sr Serbian
sq Albanianen Englishfr Frenchde Germanru Russiansr Serbiantr Turkish

Best Songs

    Best Adriatic Songs

    U okeanima nestaje kiseonika

    Published: 11 December 2019
    No comments
    Categories: Science and Technology

    POSLJEDICE ZAGRIJAVANJA

    Klimatske promjene pogorsavaju stanje kada je u pitanju nedostatak kiseonika u okeanima i morima, pokazuju posljednja naucna istrazivanja.

    U poredenju sa sezdesetim godinama proslog vijeka nedostatak kiseonika zabiljezen je na 45 okeanskih lokacija, a danas je isti problem uocen na cak 700 mjesta.

    Strucnjaci kazu da ovakvo stanje narocito steti odredenim ribljim vrstama poput tune, morskog psa i jedne vrste sabljarke, prenosi Nacionalna geografija.

    Od ranije je poznato da odredene hemikalije, poput azota i fosfora s farmi i industrijskih pogona uticu na kolicinu kiseonika, sto je jos uvijek primarni faktor, pogotovo u podrucjima blizim obali.

    U vodama siromasnim kiseonikom bolje od riba prezivljavaju mikrobi, meduze i sipe. Voda koja sadrzi manji postotak kiseonika njima odgovara, ali ne odgovara brzim ribama, poput sabljarke ili krupnim ribama poput tune.

    Strucnjaci isticu da vece i brze ribe imaju i vece energetske potrebe.

    “I ranije nam je fenomen smanjenja kolicine kiseonika u morima i okeanima bio poznat, ali sada to prvi put povezujemo s klimatskim promenama”, rekla je Mina Apes iz Medunarodnog udruzenja za zastitu prirode.

    “Ovo je mozda posljednji poziv na budenje iz nekontrolisanog ljudskog eksperimenta jer se emisija ugljen dioksida i dalje povecava”, rekao je jedan od autora istrazivanja Den Lafolej, podsjetivsi da na smanjenje kolicine kiseonika u okeanima uticu globalno zagrijavanje i zagadenost okeana i mora materijama koje nastaju kao posljedica hemikalija s farmi i s industrijskih pogona.

    “Nestanak kiseonika iz okeana prijeti morskim ekosistemima koji su vec ugrozeni zbog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana”, kaze Lafolej.

    Balticko more i Crno more najveci su zatvoreni morski ekosistemi s niskim udjelom kiseonika.

    Ako drzave nastave s uobicajenim pristupom emisiji staklene baste, svjtski okeani bi do 2100. mogli da ostanu s tri do cetiri odsto kiseonika manje, zakljucuje se.

    0 comments

    Reply

    You must be logged in to post a comment.

    • Na sjeveru otvoreni za ulaganja iz UAE, investicije bi zaustavile iseljavanje
      on 01/05/2025 at 20:28

      Na sjeveru raširenih ruku dočekuju investitore iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Građanima, ali i predsjednicima tri opštine i sama pomisao na dolazak Muhameda Alabara budi nadu za ožiljavanje tog dijela Crne Gore.

    • Jugopetrol: O raspodjeli dobiti početkom juna
      on 01/05/2025 at 11:50

      Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj Skupštini 4. juna donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu.

    • Domaće mljekarstvo gubi trku s uvozom
      on 01/05/2025 at 07:40

      Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – Lazine, Nika i Srna ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura. Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.

    • Industrijsko posrtanje: Dan žrtava tranzicije
      on 01/05/2025 at 05:37

      Malena Andrijevica prije tranzicije imala je hiljadu stanovnika i hiljadu radnika u industriji i ugostiteljstvu, dok danas radnika u industriji nema, a gradsko jezgro ove varošice svelo se na svega nepunih trista stanovnika. Na ovu činjenicu podsjetio je poslednji direktor fabrike „Temovent“ u tom gradu, Predrag Nedić, koji danas živi na primorju.

    • Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom
      on 30/04/2025 at 15:42

      Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom i sa zakonodavstvom, a javnost kritikuje ugovor koji još nije niti sačinjen niti potpisan, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović u emisiji „Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.

    • "Uspješno realizovana odluka o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću"
      on 30/04/2025 at 15:25

      U okviru aktivnosti koje Ministarstvo finansija, Centralna banka Crne Gore i Uprava za igre na sreću sprovode kroz rad u Koordionacionom tijelu za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, uspješno je realizovana odluka Uprave za igre na sreću o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću, u skladu sa članom 7, članom 9 i članom 10 Zakona o igrama na sreću.

    • Prosječna zarada u martu iznosila 1003 eura
      on 30/04/2025 at 15:16

      Prosječna zarada (bruto) u martu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 1.195 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.003 eura, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

    • Milatović: I Ustavni sud da iznese tumačenje na tezu Udruženja pravnika o sporazumu s UAE
      on 30/04/2025 at 14:24

      Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da bi i Ustavni sud trebao da iznese tumačenje na tezu da se Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o turizmu i razvoju nekretnina mora verifikovati dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore.

    • "Ne mislim da su poslanici čuli nove informacije iz Milatovićevog obrazloženja o sporazumu sa UAE"
      on 30/04/2025 at 13:32

      Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da ne misli da su poslanici saznali nešto novo iz opširnog obrazloženja predsjednika države Jakova Milatovića zašto je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. 

    • Ministarstvo finansija: U prva tri mjeseca prihod u budžetu 580,4 miliona eura
      on 30/04/2025 at 13:24

      U Ministarstvu finansija ističu da i na kraju prvog kvartala bilježe kontinuirani trend rasta budžetskih prihoda, te je za prva tri mjeseca prihodovano 580,4 miliona eura, što je 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, odnosno 4,7 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine.