NAUČNICI ZABRINUTI

U podmorju oko južnog polarnog kontinenta na planeti naučnici procjenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svijetu.

Metan je gas koji čak 84 puta snažnije zagrijava atmosferu nego CO2. Odranije se znalo da naveliko počinje da curi s otapanjem permafrosta u Sibiru, ali nikad na polarnom kontinentu. Zbog budućnosti života na Zemlji i čovečanstva, naučnici su zgroženi otkrićem.

U podmorju oko južnog polarnog kontinenta naučnici procjenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svijetu. Objavljeno istraživanje troje naučnika u časopisu “Rojal sosajeti” otkriva ne samo prvo poznato veliko curenje metana na Antarktiku, nego i to tamo da godinama od početka curenja oko izvora metana na morskom dnu nema bakterija koje bi taj metan proždirale i sprečavale njegov odlazak u atmosferu.

“Taj nedostatak konzumacije metana (od bakterija) najvažnije je otkriće. To nije dobra vijest. Mikrobima je trebalo više od pet godina da se uopšte tamo pojave, a čak i tad metan je nastavio rapidno da curi s dna”, komentarisao je za “Gardijan” Endru Turber sa Univerziteta države Oregon koji je radio na istraživanju.

“Metanski ciklus je apsolutno razlog za to da se društvo zabrine. Smatram to neopisivo zabrinjavajućim”, dodao je ekstremno dramatičan opis stanja, prenosi portal Zimo.

Curenje metana s morskog dna u vodama oko Antarktike, navodi se u istraživanju, ronioci su prvi put uočili još 2011. godine i to pukom slučajnošću.

Na isto mjesto u Rosovom moru uspjeli su da se vrate tek poslije pet godina kako bi mjesto curenja detaljno proučili. A potom je slijedio laboratorijski dio posla.

“Tu na red dolazi i najdramatičniji deo otkrića. Curenje metana s dna mora, prvo kroz morske vode prema površini, a onda dalje u atmosferu, dio je prirodnih ciklusa. Takvi ispadi povremeno se događaju i usljed bušenja podmorja u potrazi za naftom i plinom, na primer u Sjevernom moru, što ponekad doseže razmjere katastrofe”, naveli su.

Međutim, prirodna zaštita u tim slučajevima su kemosintetske bakterije koje energiju za svoj život crpe iz molekula metana. Ovdje se dogodilo to, navode naučnici u svom opisu istraživanja, da je i pet godina od otkrića oko izvora curenja pronađeno da od svih mikroorganizama, na one koji konzumiraju metan, praktično ga jedu, otpada samo četiri posto od svih populacija mikroba.

“Zajednica mikroba nije se razvila dovoljno da stvori dovoljan filter kako bi se spriječilo curenje metana iz sedimenta”, stoji u rezultatima istraživanja.

Kao razlozi za to navodi se vrlo niska temperatura mora i visoke koncentracije sulfata. Razlozi za curenje metana najvjerovatnije nijesu posljedice već postojećeg globalnog zagrijavanja. Koliko god da je dramatična vijest o novom velikom curenju metana kao još jednog velikog ubrzivača klimatskih promena, bitno je znati, navode naučnici, da ovaj incident ne spada u spiralu samogenerišućih klimatskih promjena.

Koliko je metan opasan po prirodu, odnosno po klimatske promjene, pokazuju ilustracije američkih EPA-e i EDF-a. Prema njihovim podacima, emisije stakleničkih gasova, u ekvivalentima CO, 2018. godine bile su takve da se 81 posto odnosilo na CO, čak 10 posto na metan, 7 posto na azotove okside i 3 posto na gasove na bazi fluora.

“Metan u atmosferi ne ostaje tako dugo kao CO, ali u prvih 20 godina atmosferu zagrijava čak 84 puta snažnije nego CO. Metan dolazi u atmosferu iz prirodnih i umetnih izvora, ali se u svim slučajevima, osim jednog, odnosi na procese oko nafte, gasa i ugljenika. Onaj jedan slučaj odnosi se na stočarstvo, odnosno na probavne plinove koje ispuštaju životinje koje čovek masovno uzgaja u mesnoj industriji”, dodaje se u istraživanju.

Prije nekoliko godina 16 istraživanja dovelo je do zaključka da metan iz čovekovog sveta ili onoga što je čovek prouzrokovao, curi u atmosferu čak 60 posto gore nego što se mislilo.

Reijč je o velikoj razlici po sudbinu svijeta. Od Klimatske konferencije u Parizu postalo je jasno da je prag izbjegavanja najgorih posljedica po čovječanstvo i prirodu zagrijavanje od 1,5 stepena. Sljedeći prag je 2 stepena.

Preko 2 stepena, smatra se, klimatske promjene širom svijeta više se ne bi mogle zaustaviti, bivale bi sve gore i dovele do višestruko gorih zagrijavanja i kataklizme.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Turković: Od primjene Programa Evropa sad 2 prosječna zarada uvećana za 139 eura
    on 12/11/2025 at 08:27

    Državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković saopštio je da se od primjene Programa Evropa sad 2 prosječna zarada uvećala za 139 eura.

  • Inovacije predstavljaju ključni pokretač održivog ekonomskog rasta
    on 11/11/2025 at 21:38

    Inovacije predstavljaju ključni pokretač održivog ekonomskog rasta, konkurentnosti i otpornosti savremenih društava, kazala je guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović.  

  • Žabljak: Počelo asfaltiranje puta Tepca - Radovan Luka
    on 11/11/2025 at 19:48

    Na području opštine Žabljak počeće asfaltiranje dionice puta Tepca – Radovan Luka, duge sedam kilometara, čime se nastavlja realizacija planiranih infrastrukturnih projekata u ovom dijelu opštine.

  • Zaposleni u „Budvanskoj rivijeri": Ne damo Slovensku plažu, ne damo budvanski turizam
    on 11/11/2025 at 17:11

    Predstavnik radnika "Budanske rivijere" Ilija Bućin poručio je da se zaposleni protive pokušajima da se Slovenska plaža i hotel Aleksandar komercijalizuju na štetu radnika i lokalne zajednice. Iz Sindikalne organizacije poručuju da bi se ovakvim modelom ugrozili interesi zaposlenih, stablnost kompanije i dugoročna održivost jedne od najznačajnijih hotelskih grupacija u Crnoj Gori.

  • EPCG: Prosječan oktobarski račun 32,21 eura
    on 11/11/2025 at 14:48

    Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 32,21 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

  • Savjet CBCG utvrdio nacrte zakona i odluke u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima
    on 10/11/2025 at 21:46

    Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) utvrdio je danas nacrte nekoliko zakona i donio više odluka u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima i jačanja efikasnosti platnog sistema, saopšteno je iz CBCG.

  • PES: Podržavamo zadržavanje neradne nedjelje u trgovini
    on 10/11/2025 at 17:08

    Poslanici PES-a predali su Skupštini predlog izmjene člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kako bi se spriječilo moguće ponovno uvođenje radne nedjelje za trgovine. Ako izmjena bude usvojena, Ustavni sud neće moći da nastavi postupak po inicijativi Unije poslodavaca jer bi sadašnji član bio zamijenjem. Poslanici PES-a navode da je zabrana rada nedjeljom opravdana zaštitom zdravlja radnika, ističući da Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna organizacija rada povezuju duge radne sedmice sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja. Ističu i da kraće radne sedmice i nedjeljni odmor smanjuju zdravstvene rizike i odsustva sa posla.

  • Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja u skladu sa planiranom dinamikom
    on 10/11/2025 at 16:35

    Projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja realizuje se u skladu sa planiranom dinamikom, ugovorenim obavezama i planom investicija, a ostvareni rezultati su zadovoljavajući, ocijenjeno je na sjednici Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG).

  • Vuković: Od 2021. godine vraćeno 2,3 milijarde starih dugova
    on 10/11/2025 at 14:03

    U okviru nastavka Druge posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2025. godini, šestog dana zasijedanja poslanici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade Crne Gore.

  • Banke u plusu 114,18 miliona eura
    on 10/11/2025 at 12:57

    Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju trećeg kvartala ove godine zabilježilo je deset poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 114,18 miliona eura.