ZAKUP DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA

Planirane investicije na zemljištu koje je država dala u zakup privatnicima iznose 10,5 miliona eura, a podstakle su i više desetina novih radnih mjesta, stalnih i sezonskih, piše caffemontenegro.

Očekivani efekti su već vidljivi na projektima koji se realizuju na zakupljenim lokalitetima. Samo na osnovu posljednjih potpisanih ugovora o zakupu za period od 15, odnosno 30 godina lokaliteta u opštinama Briska Gora (Ulcinj), Vranovići (Kotor) i Golubovci (Podgorica), investirana su značajna sredstva. Planirane ukupne investicije su na nivou od 10,5 miliona eura, sa više desetina novootvorenih radnih mjesta, stalnih i sezonskih.

U decenijama koje su za nama neobrojene su parcele obradive zemlje kako privatne, tako i državne bile napuštene širom Crne Gore. Stajale se dugo zaboravljene iako je nasušna potreba naše ekonomije ne samo da se obradiva zemlja koristi, nego i da se neobradive površine privedu namjeni. Tako to rade dobri domaćini. Zemljište ne bi smjelo da bude neobrađeno u zemlji koja ima veliki spoljnotrgovinski deficit posebno u domenu uvoza hrane. To nije domaćinski, niti održivo.

Zemljište treba da bude obrađivano

Država novim projektima valorizacije državnog zemljišta šalje poruku dobrog domaćina i svojim primjerom pokazuje da raspoloživo zemljište treba da bude obrađivano. Biće to zasigurno pozitivan signal i mnogima koji su svoje parcele napustili da im se vrate i ponovo započnu uzgoj poljoprivrednih proizvoda. Jedan od načina stimulacije poljoprivredne proizvodnje je i progresivna poreska politika pa i oni koji imaju zemljište koje ne obrađuju imali veće poreske obaveze od onih koji se bave poljoprivredom.

To će nedvosmisleno dati novu vrijednost poljoprivrednoj proizvodnji u Crnoj Gori, obezbijediti supstituciju određenih proizvoda i pretpostavke za izvoz. S druge strane otvoriće se značajan broj novih radnih mjesta uz dodatno angažovanje sezonske radne snage.
– Veliki poljoprivredni projekti kakvi se realizuju na Šasu, u Vranovićima, na Briskoj Gori, ali i na području Glavnog grada su ohrabrujući za razvoj crnogorske poljoprivrede i potvrda su dobro kreirane politike Vlade u ovom sektoru, a konkretno kroz pokrenuti Projekat valorizacije poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Vlada je još na početku svog mandata prepoznala da poljoprivredno zemljište u državnoj svojini koje se decenijama nije koristilo i bilo u zapuštenom stanju predstavlja značajan neiskorišćeni potencijal koji treba valorizovati na održiv način, kroz realizaciju ideja zainteresovanih investitora, a čime se može postići značajan rast poljoprivredne proizvodnje i stvaranje nove vrijednosti kroz preradu, supstitucija uvoza određenih proizvoda, kao i otvaranje značajnog broja novih radnih mjesta, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Očekivani efekti su već vidljivi

Kako bi se angažovanije pristupilo valorizaciji zemljišta u državnoj svojini formirana je Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, kojom predsjedava potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović.
U periodu od 2017. do jula 2019. godine Komisija je oglasila i nakon sprovedenih postupaka dala u dugoročan zakup 270 ha državnog zemljišta na teritoriji opština Kotor, Ulcinj i Podgorica, za obavljanje mješovite poljoprivredene proizvodnje. Takođe, ne treba zaboraviti ni desetine hektara na području Grahova u Nikšiću, koji se već godinama daju u zakup na kraći rok i gdje se, takođe, odvija ozbiljna poljoprivredna proizvodnja povrća.
Očekivani efekti su već vidljivi na projektima koji se realizuju na zakupljenim lokalitetima. Samo na osnovu posljednjih potpisanih ugovora o zakupu za period od 15, odnosno 30 godina lokaliteta u opštinama Briska Gora (Ulcinj), Vranovići (Kotor) i Golubovci (Podgorica), investirana su značajna sredstva. Planirane ukupne investicije su na nivou od 10,5 miliona eura, sa više desetina novootvorenih radnih mjesta, stalnih i sezonskih. Zakupci na navedena tri lokaliteta planiraju investicije u ukupnom iznosu od skoro 10 miliona eura i zapošljavanje 41 radnika, uz značajan broj sezonskih radnika.

U Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja smatraju dodatno značajnim projekte u Šasu i Vranovićima jer su zakupci kompanije koje su u oblasti poljoprivredne proizvodnje i prerade vidjele dobru šansu da diverzifikuju svoje poslovanje, koje je primarno bilo u sektorima trgovine i građevinarstva. 

Šas primjer savremene poljoprivredne proizvodnje

Kompanija „Voli“ je u decembru 2017. godine zakupila od države 70 ha poljoprivrednog zemljišta na lokalitetu Šas u opštini Ulcinj. Od toga oko 65 ha čini obradivo zemljište, dok su ostatak kanali i površine nepristupačne i nepodobne za obradu. Zemljište je zakupljeno na 15 godina, dok je produžetak na dodatnih 15 vezan za ulaganje kompanije u preradne kapacitete.
„Voli“ je projektom poljoprivrednog dobra Šas napravio iskorak u svom razvojnom putu i krenuo u investiranje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Direktor agrobiznis sektora kompanije Jaroslav Stupavski kaže da je cilj bavljenja uzgojem poljoprivrednih proizvoda da imaju sopstveni proizvod u vidu brenda „Naša bašta“ sa svojih polja i da planskom sadnjom smanje uvoz ove robe iz inostranstva. U “Volijevom” agrarnom sektoru trenutno je devet stalno zapošljenih, a do kraja godine biće ih još četvoro. Planirano je ukupno dvadesetak stalnih radnih mjesta, a zbog mnoštva aktivnosti u punoj sezoni na dnevnom nivou biće od 100 do 120 radnika.
Kompanija „Voli“ od mjera podrške koristila je sredstva iz IPARD-a za podizanje četiri ha plastenika, odnosno novih 57 proizvodnih cjelina na koje se postavlja i kompletna automatizacija sa ispisivanjem svih dnevnih promjena u temperaturi, pravcu i brzini vjetra, kao i dnevnim količinama padavina. Sljedeća podrška koju bi „Voli“ mogao koristiti odnosi se na kupovinu mehanizacije za voćarstvo i dodatnih priključaka za postojeće traktore.

Domaći ukusi i mirisi iz „Naše bašte“ oduševili potrošače

,,Volijevi” proizvodi sa Šasa, pod nazivom ,,Naša bašta“, prisutni na tržištu već godinu dana i već su stekli vjerne potrošače. Pored plasmana proizvoda kroz sopstveni lanac maloprodaje, Voli je izvozio iceberg salatu za Srbiju, a tržišni viškovi se već prodaju unutar Crne Gore i u drugim maloprodajnim lancima. Iz kompanije kažu da su već zauzeli svoje mjesto i u vodećim hotelima i restoranima na Primorju.
– Na ovaj način pružamo mogućnost krajnjem potrošaču da svježe plodove iz proizvodnje dobije direktno na policu u maloprodaji. Plodovi dozrijevaju na biljci, a ne u komorama i korištenjem hormona, pa ovakav proizvod ima miris i ukus i neodoljivo podsjeća na domaći koji se gaji na okućnicama, kaže Stupavski.
U plastenicima se tokom jeseni i zime proizvode razne vrste salata, blitva, spanać, mladi luk, raštan, rukola, rotkvica, rani kupus, peršunov i celerov list, mladi krompir… dok će se u sezoni na ovim površinama proizvoditi paradajz, krastavci, razne paprike, rani kupus i mladi krompir. Na otvorenom polju na ukupnoj površini od 45 ha sade se krompir, lubenica, pipun, patlidžan, tikvice, karfiol, brokoli, kupus…
– Sve navedene kulture iz plasteničke proizvodnje i sa otvorenog polja se nalaze u redovnoj proizvodnji na imanju u Šasu od proizvodne 2018/2019. godine, kaže Stupavski dodavši da je do sada na proizvedeno i plasirano ukupno više od 800 tona poljoprivrednih proizvoda za kojim je na tržištu bila izražena potreba.

Maslinovo ulje iz Vranovića biće brend

Zakupom 157 hektara na lokalitetu Vranovići u opštini Kotor, kompanija „Čelebić Agrar“ na području Bigova podigla je savremene zasade maslina i planira izgradnju pogona za proizvodnju visokokvalitetnog maslinovog ulja. U Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja vjeruju u viziju predstavnika ove kompanije da će maslinovo ulje sa ovog područja postati brend, koji će posebnu vrijednost imati ne samo u turističkoj ponudi, već i u smanjenju uvoza ovog proizvoda.

– „Čelebić Agrar” d.o.o. je članica Čelebić Grupe, osnovana sa namjerom da poslovanje razvijemo i u oblasti održivog sektora ekonomije – poljoprivrede. Projekat maslinjaka u Opštini Kotor, prvi je značajniji projekat koji razvijamo. Investicioni program, vrijednosti osam miliona eura, počeo je da se sprovodi 2018. godine. Programom je obuhvaćena sadnja oko 40.000 maslina na površini od 125 hektara i izgradnja objekata koji će biti u službi primarne proizvodnje i valorizacije same lokacije, kazala nam je Dejana Čelebić, izvršna direktorica kompanije i dodala da je, osim ekonomskih efekata, poseban značaj projekta u sanaciji velike opožarene površine koja je narušavala prirodni ambijent ovog primorskog područja.

– Nakon dvije godine rada na čišćenju nepristupačnog i dijelom opožarenog terena, prvih 13.000 maslina na ovoj lokaciji posadili smo početkom tekuće godine. Masline koje smo posa-dili su dvogodišnje sadnice, španskih sorti „Picual“, “Arbequina“, „Carlesca“, „Manzanillo Sevillano“. „Picual“ je prvi put uvezen i posađen na crnogorskom tlu, a riječ je o sorti koja je brojčano najviše zastupljena u Španiji, kazala nam je Čelebić i dodala da od ovih sorti očekuju vrhunsko ekstra-djevičansko maslinovo ulje. Pored radova na pripremi terena za sadnju, bilo je neophodno izgraditi i interne saobraćajnice, ogradu, kao i objekte potrebne za sistem za navodnjavanje i prihranu maslina. Akumulacija za vodu ima kapacitet 14.000 m3. Cijeli investicioni program biće realizovan do kraja 2023. godine, kada iz kompanije „Čelebić Agrar“ očekuju prve značajnije prinose plodova maslina, puštanje pogona za preradu plodova u rad i plasiranje prvih proizvoda na tržište.
– Na projektu su od samog početka stalno angažovani domaći stručnjaci iz oblasti agronomije i inženjeringa, a ostvarili smo saradnju i sa španskim agronomima sa kojima smo u stalnom kontaktu, kaže Čelebić i dodaje da je predviđeno da, kada maslinjak bude u punom rodu, ovdje bude zapošljeno 18 radnika različitih profila – od inženjera agronomije, prehrambenih tehnologa, do zapošljenih na održavanju plantaže maslina. Obzirom na prirodu radova u maslinjaku, u periodima rezidbe, berbe maslina i slično, po potrebi će biti angažovana i sezonska radna snaga što otvara dodatna radna mjesta.

Veliki razvojni potencijal  

Vinarija Milović čiji je vlasnik zakupac oko 10 hektara zemljišta na lokalitetu Briska Gora, realizuje proizvodnju novih osam hektara vinograda i sadnju 1.500 do 2.000 stabala maslina. Cilj je proširenje asortimana proizvoda sa visokokvalitetnim maslinovim uljem, koje će uz vino, kao autohtone crnogorske proizvode, ponuditi turistima koji u sve većem broju posjećuju njegovu vinariju.

Uspješan projekat realizuje se i na području Golubovaca, na lokalitetu pored Aerodroma, gdje je kompanija “Agrolife Montenegro” na 34 zakupljena hektra već počela zasnivanje plantaže smilja. Plan kompanije koja već ima organsku proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja je i stvaranje dodate vrijednosti kroz otvaranje pogona za ekstrakciju ulja.

Sa dodatnih 33 hektara firma će zadovoljiti planirane poslovne ciljeve za naredni period i dostići puni kapacitet proizvodnje, prerade i plasmana gotovog proizvoda. Projektom se planira obrađivanje zemljišta i sadnja 960.000 sadnica smilja. Vrijednost cjelokupne investicije premašuje milion eura.

Uskoro novi investicioni ciklus

Kroz rad Komisije za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini Vlada će nastaviti da oglašava u zakup i ostale komplekse poljoprivrednog zemljišta na teritoriji cijele Crne Gore, a koji imaju potencijal da kroz kvalitetne projekte iz oblasti poljoprivrede višestruko doprinesu razvoju. Kako najavljuju već sada je na još tri lokacije sve spremno za skoro oglašavanje za davanje u zakup, čime će se pokrenuti novi investicioni ciklus.

U Vladi, takođe, očekuju da će i lokalne samoprave u Crnoj Gori, po ugledu na ovaj projekat, stvoriti mogućnost da zainteresovanim investorima pod povoljnim uslovima ponude poljoprivredno zemljište u svojini opština, na dobro preduzetnika i građana, ali i lokalnih samouprava. Prepoznajući mogućnosti, takvu odluku u cilju podsticanja poljoprivredne proizvodnje na svojoj teritoriji je nedavno usvojio Glavni grad Podgorica i već objavio oglas za davanje u zakup zemljišta pod vrlo povoljnim uslovima.

Sigurni smo da će navedeni projekti, ali i oni čija će realizacija uskoro započeti, doprinijeti jačanju više različitih segmenata crnogorske ekonomije. To će svima nama donijeti višestruku korist, među kojima ističemo otvaranje novih radnih mjesta kao i mogućnost stvaranja viškova koji će biti plasirani na inostrana tržišta.