GORAN SEKULOVIC

Da svijet ne pocinje od nas – na ovo bi se trebalo pocesce podsjecati. Dokaz za to je i knjiga “Teme iz ekonomske istorije Crne Gore” dr. sc. Branislava Marovica, istaknutog crnogorskog istoricara, pisca kapitalnih knjiga i studija kojima je osvijetlio ukupni ekonomski i privredni razvoj nase zemlje i to jos od dukljanskih vremena, pa sve do savremenosti.

Marovic egzaktno pokazuje i osvjetljava u biti nepromijenjenu srz i jezgro projekta obnove svake pune, cjelovite, pa samim tim i crnogorske drzavnosti, zatim (dis)kontinuitet procesa modernizacije crnogorskog drustva i drzave u zavisnosti od drzavno-politickog karaktera pojedinog vremena i doba, pa sljedstveno tome i sve istorijske protivrjecnosti, dileme, stranputice i odluke koje se ticu tzv. crnogorskog pitanja, kao i svu logicnost, nuznost i opravdanost potrebe, nacina, sredstava, puta, etapa, svrhe, karaktera, upucenosti, sadrzaja i bitka (bica) najnovije i nadati se i konacne savremene realizacije hiljadugodisnjeg drzavotvornog sna dukljanskih/zetskih/crnogorskih umnika, narodnih prvaka i dinastickih i vladajucih elita o slobodi, nezavisnosti i samostalnosti-suverenosti i ovog prostora i prije svega njegovog narodnog i nacionalnog etnosa, koji se kao takav zakonito i civilizacijski, identitetski i ontoloski, povijesno i istorijski uoblicuje i kao njegov vrhovni etos.

Etika slobode i cojstva kao srz i poveznica, spona, kao najbolji i najtemeljniji obdrzitelj, ne samo tradicionalne, vec i savremene crnogorske (multivjerske, multikulturalne i multietnicke) nacije, usko je povezana sa crnogorskom ekonomijom. To su osjetili i znali mnogi crnogorski protivnici, pa su istovremeno negirali i crnogorsku ekonomiju i crnogorsku naciju: “…Neki autori ranije su negirali postojanje crnogorske ekonomske istorije kao sto su to radili i rade i sa nepriznavanjem crnogorsku nacije” (str. 7 Maroviceve knjige).

O tome je pisao i dr Tomica Nikcevic u knjizi “Politicke struje u Crnoj Gori u procesu stvaranja drzave u XIX vijeku; otpor stvaranju drzave” sa stanovista ekonomskog jacanja nekadasnje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve (Mitropolije crnogorsko-primorske sa Cetinja) sto joj je tek i omogucilo da vise vjekova bude slobodoljubivi i drzavotvorni predvoditelj, stozer i objedinitelj Crne Gore.

Ekonomska nezavisnost je zila kucavica svake, pa i nase, crnogorske, nacionalne i drzavne nezavisnosti, slobode i suverenosti. Vidi se iz mnostva istorijskih dokaza u ovoj knjizi da je zato i proces obnove crnogorske drzavnosti u prvoj polovini devedesetih godina XX vijeka morao otpoceti u ekonomskoj sferi, kao ideja ekonomske samostalnosti i odrzivosti crnogorskog drustva. I nije nista novo zaista, kao sto se vidi iz ove u isto vrijeme i analiticke i sinteticke knjige, to sto su se i tada kao i mnogo puta ranije pojavile vrlo jake snage koje su pokusale da zaustave Crnu Goru ne samo privremeno vec i trajno da ne krene na put sopstvene samospoznaje i samosvijesti o tome sto je bila, sto jeste i sto treba i mora da bude ubuduce ako hoce da sacuva istinu i sjecanje o sebi, slobodu, dostojanstvo, kao i samopostovanje i nadu svojih gradana i ugled sopstveni medu drugim narodima i drzavama u svijetu.

I “konacno”, da savremena crnogorska suverenost nije nastala zbog uistinu prezivjelih istorijskih i etnickih resantimana, ponajmanje i nikako zbog eventualnih nacionalistickih opterecenja, vec zbog iskljucivo buducnosti crnogorskih gradana ili zbog toga, kako citamo na str. 122 – “da o sopstvenoj sudbini treba u prvom redu sami da razmisljamo i preduzimamo sve opravdane korake” (“Saobracajni problemi u Zetskoj banovini”, izdanje Trgovinsko-industrijske i zanatske komore u Podgorici, 1935.g.). Upravo je Komora “zahtijevala od Kraljevske vlade da vec jednom otpocne sa ostvarivanjem svojih obecanja” i “vise puta konstatovala da su vanredno teske privredne i socijalne prilike u Zetskoj banovini posebno na komorinom podrucju “posljedica nedovoljne paznje sa strane mjerodavnih faktora i ranije i danas, to svako zna i uocava”, (str. 121 i 122).

Mnogi strateski privredni i ekonomski projekti o kojima se i danas govori, bili su na dnevnom redu u Crnoj Gori i u mnogo ranijem vremenu.

Kada dr Marovic citira onovremene istorijske izvore i daje svoje komentare njihovih navoda, podataka i cinjenica, izgleda gotovo da citamo o potrebi i aktuelnog osiguranja stabilnosti, sigurnosti i buducnosti nase zemlje, ali i o danasnjem socijalnom raslojavanju crnogorskog drustva i naglom bogacenju jednog uskog sloja, o aktuelnim evropskim stavovima o suzbijanja u nasoj zemlji narasle korupcije i osobito korupcije u visokim slojevima drustva, kao i ustolicenja i izgradnje pravde za sve, tj. pravne drzave. “Otvoreno trziste koje se stvaralo, puno istocnjackih cari i zapadnjackih noviteta, nije moglo u dovoljnoj mjeri da koristi siromasno crnogorsko stanovnistvo. Idilu je kvarilo i bezobzirno bogacenje novog sloja ljudi, koji su se oslanjali na vlast i u njoj zauzimali visoke polozaje.” “Mi smo tek na pocetku gradanskog uredenja, mi mu istom temelj polazemo. Utoliko vise moramo biti na oprezu da se u nasu, s tolikom mukom i tolikim zrtvama ogradenu, kucu drzavnu ne uvuku elementi rastrojstva koji bi je brzo potkopali, da se u nas zdravi narodni zivot ne unesu zarazne klice koje bi nam svojim otrovom brzo ugasile svijecu zivota i od naseg samosvjesnog, pregalackog i junackog naroda nacinile mekusun slapcine, izmetnutu mrtvacu, podobnu da bude tuda podloga i da posluzi kao grada za tude gradevine. Da bi se od toga sacuvali, valja da se pri nasemu drzavno-gradanskom preobrazaju i pri svijem novim uredbama rukovodimo nacelom: da svaki narod svojim narodnim zivotom zivi i da se ni jedan narod, bez opasnosti po svoj opstanak ne moze odreci svoga narodnog temelja. Mudrost drzavama zahtijeva, a korist narodna nalaze da se pocne s onim sto je najprece. A najprece je pravda, jer je pravda temelj drzave”, (Nikola I povodom proglasenja Opsteg imovinskog zakonika 1888.g.; str. 44/45).

Ova knjiga tako ima i sasvim aktuelne, savremene pouke. Naime, mozemo biti i zapravo i jesmo nezadovoljni mnogo cime u nasoj zemlji uz sve ogromne rezultate u njenom razvoju. Prije svega, najcesce nezadovoljni tempom i dinamikom, odredenim potrebnim sadrzajem, kvalitetom i bogatstvom promjena i smanjenja i relativnog ukinuca mnogih negativnih drustvenih pojava, medu njima svakako su i jos brzi ekonomski razvoj i boljitak za vecinu ili vec sada za sto veci broj naseg stanovnistva, kao i rezultati dakle na planu borbe protiv korupcije i za idealne i stvarne parametre pravne drzave. Ali, ne prebregavajuci to nezadovoljstvo, nuzno moramo imati u vidu predene puteve crnogorske drzave i drustva koji su u mnogim etapama razvoja bili pod stranim uticajem i hegemonijom, optereceni ratovima koji su maltene svaki cas onemogucavale miran i cjelovit prosperitetan razvoj, do neslaganja i otpora unutar samih Crnogoraca o tome koji je najbolji put i za koga se od vecih i velikih pretezno vezati, s obzirom na realnu brojku i velicinu nase zemlje i naroda. Alktuelna elita uz politicku, morala je i mora od prvog dana borbe za obnovu nezavisnosti pa tako i dan-danas da vodi borbu na najmnanje dva fronta: uz dakle politicku, nikako ne smije da zaobilazi ni ekonomsku sferu, ali ne bi smjela, a ona to ipak cini!, da zaobilazi ni kulturnu, tj. identitetsku i osobito drustveno-humanisticko-naucno-kulturno-obrazovnu sferu.

Upravo na ovom trecem polju najmanje je do sada uradeno! Mora se ipak primijetiti kao da su aktuelnoj crnogorskoj vlasti dopali najtezi poslovi i ispiti u identitetskoj sferi i to iz najmanje dva razloga: naime, u pitanju je uistinu golema koncentracija “Gordijevog cvora”, toboznjeg dvostrukog crnogorskog identiteta naslijedenog jos od doba nezavisne Crne Gore, osobito u potonjim njenim decenijma, ali plus tome treba dodati i osobito porazavajuce stanje na ovom polju u Kraljevini SHS/Jugoslaviji i nezaokruzivanje potpune suverenosti i pune identitetske pozicije u socijalistickoj SFRJ, bez obzira na obnovu izvornog crnogorskog drzavnog i nacionalnog subjektiviteta u okvirima jugoslovenskog federalizma u to vrijeme. A da je – koliko god se to cinilo neumjesnim, pa i gotovo nevjerovatnim – u ranijem periodu bilo na ovom putu nesto i laksih zadataka i aktivnosti, govore i ova Maroviceva zapazanja: “Zahvaljujuci svom energicnom prethodniku knjazu Danilu, koji je udario temelje drzavno-politickom uredenju crnogorske drzave, Nikoli I bilo je lakse da taj proces nastavi. Na tom zapocetom putu razvoja drzave Nikola I pokazao je dosta drzavnicke mudrosti i sa uspjehom je ucvrstio, razvio i usavrsio uspostavljene institucije drzavne vlasti i sredio drustveno-ekonomske prilike u Crnoj Gori.” Uz ovo, treba reci da Nikola I, bez obzira sto je i na kulturnom planu imao takode vidnih uspjeha i rezultata, ipak nije uspio da napravi trajne i stabilne identitetske osnove Crne Gore, sto je 1918. g. imalo za posljedicu da je Crna Gora dozivjela gubitak ne samo i svoje i evropske zasluzne dinastije Petrovic Njegos, vec i same drzave, crkve i svog imena.

Sljedeci podaci iz Maroviceve knjige najbolje kazuju zbog cega nam treba nezavisnost i suverenost zemlje i sto bismo “dobili” da je nasa zemlja utopljena u velikosrpski unitarni i hegemonisticki koncept: “O ekonomskoj zapostavljenosti Crne Gore od strane Kraljevske vlade najeklantantnije govore podaci” koji su se odnosili “na razdiobu investicija za javne radove. Jedan od najznacajnijih vidova javnih radova svakako je bila izgradnja saobracajnih komunikacija…Ukupna suma, dakle, iznosila je 7 milijardi 524 miliona dinara. Crna Gora je…od ove sume dobila svega 90 miliona dinara za izgradnju prve crnogorske zeljeznicke pruge Bileca-Niksic…, dok je Srbija dobila 4 milijardi 797 miliona dinara, Hrvatska 581 milion, Slovenija 237 miliona, Bosna jednu milijardu 724 miliona i Vojvodina 85 miliona. Ne samo da je Crna Gora bila u periodu 1919-1939. godine zapostavljena u investicijama za izgradnju novih zeljeznickih pruga vec i puteva, luka, mostova, bolnica, magacina, instalacija za elektrifikaciju zemlje, postrojenja za vodosnabdijevanje i melioraciju…Vec smo rekli da je Crna Gora godisnje davala u centralnu kasu samo od duvana 70 miliona. Za 20 godina Crna Gora je uplatila u tu kasu jednu milijardu i 400 miliona dinara. Medutim, i tada je bilo Crnogoraca koji su podrzavali tezu kako Crna Gora ne bi mogla ekonomski samostalno da egzistira bez Srbije. Mislilo se tada da bi se u jednom drugom necentralistickom sistemu kakav je federacija doslo do ravnopravnijih i ‘cistijih bratskih finansija, sto ce reci da znamo sto dajemo, a sto nam pripada da dobijemo bez prosnje i moljakanja”, (str. 124/125).

Govoreci o pruzi Beograd-Bar i brojnim otporima njenoj gradnji, Marovic pise: “Posljednja i odlucujuca rijec Josipa Broza Tita, dozivotnog predsjednika SFRJ, presjekla je sve otpore. Izgradnju pruge prihvatili su i ostali jugoslovenski drzavni organi.” (str. 200)

Autoru ovog teksta je prof. dr Branko Pavicevic, prvi predsjednik CANU, rekao da je tek Tito presjekao dilemu oko Akademijinog naziva, da li da se imenuje kao CANU ili kao Akademija Crne Gore. Tito je presudio: “zvace se Crnogorska akademija, a ne Akademija Crne Gore!”

Koliko bi jos vise identitetskih posrtanja bilo da je prevagu odnio drugi prijedlog kada i sa ovim toliko hramljemo!? Ovo je dobar slagvort za pitanje: De bi Crna Gora danas bila da za vrijeme Nikole I nije izgradena luka Bar (za koju se danas interesuju veliki svjetski investitori), put od Podgorice preko Mateseva ka Peci, zeljeznicka pruga od Bara do Virpazara i od Podgorice do Plavnice, da nije izgraden Zetski dom, osnovan Drzavni Muzej, Arhiv, otvarane skole, gradene i rekonstruisane crkve autokefalne Crnogorske crkve u koje danas njeni vjernici i postovaoci ne mogu uci!…, ili da nije bilo Jadranske magistrale, pruge Beograd-Bar, da nije izgradeno Crnogorsko narodno pozoriste i Njegosev Mauzolej…, ili da nije probijena Sozina i da se ne gradi dio autoputa Bar-Boljare od Podgorice do Mateseva?

Kao da ni danas nijesmo svjesni nasih potreba, zahtjeva, interesa, prirodnih i logicnih ceznji, moci i snaga da nam, uprkos svemu, bude bolje, ljepse, uspjesnije i bogatije zivljenje na jednom predivnom geografskom prostoru u kome nam istorija cesto nije bila naklonjena, pogotovo onda kada smo gubili kompas sopstvenog upravljanja nasim zivotima i prepustali ga drugima. Cuveni su stavovi srpskog akademika Zivojina M. Perica koji je podrzavao etnicko i eticko crnogorsko bice i o tome kako nam je velikosrpski imperijalni koncept ukrao drzavu, crkvu i naciju 1918, a sada cujmo i prof. Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dr Mija Mirkovica koji je zdusno podrzavao gradnju pruge Beograd-Bar i cije rijeci su za Crnu Goru i danas aktuelne i upotrebljive u njenom daljem razvoju: “Ni nauka, ni privreda Jugoslavije ne treba da se zanose dvijema pogresnim postavkama: da gradnja jedne Jadranske pruge iskljucuje gradnju druge, i da se funkcija teskih zeljeznickih pruga u dinarskom masivu mogu nadomjestiti uslugama autostrade.” (str. 201)

Znajuci izuzetno dragocjene sadrzaje Maroviceve i ove i prethodne knjige “Komunisti Crne Gore i crnogorsko nacionalno pitanje 1919-1989”, s pravom se s velikom paznjom ocekuje buduca Maroviceva knjiga – zbirka tematskih clanaka i studija koja ce biti iskljucivo posvecena ekonomiji i privredi Crne Gore izmedu dva svjetska rata, tj. u Kraljevini SHS/Jugoslaviji.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Golubović: Saobraćajna infrastruktura ključni izazov za sezonu
    on 01/06/2025 at 10:40

    Predstojeća turistička sezone mogla bi biti pozitivna, s obzirom na najave rasta prometa putnika na aerodromu Tivat i bookinga kolektivnog smještaja, smatra direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović, ali upozorava da je saobraćajna infrastruktura ključni izazov.

  • Minić: Akademija za osnaživanje i mobilizaciju žena unutar Demokrata i šire političke zajednice
    on 01/06/2025 at 10:06

    Predsjedništvo Foruma žena Demokratske Crne Gore, na predlog predsjednice, Valentine Minić, usvojilo je Edukativni program „Akademija Demokratkinja – Ravnopravnost je ženskog roda“, namijenjen osnaživanju, obrazovanju i mobilizaciji žena unutar Demokrata i šire političke zajednice.

  • Cijene novih automobila u Njemačkoj rastu brže od prihoda
    on 01/06/2025 at 09:22

    Kupovina novog automobila postala je manje pristupačna za njemačke potrošače posljednjih godina.

  • Poljaci biraju novog predsjednika i sa njim spoljnopolitički pravac zemlje
    on 01/06/2025 at 09:01

    U Poljskoj su jutros otvorena birališta na kojima skoro 29 miliona građana upisanih u birački spisak odlučuje ne samo ko će biti novi predsjednik države, već i o spoljnopolitičkom pravcu zemlje, birajući između liberalnog gradonačelnika Varšave Rafala Tšaskovskog i kandidata populističke desnice, istoričara Karola Navrockog.

  • Dezire ispunio želju: Pari Sen-Žermen je fudbalski vladar Evrope
    on 01/06/2025 at 08:52

    Pari Sen-Žermen deklasirao Inter 5:0 u finalu Lige šampiona. Sada i francuska prestonica ima prvaka Evrope.

  • Da li odrasli treba da piju majčino mleko
    on 01/06/2025 at 08:50

    Postoje li zdravstvene koristi od pijenja majčinog mleka?

  • Izložba povodom Svjetskog dana bez duvana
    on 01/06/2025 at 08:48

    Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) priredilo je povodom Svjetskog dana bez duvana izložbu najboljih likovnih radova sa Dvadeset četvrtog nagradnog Konkursa za likovne i literarne radove organizovanog za učenike od četvrtog do devetog razreda osnovnih škola sa teritorije Crne Gore.

  • Srušila se dva mosta u Rusiji, jedan pao na voz pun putnika, najmanje sedmoro mrtvih
    on 01/06/2025 at 08:32

    Najmanje sedam osoba je poginulo, a 70 je povrijeđeno kada se u Brjanskoj oblasti u Rusiji srušio drumski most na auto-putu i pao na voz pun putnika koji je bio u pokretu. Uzrok urušavanja mosta bila je eksplozija, izjavio je guverner regiona Aleksandar Bogomaz. Ovo je druga željeznička nesreća u Rusiji u posljednja 24 sata – u oba slučaja urušili su se mostovi.

  • Lokalni izbori u Hrvatskoj: završnica
    on 01/06/2025 at 08:03

    Posebna zanimljivost drugog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj nalazi se daleko od tamošnjih metropola: opštinu Neretić mnogi u Hrvatskoj ne bi znali da pokažu ni prstom na karti, ali prava je retkost čak i na svetskim izborima da dva kandidata – dosadašnji načelnik iz HDZ-a Damir Škrtić i izazivač Marijan Peretić ispred DHSS-a – u prvom krugu dobiju tačno isti broj glasova, 561.

  • Tri osobe stradale u požaru u bolnici u Hamburgu
    on 01/06/2025 at 07:54

    Tri osobe su stradale u požaru koji je noćas izbio u bolnici Marienkrankenhaus u Hamburgu, prenose njemački mediji.

  • Mašković: Preferiram iskrene odnose, iz takta me izbacuju drskost, bezobrazluk
    on 01/06/2025 at 07:17

    Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković kaže da je bio mirno, staloženo, tvrdoglavo, ali ne baš i spretno dijete. Od malih nogu pokazivao je talenat za javne nastupe, dok mu sport nije bio jača strana. U emisiji “Upoznajte parlamentarce” kaže da ga iz takta izbacuje drskost, bezobrazluk i bezobzirnost i da preferira čiste i iskrene odnose.

  • Ko pokušava da zaustavi rad ASK-a?
    on 01/06/2025 at 06:30

    Predsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Pavle Ćupić kazao je za Radio Crne Gore (RCG) da se mora prvo pozabaviti pitanjem presude Upravnog suda i postupiti u skladu sa tim što je naložio, nakon čega bi trebalo da bude raspisan konkurs za direktora ASK-a.

  • Ustavnom sudu opet prijeti blokada
    on 31/05/2025 at 18:43

    Ustavni sud uputio je dopis predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću kojim ga obavještava da je sudija Budimir Šćepanović ispunio uslove za prestanak funkcije. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru i predsjedniku države. Kada će Skupština konstatovati prestanak mandata još nije poznato, kao ni to kada bi na dnevni red mogao doći predlog šefa države Jakova Milatovića da se za sutkinju Ustavnog suda izabere Mirjana Vučinić.

  • Mugoša: Zbog neozbiljnosti vladajuće koalicije od sjutra Ustavni sud ima četvoro sudija
    on 31/05/2025 at 14:46

    Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša poručio je da zbog neozbiljnosti, neodgovornosti i političkog "piljarenja" vladajuće "fotelja koalicije" od sjutra Ustavni sud ima četvoro sudija od predviđenih sedam.

  • Laković: SDT da provjeri navode MANS-a, na raspolaganju sam i za poligraf
    on 31/05/2025 at 14:05

    Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu i poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Miodrag Laković, pozvao je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da provjere sve navode koje je o njemu saopštila izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.

  • Ivanović: Na djelu kampanja pokušaja diskreditacije PES-a
    on 31/05/2025 at 12:52

    Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove i član Predsjedništva Pokret Evropa sad (PES) Filip Ivanović poručio je da sa nestrpljenjem iščekuje epilog svih optužbi i insinuacija kojima je PES izložen u posljednje vrijeme.

  • Vujović: Najsnažnija ideologija 21. vijeka kleronacionalizam, nijesmo se suočili s grjehovima iz prošlosti
    on 31/05/2025 at 10:18

    Predsjednik Socijaldemokratske partije Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović, govorio je danas na panelu na temu “Otpornost demokratija: solidarnost i participacija u vremenima izazova”, kojim je svečano obilježena stogodišnjica Fondacije Fridrih Ebert, najstarije političke fondacije u Njemačkoj. Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju moderne demokratije, Vujović je istakao da je 90-ih najsnažnija ideologija bio nacionalizam, a danas, u 21.vijeku na ovim prostorima to postaje kleronacionalizam.

  • Delegacija EU: Izbornu reformu sprovodite kroz Odbor
    on 31/05/2025 at 07:51

    Evropska unija (EU) pozvala je vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe u kolegijalan i inkluzivan rad u skupštinskom Odboru za izbornu reformu i da se što prije dogovore o jasnoj vremenskoj dinamici za sprovođenje sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva.

  • Predstavnici vlasti negiraju navode o nesuglasicama u koaliciji
    on 31/05/2025 at 06:08

    Opozicione navode da unutar vladajuće većine ima neslaganja oko određenih važnih pitanja, te da bi moglo doći do razdora, u vlasti nazivaju spekulacijama. I pojedini mediji pišu kako je odlaganje sjednice parlamenta za 3. jun upravo pokazatelj da postoji ozbiljan sukob između pokreta Evropa sad i Demokrata. Međutim, portparol Demokratske Crne Gore, Mitar Paunović, to demantuje.

  • Zirojević PES-u: Umjesto da se zastidite onakvog tretmana prema ženi i njenom djetetu, vi prijetite sudijama
    on 30/05/2025 at 17:54

    Ako ste se pitali kako izgleda školski primjer zloupotrebe uticaja i pozicije vlasti kako bi se neprimjereno uticalo na sudstvo, to vam je ovo. Saopštenje PES-a u kojem, nezadovoljni presudom, pozivaju na reforme (čitaj uklanjanje nepodobnih) u sudovima, skandalozno je, izjavio je poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.

  • Crnogorskoj plovidbi 150 hiljada: Pomorci dobijaju zaostale zarade
    on 01/06/2025 at 06:18

    Barska plovidba ove sedmice uplatila je 150 hiljada eura Crnogorskoj plovidbi, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda. Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji koji je odobrilo Minstarstvo pomorstva, a prihvatile skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe, daje se nova šansa našim brodarskim kompanijama, koju moraju iskoristiti, smatra direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović.

  • Tanaka: Spajić je najbolji promoter Crne Gore u Japanu
    on 31/05/2025 at 16:43

    Proslava Nacionalnog dana Crne Gore imala je ogroman uspjeh, a Vaša posjeta Japanu je jedna od najvažnijih tema u našoj javnosti. Vi ste najbolji promoter Crne Gore, kazao je direktor Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) Akihiko Tanaka tokom susreta sa premijerom Milojkom Spajićem.

  • Milatović: Mladi preduzetnici pokretačka snaga crnogorske ekonomije
    on 31/05/2025 at 15:05

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da preduzetništvo mladih nije rezervna opcija, već pokretačka snaga savremene crnogorske ekonomije, te da je to u vremenu ekonomskih izazova i brzih promjena neophodan pravac razvoja.

  • UPCG: Nakon skoro šest godina ide se ka rješenju o neradnoj nedjelji
    on 31/05/2025 at 13:26

    Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) saopštila je da pozdravlja pokretanje postupka ocjene ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kao i činjenicu da se, nakon skoro šest godina čekanja, izvjesno ide ka rješenju pitanja od značaja za trgovačku i turističku privredu.

  • Spajić: Do kraja godine biznis forum Crne Gore i Japana
    on 31/05/2025 at 08:28

    Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ministar ekonomske sigurnosti, nauke i tehnologije Japana Kiuči Minor dogovorili su organizovanje  japansko - crnogorskog poslovnog foruma do kraja godine. Sagovornici su istakli da su mogućnosti za saradnju brojne. 

  • Šahmanović: Italija pouzdan partner u tranziciji ka modernim energetskim rješenjima
    on 30/05/2025 at 20:08

    Crna Gora vidi Italiju kao pouzdanog partnera u tranziciji ka održivim i modernim energetskim rješenjima, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.

  • Ministarstvo nema informaciju da se izvode radovi na brdu Spas
    on 30/05/2025 at 19:51

    Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštili su da kontrola radova koji su izvedeni na brdu Spas nije u nadležnosti inspekcije, te da nemaju informaciju da se radovi na izgradnji objekta izvode na toj lokaciji pa dalje nijesu ni postupali.

  • Armenko: Alabar zainteresovan za Buljaricu; Adžović: Očekujem da Sporazum sa UAE bude ponovo izglasan
    on 30/05/2025 at 19:31

    Investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamed Alabar kazao je da je zainteresovan da uloži u Buljaricu i da je spreman napravi najljepšu uvalu na svijetu, a mi da se izjasnimo da li ga želimo kao investitora ili ne, saopštio je u emisiji "Okvir" Ilija Armenko iz Udruženja zakupaca plaža. Armenko je naveo da im je Alabar saopštio da je što se tiče Ulcinja, prevaren. Predstavnik Inicijative "Vratimo Sveti Stefan državi", Blažo Kažanegra, poručio je da čekaju odgovor lokalne zajednice. Ministarka javnih radova Majda Adžović istakla je da na sjednici Skupštine 3. juna očekuje ponovno izglasavanje Sporazuma sa UAE.

  • Milatović-Robison: Jake institucije temelj ekonomske vizije
    on 30/05/2025 at 17:37

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je sa zadovoljstvom na Cetinju ugostio dobitnika Nobelove nagrade u oblasti ekonomskih nauka Jamesa Robinsona - briljantnog autora knjiga Why Nations Fail i The Narrow Corridor.

  • Đeljošaj – Sakova: Intenzivirati saradnju Crne Gore i Slovačke
    on 30/05/2025 at 16:36

    Za Vladu Crne Gore proces evropskih integracija ostaje glavni strateški prioritet, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji se sastao danas sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom ekonomije Slovačke Denisom Sakovom, koja boravi u posjeti Crnoj Gori.