ZA 2020. GODINU

Poslanici Skupštine usvojili su večeras izmjene i dopune Zakona o budžetu za ovu godinu, kojim bi Vlada trebalo da obezbijedi stabilna sredstva do kraja godine, ali i stvori pravne pretpostavke za dodatno zaduživanje.

Za rebalans budžeta su glasala 42 poslanika vladajuće koalicije, dok glasova protiv i uzdržanih nije bilo.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je, obrazlažući poslanicima predloženi rebalans, da se realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Crnoj Gori u ovoj godini procjenjuje na 6,8 odsto, dok se u narednoj očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9 odsto.

Izvorni prihodi budžeta će, kako je dodao, biti niži 17 odsto i iznosiće 1,7 milijardi eura, što je 37 odsto BDP-a.

Na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, planirani nivo deficita za ovu godinu iznosiće 335,89 miliona eura ili 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, što je 285,9 miliona eura više u odnosu na prvobitno planirani. Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u ovoj godini, koja će ukupno iznositi 877,49 miliona eura.

Ukupna potrošnja bi, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi i građanima, trebalo da iznosi 2,04 milijarde eura ili 44,3 odsto BDP-a, što je tri odsto niže u odnosu na prvobitni plan.

Procjenjuje se da će javni dug u ovoj godini u nominalnom iznosu biti na sličnom nivou kao u prošloj, odnosno na nivou od 3,79 milijardi eura. Očekuje se da će javni dug iznositi 82,5 odsto BDP-a.

Pad prihoda u turizmu za 40 odsto

Predstavnik Kluba poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) – Demos, Neđeljko Rudović, smatra da se Crna Gora nalazi u vanrednom stanju i da joj je neophodna mudra, vizionarska i hrabra odluka, koju u predloženom rebalansu budžeta ne vidi.

On je kazao da očekuje da će vanredno stanje rezulirati bolnim odlukama o smanjenju zarada, kao i da je bilo potrebno da predstavnici vlasti pozovu kolege iz opozicije na razgovore i konsultacije o načinu prevazilaženja postojeće situacije.

„Umjesto toga raspisani su izbori. Umjesto što se fokusirate na to kako da sačuvate vlast, trebalo je da nas sve zajedno pitate kako da sačuvamo državnu i ekonomsku supstancu“, rekao je Rudović u Skupštini tokom rasprave o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu.

On je podsjetio na procjene Vlade prema kojima će Crna Gora od turizma ove godine zaraditi oko 650 miliona eura i upozorio da bi gubici u tom sektoru, usljed negativnih efekata pandemije koronavirusa, mogli biti mnogo veći od očekivanih.

„Vjerujemo da će pad biti daleko veći. Prema svemu što se dešava vjerovatno nećemo uspjeti da zaradimo ni deseti dio onoga što smo zaradili prošle godine“, saopštio je Rudović i dodao da su svi saglasni da će Crna Gora imati novi rebalans.

On je upozorio i na činjenice da je od marta do maja nestalo 6,5 hiljada radnih mjesta, da je skoro polovina mikro preduzeća prestala da radi, a da poslodavci “muku muče kako da isplate zarade i opstanu”.

Poslanik SNP-a, Srđan Milić, koji je izdvojio mišljenje, smatra da je u pitanju rebalans koji pokazuje lice parlamentarne većine u Crnoj Gori.

„Ovdje nedostaju sredstva, jer je parlamentarna većina omogućila da se krade po Crnoj Gori“, rekao je Srđan Milić i dodao da iz Crne Gore telekomunikacione kompanije iznesu tri milijarde eura, a tajkuni bliski vlasti deset milijardi.

On je kazao da će ova godina biti zapamćena po rebalansima i paketima pomoći.

„Prva dva paketa pomoći privredi niko nije vidio, treći se traži po društvenim mrežama, dok se već najavljuje četvrti. Paketa nema jer para nema, a njih nema jer ste tako vodili državu“, poručio je Milić.

On je podsjetio da je predlagao rješenje problema, ali da parlamentarna većina ne želi da ga posluša.

„Zato predlažem da prvo usvojimo rebalans, pa da onda o njemu raspravljamo i podnosimo amandmane“, naveo je Milić.

On je saopštio da Crna Gora ne mora da se zadužuje, jer u komercijalnim bankama ima nekoliko milijardi EUR depozita građana.

„Možemo ponuditi građanima Crne Gore ono što je državno vlasništvo, da zakupe i investiraju, ali mi ne znamo šta je u državnom vlasništvu“, rekao je Milić.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, smatra da rebalans budžeta nije specifičnost Crne Gore, već je i karakteristika drugih zemalja, čak i onih potpuno oslonjenih na realnu ekonomiju.

„Ovo je i razvojna šansa, jer je svaka kriza razvojna šansa“, poručio je Sekulić.

On je podjestio na podatke Eurostata, da je individualna potrošnja u Crnoj Gori bila na nivou od 61 odsto prosjeka EU, a bruto domaći proizvod (BDP) na nivou od 50 odsto evropskog prosjeka.

„Moramo priznati da smo za ovih nekoliko godina crnogorske nezavisnosti napredovali džinovskim koracima“, rekao je Sekulić.

On je podsjetio da je u posljednjih deset godina više od 1,5 milijardi uloženo u infrastrukturu.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, kazao je da predloženi rebalans predstavlja paničnu reakciju vladajuće strukture i sunovrat crnogorske ekonomije, dok je epidemija koronavirusa vješt alibi za katastrofalne rezultate.

On smatra da će, ukoliko ne bude radikalnih promjena, javni dug Crne Gore ove godine iznositi preko 100 odsto BDP-a, iako su prognoze predstavnika Vlade da će on biti 82,5 odsto.

Đukanović je saopštio da je procjena Vlade da će javni dug iznositi 82,5 odsto BDP-a ukoliko pad prihoda od turizma bude oko 40 odsto.

„U te bajke niko više ne vjeruje. Realna procjena da će taj pad prihoda od turizma biti preko 70 odsto, što znači da će nedostajuća sredstva umjesto 878 miliona eura iznositi 1,2 milijarde, a javni dug više od 100 odsto BDP-a“, kazao je Đukanović.

On je dodao da će bruto cijena izgradnje autoputa, koja kasni dvije godine, kad se uračunaju sve kamate i kursne razlike iznositi 1,3 milijarde eura.

Ispred Kluba stranaka Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, Genci Nimanbegu, kazao je da bi predloženi rebalans trebalo da bude takav da teret krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa jednako raspodijeli na sve, odnosno i na radnike i na poslodavce, ali da se radna mjesta moraju sačuvati.

„Mora se vidjeti šta je sa garantnim šemama, iza kojih mora stati Vlada. Ako se na tome ne bude radilo, to će biti propuštena prilika“, poručio je Nimanbegu.

On je dodao da je evidentno da se mora računati na podršku EU, kao i da će predviđeno zaduživanja biti spas za građane i od socijalnih problema.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, smatra da je predloženi rebalans predizborni, “da narodu lakše padne kriza”.

On je rekao da kvalitetna ekonomska politika mora biti pretočena u kvalitet života svakog građanina.

“Nama su najveći poreski dužnici tajkuni koji su se obogatili 90-tih godina prošlog vijeka na raznoraznim tranzitnim varijantama. Ajde što su to tada radili, ali da mi njih ne možemo da uvedemo u redovnost plaćanja proeza, jer se pokazuje da su oni privilegovani”, kazao je Konjević.

On je podsjetio da SDP već četiri godine priča o jednoj elementarnoj nepravdi koja postoji u sitemu poreza na dodatu vrijednost (PDV).

“Porazno je da se sistem PDV-a u jednom od svojih segmenta prilagođava imenima i prezimenima”, poručio je Konjević.

On smatra i da je nemoguće promijeniti strukturu privrede u kratkom roku, jer je za to potrebno mnogo ozbiljnosti, strategije, društvenog konsenzusa i vizije.

„Ali dajte da uradimo ono što možemo, da eliminišemo neke stvari koje su iritantne, bahate, neodgovorne i da zatvorimo neke rupe gdje previse curi”, naveo je Konjević i dodao da prihodi od turizma ove godine neće dostići ni 30 odsto od prošlogodišnjih.

Boris Mugoša ispred Socijaldemokrata (SD) i Liberalne partije (LP), kazao je da je u pitanju jedan od najkompleksnijih rebalansa.

“Lako je mudrovati, ali je mnogo ozbiljnije i zrelije odgovorno promišljati, a ovaj ekonomski trenutak zahtjeva odgovorno promišljanje”, poručio je Mugoša.

On smatra da je suština budžeta prihodna strana, iako se dosta govori o rashodima.

“Realna dilema je da li je pad prihoda od turizma od 40 odsto realna procjena? Od toga nam zavisi prihodna strana budžeta”, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, treba pokušati u najvećoj mjeri sačuvati postojeća radna mjesta, a nivo socijalnih davanja i penzija zadržati na nivou koji je ranije projektovan.

“Ono što vidimo u naznakama kada je ovaj rebalans u pitanju, to je treći paket mjera i to je onih 70 miliona EUR gdje ćemo se potencijalno zadužiti kod Banke za razvoj Savjeta Evrope i usmjeriti ta sredstva ka komercijalnim bankama i Investiciono razvojnom fondu (IRF) i 50 miliona mogućih garancija, koje ćemo izdati bankama kako bi se one mogle zadužiti po povoljnim uslovima kod finansijskih institicija. To je negdje 120 miliona”, kazao je Mugoša.

On je podsjetio da se negdje govorilo o tome koliko će dati komercijalne banke, ako država daje 120 milion eura.

“Ako mi dajemo toliko, toliko moraju i banke, i pod istim uslovima pod kojima i mi dajemo te pare. Važno je da se potpiše sporazum sa svakom komercijalnom bankom i da se tačno zna koliko će se sredstava plasirati, grejs period, ročnost kredita i kamatna stopa”, poručio je Mugoša.

On je kao dva ključna indikatora ranjivosti naveo javni dug i budžestki deficit.

Budžetski deficit će, zbog čitave situacije sa pandemijom, biti na nivou od minus 7,2 odsto.

“Javni dug će u nominalnom iznosu biti isti, a u procentualnom preko 82,5 odsto”, precizirao je Mugoša.

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Ervin Ibrahimović, rekao je da su uslovi poslovanja otežani zbog pandemije koronavirusa, kao i da će to otežati priliv u budžet.

„Država sigurno razmišlja u pravcu kako da zaštiti ekonomiju i zato ćemo pozdraviti pregovore sa svim domaćim i stranim kreditorima u pravcu zaštite socijalne ekonomije“, kazao je Ibrahimović i dodao da neće biti lako donijeti strateške odluke.

Ministar finansija, Darko Radunović, kazao je da bi Vlada, predloženim izmjena i dopunama Zakona o budžetu za ovu godinu, trebalo da obezbijedi sasvim stabilna sredstva do kraja godine, kao i izvjesnu dozu budžetske rezerve.

On je, obrazlažući pred poslanicima rebalans budžeta, kazao da je on predložen kako bi se stvorile pravne pretpostavke za dodatno zaduživanje.

“Mi ne radimo nešto što ne rade druge države iz regiona zato što je pandemija koronavirusa napravila ogromne posljedice kada je ekonomija u pitanju”, rekao je Radunović.

On smatra da i pored tih posljedica Crna Gora može napraviti dobar rezutat, ako se dobro organizuje.

“Duboko vjerujem da ono što smo uspjeli u borbi protiv koronavirusa na zdravstvenom planu, uz dobru organizaciju i blagovremeno donošenje odluka, slično možemo da uradimo i sa ekonomijom”, poručio je Radunović.

On tvrdi da su mjere iz prvog i drugog paketa podrške privredi i građanima dale dobar rezultat i da su bile u pravom trenutku.

“Ovaj treći pakte mjera ćemo se potruditi da zajedno sa bankarskim sektorom uredimo na pravi način i računam da će to dati rezultat”, kazao je Radunović.

On smatra da je Crna Gora, u prethodne tri godine, ostvarila dobar rezultat, između ostalog i jer je poštovala fiskalno pravilo da primarni rashodi budu pokriveni primarnim prihodima.

“Kao drugo, uspjeli smo da preko milijardu EUR za ove tri godine uložimo u kapitalni budžet. Takođe, vratili smo Elektroprivredu (EPCG) u vlasništvo države. Ne bi nas strani investitori podržali da nijesmo odavali jednu stabilnost i na dobar način pristupali i obezbjeđivali ta sredstva”, tvrdi Radunović.

On je kazao da je pandemija koronavirusa šok za ekonomiju cijelog svijeta i da praktično nema države čija ekonomija ne trpi.

“Crna Gora se sa tom krizom suočila u trenutku postignutih pozitivnih rezultata u dijelu konsolidacije javnih finansija o čemu svjedoči kontinuirano smanjenje deficita budžeta kroz značajan rast prihoda u prethodne tri godine i racionalizacija potrošnje kao i stvaranje uslova za opadanje javnog duga”, saopštio je Radunović.

Poseban akcenat, kako je kazao, jeste na turizmu, koji je prošle godine činio 22,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i koji će pokazati najveću ranjivost u trenutnim ekonomskim uslovima.

“Prema projekcijima, procjenjuje se ostvarenje od oko 650 miliona eura prihoda od turizma u ovoj godini, što je oko 450 miliona manje u poređenju sa prihodima ostvarenim prethodne godine, pa govorimo o realnom padu od 40 odsto na godišnjem nivou”, precizirao je Radunović.

Investicije kao jedna od ključnih odrednica rasta crnogorske ekonomije u proteklih nekoliko godina takođe će biti pod uticajem nastale situacije, pa se očekuje pad stranih direktnih investicija sa sedam odsto BDP-a u prošloj godini, na 5,4 odsto u ovoj.

Na osnovu definisanih pretpostavki, realni pad BDP-a za Crnu Goru u ovoj godini procjenjuje se na nivou od 6,8 odsto, dok se u narednoj očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9 odsto.

Radunović je kazao da se procjenjuje da će izvorni prihodi budžeta biti niži za 349,37 miliona eura, odnosno 17 odsto, i procjenjuje se da će iznositi 1,7 milijardi eura, odnosno 37 odsto BDP-a.

Sa druge strane, ukupna potrošnja u ovoj godini će, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mjera, iznositi 2,04 milijarde EUR ili 44,3 odsto BDP-a, što je za 63,4 miliona eura ili tri odsto niže u odnosu na prvobitni plan.

Reklasifikacijom budžetske potrošnje stvoren je dodatni fiskalni prostor za potrebe finansiranja Vladinih mjera podrške privredi, na poziciji tekuće budžetske rezerve za dodatnih oko 45 miliona eura i finansiranje uvećanih troškova Fonda zdravstva za osam miliona eura uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

Stvoren je i dodatni fiskalni prostor za potrebe Ministarstva rada i socijalnog staranja, Zavoda za zapošljavanje i programe subvencionisanja Ministarstva ekonomije.

Na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, planirani nivo deficita budžeta za ovu godinu iznosi 335,89 miliona eura ili 7,3 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani, veći je 285,9 miliona.

Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u ovoj godini koja će ukupno iznositi 877,49 miliona eura.

Procjenjuje se da će javni dug u ovoj godini biti na sličnom nivou, u nominalnom iznosu, kao i u prošloj, odnosno na nivou od 3,79 milijardi eura,

“Javni dug očekuje se da će rasti kao procenat BDP-a do iznosa od 82,5 odsto BDP-a”, precizirao je Radunović.

TV prilog: Aida Rastoder