana koji funkcioneri troše na egzotičnim destinacijama.