sr Serbian
sq Albanianen Englishfr Frenchde Germanru Russiansr Serbiantr Turkish

Best Songs

    Best Adriatic Songs

    Opsti prosperitet: Crna Gora najvise napredovala

    Published: 25 November 2019
    No comments
    Categories: Society

    LONDONSKI INSTITUT

    Crna Gora je medu zemljama Zapadnog Balkana najbolje rangirana po pitanju napretka u opstem prosperitetu, pokazuje istrazivanje Instituta Legatum iz Londona.

    Zemlje Zapadnog Balkana u posljednjih 10 godina, ostvarile su napredak u opstem prosperitetu, ali uglavnom zaostaju po pitanju napretka u licnim slobodama, drustvenoj koheziji i zivotnoj sredini, pokazuje godisnji Indeks prosperiteta londonskog instituta.

    Crna Gora koja je na 50. mjestu je napredovala, jer je prosle godine bila na 51, a prije 10. godina na 52. Po pojedinacnim kriterijumima najbolje je plasirana po pitanju Sigurnosti i bezbjednosti (46), Investicionog okruzenja (49) i Upravljanja (50). Po kriterijumu Licnih sloboda je na 55. mjestu, Drustvenog kapitala na 73, Ekonomskom kvalitetu na 80, Zdravlja na 91, a Prirodnog okruzenja na 105. mjestu.

    na toj ljestvici slijedi Srbija na 52. mjestu, Sjeverna Makedonija na 54, Albanija na 65 i BiH na 70. mjestu. Kosovo je, prema navodima Instituta Legatum, medu zemljama koje nijesu ukljucene u Indeks prosperiteta zbog nedovoljnog pristupa podacima.

    Kao i vecinom u istocnoj Evropi i zemlje Zapadnog Balkana su u Indeksu prosperiteta losije rangirane po pitanju licnih sloboda, drustvenog kapitala i prirodne okoline. Drustveni kapital mjeri koliko je neko drustvo kohezivno u smislu povjerenja, postovanja i pomaganja medu njegovim clanovima, kao i u odnosu prema institucionalnim strukturama.

    Albanija i Srbija su medu zemljama koje su imala najveca poboljsanja u posljednjih pet godina. U posljednjih pet godina, Srbija se pomjerila za 13 mjesta na listi, a Albanija za osam.

    U proteklih 10 godine sve istocnoevropske zemlje su, prema Institutu Legatum, zabiljezile poboljsanje pristupa trzistu i trzisne infrastrukture, kao i u uslovima zivljenja. Takode, drustveni kapital, koji je generalno bio slab u istocnoj Evropi, poboljsao se u 17 od 23 drzava regiona, pri cemu je BiH imala najvece poboljsanje.

    S druge strane, licne slobode u istocnoj Evropi su pogorsane vise nego u bilo kom regionu, sa samo osam od 23 zemlje koje su imale poboljsanje od 2009. Madarska je zabiljezila najvece pogorsanje od svih zemlja, znacajano smanjujuci slobode okupljanja, udruzivanja i govora.

    Prvih deset zemalja po Indeksu prosperiteta su Danska, Norveska, Svajcarska, Svedska, Finska, Holandija, Novi Zeland, Njemacka, Luksemburg i Island. Te zemlje su bile u vrhu i prije 10 godina, mada je u meduvremenu Velika Britanija usla u prvih 10, ali i ispala.

    Posljednjih 10 u svijetu su Sudan, Burundi, Eritreja, Somalija, Demokratska Republika Kongo, Avganistan, Cad, Centralno Africka Republika, Jemen i Juzni Sudan.

    Prema Institutu Legatum koji za sebe navodi da je posvecen iskorenjivanju siromastva i ostvarivanju prosperiteta jacanjem otvorene ekonomije, inkluzivnih drustava i osnazivanjem ljudi, od 167 zemalja obuhvacenih indeksom, 148 drzava – u kojima zivi 88 odsto svjetske populacije – imalo je napredak u prosperitetu od 2009. godine.

    Licne slobode su se pogorsane u posljednjoj deceniji u svim regionima osim u zapadnoj Evropi i Latinskoj Americi. Kvalitet upravljanja je pao, s najgorim pogorsanjima u podsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.

    Ljudi su tolerantniji prema drugim drustvenim grupama, posebno prema LGBT zajednici, pri cemu stanovnici 111 zemalja pokazuju vecu toleranciju nego prije jedne decenije, ukazuje izvjestaj Instituta Legatum. Medutim, sloboda govora, okupljanja i udruzivanja je ogranicenija sirom svijeta u proteklih 10 godina, sa pogorsanjem u 122 zemlje.

    SAD je jedna od 19 zemalja u kojima je doslo do pogorsanja u prosperitetu od 2009, prije svega, usljed opadanja mentalnog i fizickog zdravlja, kao i povecanja gojaznosti stanovnistva.

    Kina je za osam pozicija bolja u odnosu na 2009, usljed poboljsanja uslova za preduzetnistvo i uslova zivljenja. Procenat onih koji zive u apsolutnom siromastvu je, istice se u izvjestaju, dramaticno smanjen sa 19 odsto stanovnistva u 2009. na manje od jedan odsto ove godine. Na losu poziciju Kine utice i to sto je 159. mjestu po licnim slobodama i 147. mjestu po prirodnom okruzenju.

    0 comments

    Reply

    You must be logged in to post a comment.

    • Komisija za koncesiju tražila da se dodatno obrazlože bodovanja po kriterijumima
      on 01/09/2025 at 12:40

      Komisija za koncesije Vlade Crne Gore usvojila je djelimično prigovor privrednog društva "Corporación América Airports S.A." na Rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.

    • Spajić: Položaj zaposlenih u školstvu jačaćemo u sakladu sa zakonom
      on 01/09/2025 at 09:55

      Vlada će dosljedno i odgovorno, u skladu sa zakonom, biti posvećena jačanju položaja zaposlenih - kreirajući podsticajan ambijent za rad, poručio je premijer Milojko Spajić u objavi povodom 1. septembra - početka školske 2025/26 godine.

    • Upravljanje državnim preduzećima: Novi zakon motivacija za stručne
      on 01/09/2025 at 06:05

      Prema najavi iz izvršne vlasti, predlog zakona o upravljanju preduzećima u državnom vlasništvu na jesen bi trebalo da bude u skupštinskoj proceduri. Predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković ocjenjuje da je dobro da Crna Gora dobije taj akt jer su te kompanije bitan segment za razvoj ekonomije.

    • Dolar blago ojačao prema korpi valuta
      on 31/08/2025 at 22:35

      Vrijednost dolara na svjetskim tržištima u odnosu na korpu valuta ove sedmice je blago porasla, prvi put nakon tri sedmice pada, dok ulagači čekaju smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.

    • Cijena stanarine u Podgorici od 500 do dvije hiljade eura mjesečno, dolazak stranaca uslovio nagli rast kirije
      on 31/08/2025 at 19:57

      Podgorica se posljednjih godina suočava sa naglim rastom cijena kirije. Stanovi čije je izdavanje koštalo između 200 i 300 eura, danas se izdaju i za dvostruko veće iznose. Građani kažu da sve teže pronalaze pristupačan smještaj, dok stanodavci rast cijena pravdaju povećanom potražnjom i dolaskom stranih državljana. Najviše trpe mladi i porodice sa prosječnim primanjima, koje su u potrazi za jeftinijim rješenjem, kaže za Gradsku agent za nekretnine Haris Osmanagić.

    • Radović na Bledskom strateškom forumu
      on 31/08/2025 at 17:09

      Guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović učestvovaće naredna dva dana na Bledskom strateškom forumu na poziv potpredsjednice slovenačke Vlade i ministarke vanjskih i evropskih poslova, Tanje Fajon i vršioca dužnosti guvernera Banke Slovenije, Primoža Dolenca.

    • Ministarstvo finansija: Budžetski suficit u julu – prihodi iznad plana, rashodi pod kontrolom
      on 31/08/2025 at 11:58

      Crna Gora je u prvih sedam mjeseci 2025. godine ostvarila bolje fiskalne rezultate od očekivanih, pokazuje izvještaj Ministarstva finansija. Prihodi budžeta do kraja jula iznosili su 1,579 milijardi eura, što je šest miliona više u odnosu na isti period prošle godine.

    • Bez adekvatnih mjera rast cijena nezaustavljiv
      on 31/08/2025 at 11:49

      Desilo se ono što se i očekivalo, pa je inflacija kod nas dvostruko viša nego u eurozoni. Ocijenio je za naš radio ekonomski analitičar Mirza Mulašković. Poručio je da populističke mjere poput uvećanja zarada sada stižu na naplatu. Dalje kretanje inflacije, kaže, zavisiće od prihoda u turizmu, jer kako ističe, ako i zaostanu planirani, pribjeći će se povećanju poreza, akciza i drugih nameta.

    • Likvidna aktiva banaka 1,44 milijarde eura
      on 31/08/2025 at 11:15

      Likvidna aktiva banaka na kraju juna je iznosila 1,44 milijarde EUR, što je 3,5 odsto više nego u maju.

    • Inspekcija za vode izrekla preko 79.000 eura kazni u sedam mjeseci
      on 31/08/2025 at 09:59

      Inspekcija za vode, koja djeluje u okviru Uprave za vode, u prvih sedam mjeseci 2025. godine sprovela je 610 inspekcijskih pregleda i izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu većem od 79.000 eura. Tokom kontrola utvrđene su 103 nepravilnosti u upotrebi i upravljanju vodnim resursima.