SB

Svjetska banka (SB) je za narednu godinu predvidjela ekonomski oporavak Crne Gore, koji će, kako objašnjavaju, zavisiti od efekata ovogodišnje turističke sezone, odnosno perioda od jula do septembra i broja turista koji odluče da posjete državu tokom ta tri mjeseca.

Viši ekonomista Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Marc Schiffbauer, je kazao da u toj instituciju u ovoj godini prognoziraju pad prihoda u crnogorskom turizmu od 40 do 50 odsto, što kreira fiskalni deficit od sedam do deset odsto.

„Mi smo za narednu godinu predvidjeli ekonomski oporavak kada je u pitanju Crna Gora, ali će on zavisiti od efekata ove turističke sezone. Tokom aprila i maja nije bilo turista, zemlja je bila potpuno zatvorena, tako da sve u krajnjem zavisi od ovog perioda jul-septembar. Međutim, kako će se situacija razvijati to u ovom trenutku ne znamo“, kazao je Schiffbauer agenciji Mina-business.

Schiffbauer je podsjetio da prihodi od turizma čine 20 odsto crnogorskog bruto odmaćeg proizvoda (BDP), što je jedan od najvećih procenata u svijetu.

On je rekao i da je Vlada, koja procjenjuju da će prihodi od turizma u ovoj godini iznositi 650 miliona EUR u odnosu na prošlogodišnjih 1,3 milijarde EUR, brzo reagovala u čitavoj situaciji, sprovođenjem mjera zatvaranja i ograničenja, što je bila kritična odluka da se smanji uticaj pandemije i spriječi njen uticaj prije ljeta i turističke sezone.

„Zaista je od Vlade s te strane reakcija bila brza. Sad ide taj period jul-septembar, a Vlada sprema i nove dodatne mjere da podstakne sektor turizma i obezbijedi dodatne stimulativne mjere za kompanije kako bi pomogla taj sektor“, kazao je Schiffbauer.

U sluačju da na zimu ponovo dođe do rasplamsavanja pandemije, on smatra da će se to dešavati u mjesecima kada prihodi od turizma nijesu toliko veliki i kada efekti na taj sektor neće biti toliko izraženi kao tokom ljeta.

„A već do ljeta naredne godine očekujemo da možda bude otkrivena i vakcina i da se nađe neko rješenje za cijelu ovu pandemiju, kada očekujemo izuzetno dobru turističku sezonu i ekonomski oporavak“, rekao je Schiffbauer.

On je saopštio da će cijela situacija u velikoj mjeri zavisiti i od strukture turista, s obzirom da veliki broj njih u Crnu Goru dolazi iz susjednih zemalja odnosno regiona i iz Rusije.

„Veoma je teško predvidjeti kako će se turisti iz tih zemalja ponašati. Ako se situacija sa pandemijom smiri, ljudima iz na primjer Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije je Crna Gora nekako najbliža i najlakše im je doći u Crnu Goru, u kojoj je situacija koliko toliko stabilna“, smatra Schiffbauer.

Što se tiče turista iz Rusije, pandemija je tamo, kako je naveo, još u punom zamahu.

„Međutim, možda imate milionere koji imaju načina da možda morskim putevima dođu do Crne Gore na odmor“, saopštio je Schiffbauer komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

Kada je u pitanju uravnoteženost između prihoda i rashoda u Crnoj Gori, projekcije SB su da će doći do fiskalnog deficita od sedam do deset odsto tokom ove godine.

„Krajnji tačan procenat deficita će zavisiti od efekata turističke sezone, dakle onoga što će se dešavati u narednih nekoliko mjeseci od jula do septembra. Što se tiče rashoda, oni su bili neophodni i nužni, ali su relativno manji u odnosu na druge zemlje“, saopštio je Schiffbauer.

On smatra da je bitan faktor i taj što je situacija sa pandemijijom u zemljama Evropske unije (EU) pod boljom kontrolom nego što su u SB očekivali prije dva mjeseca.

„Situacija u Evropi je sada bolja nego što u Aziji, Latinskoj Americi i drugim djelovima svijeta, gdje je primjetno pogoršanje. Veliki broj građana EU odlučiće ove godine da ostane u Evropi i onda postoji mogućnost da neko od njih dođe u Crnu Goru“, naveo je Schiffbauer i dodao da je nesigurnost u smislu nekih projekcija i predviđanja izuzetno velika.

Komentarišući fiskalnu politiku Crne Gore u jeku pandemije, Schiffbauer je rekao da je fiskalna politika glavni instrument kada se strateški želi odgovoriti na situacije kao što je ova sa pandemijom koronavirusa, što posebno važi za Crnu Goru koja ima euro kao valuta.

„Primijenjena su dva glavna instrumenta – subvencije na zarade i gotovinski transferi i oni su iskorišćeni kako bi se spriječio bankrot kompanija i otpuštanje radnika“, dodao je Schiffbauer.

Prema njegovim riječima, ti instrumenti su bili usmjereni na najpogođenije sektore, što je bila ispravna odluka.

„Pokušalo se ciljati da se ta pomoć usmjeri na sektor maloprodaje, ugostiteljstva, restorane, generalno sektor turizma, dok su neki drugi sektori bili manje pogođeni krizom, pa su zahtijevali i manju podršku. Dakle, možemo reći da je postojalo dobro ciljanje ove pomoći“, ocijenio je Schiffbauer.

On smatra da se situacija, kada je u pitanju tržište rada u Crnoj Gori, razlikuje u odnosu na druge zemlje, jer u Crnoj Gori postoji značajan neformalni sektor, dok su dosadašnje mjere bile usmjerene na ljude registrovane kao zaposlene.

„Zbog činjenice da se jedan broj ljudi oslanja na prihode iz neformalnog sektora, Vlada će možda morati da pokuša da nađe način da i njima obezbijedi neku vrstu podrške, da ti ljudi ne bi propali kroz takozvane pukotine i da ih ne bi podrška i pomoć zaobišla“, smatra Schiffbauer.

Komentarišući procjene rasta javnog duga u Crnoj Gori do iznosa od 82,5 odsto BDP-a, Schiffbauer je rekao da je to jako visok i alarmantan procenat, ali da je to direktno posljedica pandemije.

„Već smo rekli da se očekuje ogroman pad prihoda od turizma i prihoda generalno na nivou države, kao i rast fiskalnog deficita od sedam do deset odsto. A sve to uzrokuje i rast javnog duga na nekih 82 ili 83 odsto BDP-a u ovoj godini“, dodao je Schiffbauer.

On je saopštio da je čitava krza pokazala da je sada važnije nego ikada imati zdravu fiskalnu i makroekonomsku politiku.

„Vlada je puno uradila u oblasti konsolidacije neposredno prije ove krize i neophodno je da nastavi sa odgovornom fiskalnom politikom“, tvrdi Schiffbauer.

Cijela ova situacija je, prema njegovim riječima, pokazala da se krize dešavaju i da se mora biti pripremljen za njih.

„Crnoj Gori je ova kriza došla spolja i zaista kreirala veliku nesigurnost i neizvjesnost, ali se u određenoj mjeri mora biti pripremljen za određene šokove i krize. Pored smanjenja duga, na kojem treba raditi, veoma bitno je raditi i na jačanju otpornosti ekonomije“, smatra Schiffbauer.

Kako je kazao, jednom kada dođe do ekonomskog oporavka, treba raditi na takozvanim ekonomskim amortizerima, kako bi se zemlja što bolje pripremila za sljedeću sličnu krizu.

„Ta otpornost na krize je veoma bitna kako bi zemlja bila u što boljoj poziciji kada se kriza ponovo desi. Ona se možda neće desiti ove ili naredne godine, ali svakako u jednom trenutku će se ona ponoviti“, smatra Schiffbauer.

Šef kancelarije SB za Crnu Goru, Emanuel Salinas, kazao je agenciji Mina-business da su aktuelnu situaciju, koju je pandemija izazvala u zemljama Zapadnog Balkana, sagledali iz ugla privatnog sektora, zapošljavanja, siromaštva, novih radnih mjesta.

„Sve ove naše ideje u realnom vremenu dijelimo sa našim partnerima iz crnogorske Vlade i cijeli nivo komunikacije ja na zaista značajnom nivou. Postoji velika zainteresovanost da se čuje koje su to stvari funkconisale, koje možda nijesu u nekim drugim zemljama, i kako bi se najbolje mogle te neke mjere iz drugih zemalja prilagoditi situaciji u Crnoj Gori“, dodao je Salinas.

Kada je u pitanju fiskalna politika i pitanja iz te oblasti, Salinas je rekao da se radi o raznim ograničenjima i granicama koje se moraju utvrditi i da se mora sagledati šta je to što se može uraditi sa resursima koji trenutno stoje na raspolaganju.

„Naš je cilj da pomognemo da se postigne maksimum u razumijevanju onoga što se u tom smislu može uraditi“, zaključio je Salinas.