70. GODINA ALIJANSE

Sjevernoatlantski savez na samitu kod Londona obiljezava 70. rodendan, ali bi se proslava mogla pretvoriti u prikaz nejedinstva u NATO sa tenzijama medu liderima i sukobljenim shvatanjima sta su najveci izazovi zapadne vojne alijanse, ocjene su svjetskih medija koje prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Ispod rodendanskog raspolozenja, tenzije ce kljucati dok transatlantska vojna zajednica obiljezava 70 godina postojanja na skupu u blizini Londona 3. i 4. decembra, ocjenjuje Rojters.

Zalbe americkog predsjednika Donalda Trampa da mora da “subvencionise” Evropu primorale su clanice da povecaju svoje doprinose, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron proslog mjeseca podigao prasinu rekavsi da je NATO “mozdano mrtav” i predlozio “strateski odnos” s Rusijom.

Na samitu saveza treba ocekivati uzarenu debatu i oko prijetnji Turske da ce glasati protiv odbrambenog plana za balticke drzave i Poljsku, ako NATO ne proglasiti kurdske snage – Jedinice narodne odbrane (YPG) teroristima, sto nije vjerovatno buduci da su YPG pomogle u pobijedi nad ekstremistickom organizacijom Islamska drzava.

Partneri u NATO su suoceni sa teskim i urgentnim pitanjima koje treba rijesiti i koja ce se pojaviti na samitu kod Londona, ali nije jasno da li ce biti rijesena ni na izbliza odlucan nacin, ocjenjuje Gardijan u urednickom uvodniku.

NATO je suocen sa neizvesnoscu kada je rec o obavezivanju Trampa prema alijansi. To pokazuje, kako istice Gardijan, oduka SAD o povlacenju sa sjevera Sirije, da dozvoli Turskoj, takode clanici NATO-a, da izvrsi invaziju. Ali neizvjesnosti oko razmisljanja SAD o alijansi bilo je i prije Trampa, posto su i njegovi prethodnici Dzordz Bus i Barak Obama, bili nestrpljivi s alijansom, posebno oko dijeljenja troskova.

Francuski predsjednik je sa pravom istakao jos veci izazov kada je reagovanje NATO u vezi sa Sirijom nazvao “mozdanom smrcu” i sugerisao da su potrebne “nove alijanse i novi nacini saradnje” protiv prijetnje od terorizma, ocjenjuje Gardijan, ukazujuci da je Makronov komentar podstakao raspravu s istocnim clanicama koje kao glavnu prijetnju vide Rusiju, a ne terorizam.

Napad na londonskom mostu prosle nedjelje ce nesumnjivo ojacati vjerovanje nekih clanica NATO da je terorizam, a ne Rusija, jedni zajednicki neprijatelj alijanse, ali bi to bila greska, ocjenjuje spoljnopoliticka urednica britanske televizije Skaj Debra Hejns.

Iako clanice treba da reaguju na prijetnje koje predstavljaju teroristicke organizacije, poput Islamske drzave ili Al-Kaide, to nije egzistencijalna prijetnja po evropski nacin zivota i slobode, istice urednica Skaja dodajuci da napori drzava kao sto je Rusija u krsenju medunarodnih pravila, podrivanju demokratskih vlada i eksploatisanju podjela u drustvu predstavljaju daleko podmukliju opasnost po bezbjednost saveznika.

Oba izazova – Rusija i terorizam – treba da budu dio fokusa NATO za buducnost, kao i niz drugih pitanja, poput klimatskih promjena, migracija i kako se postaviti prema Kini koja ce postati najveca svjetska privreda u narednih pet godina. Ocekuje se da ce ta pitanja biti na dnevnom redu lidera NATO u Londonu, ukazuje Hejns.

Okupljanje osmisljeno kao proslava jednog od najvaznijih svjetskih vojnih saveza rizikuje da postane predstava nejedinstva – i to ovog puta ne zato sto je Tramp nesto rekao ili uradio, istice Blumberg.

Lideri NATO ce ove nedjelje morati da brinu o druga dva predsjednika – Makronu i turskom predsjedniku Redzepu Tajipu Erdoganu koji je uznemirio clanice saveza odlukom da posalje trupe u Siriju i kupi ruski antiraketni sistem, ukazuje Blumberg, dodajuci da je situacija pogorsana javnim razmjenama uvreda dva predsjednika.

Tri znacajne clanice alijanse – SAD, Francuska i Turska – na samit donose suprotstavljene programe, zbog cega bi okupljanje moglo da pojaca zabrinutost o buducnosti NATO, umjesto da se slavi, kako zvanicnici i lideri saveza redovno kazu, najuspjesnije vojno grupisanje u istoriji.

Zvanicnik SAD je rekao da ce Tramp zeljeti da prioritet bude ukljucenje NATO u suzbijanje sve veceg uticaja Kine. On je rekao da ce Tramp takode pritisnuti saveznike da povecaju odbrambenu potrosnju i da iskljuce kineske kompanije iz izgradnje 5G mreza. S druge strane, Makron zeli da terorizam, a ne Kina, bude prioritet alijanse. Povrh toga, Ankara zeli da se prihvate turski ciljevi na sjeveru Sirije, izmedu ostalog da se kurdske snage klasifikuju kao teroristicka prijetnja.

Clanice alijanse povecale su izdvajanja za odbranu, a NATO i dalje privlaci nove drzave – Sjeverna Makedonija ce povecati broj lidera na 30, dok ih je u vrijeme pada Berlinskog zida bilo 15.

Ovakve uspjehe, medutim, ocjenjuje Blumberg, nadglasavaju javne rasprave o tome na sta NATO treba da se fokusira i za sta treba da se zalaze. U pokusaju da obuzda debatu, Njemacka je predlozila formiranje ekspertske grupe koja bi sastavila izvjestaj o buducem politickom obliku alijanse.