OBLAST ŽIVOTNE SREDINE

Stanje u oblasti životne sredine nije na zadovoljavajućem nivou, a s obzirom na to da je riječ o pitanju koje se tiče svih građana, potrebno je češće otvarati raspravu na ovu temu i suočiti se sa konkretnim izazovima u ovoj oblasti, te razmotriti mogućnosti njihovog rješavanja, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović.

Kako navode, predsjednik i članovi Odbora za evropske integracije održali su danas konsultativno saslušanje predstavnika nadležnih institucija na temu izazova u pregovaračkom poglavlju 27– Životna sredina i klimatske promjene.

Radunović je ukazao na značaj teme ne samo sa aspekta dinamike pregovora i procesa evropskih integracija, već zdravlja građana Crne Gore.

Podsjetio je da konsultativno saslušanje predstavlja dio inicijative Odborazaevropskeintegracije za pojačan nadzor nad aktivnostima nadležnih institucija u okviru posebno važnih pregovaračkih poglavlja, te predstavio iskustvo poslanika u okviru tematskih posjeta,koje je Odbor organizovao u pojedinim opštinama, u protekla dva mjeseca.

“Stanje u oblasti životne sredine nije na zadovoljavajućem nivou, a s obzirom na to da je riječ o pitanju koje se tiče svih građana, potrebno je češće otvarati raspravu na ovu temu i suočiti se sa konkretnim izazovima u ovoj oblasti, te razmotriti mogućnosti njihovog rješavanja”, rekao je Radunović.

U životnu sredinu za tri godine uloženo preko 200 miliona eura

U razgovoru sa članovima Odbora, predstavnici nadležnih institucija kazali su da je, sa aspekta dinamike pregovora u ovom poglavlju, potrebno ispuniti 8 završnih mjerila za zatvaranje poglavlja, te posvetiti pažnju aktivnostima u odnosu na strateški plan za ispunjavanje obaveza u ovoj u oblasti, u koju je od 2016. godine uloženo preko 200 miliona eura. 

Tokom konstruktivne rasprave koja je uslijedila, članovi Odbora najviše su bili zainteresovani za pitanjautvrđivanja odgovornosti za negativan odnos prema očuvanju životne sredine, uticaj kapitalnih projekata na životnu sredinu,postojanja kontrolnih mehanizama u sprovođenju integrisanih dozvola (IPPC), te izradi studije uticaja.

Tražena su i konkretna pojašenjenja u vezi sa ekološkom rekonstrukcijom termoelektrane u Pljevljima, očuvanjem Skadarskog jezera kao posebno važnog močvarnog područja, uticajem kruzera na more i vazduh u Bokokotorskom zalivu, uklanjanju i tretiranju grita iz bivšeg brodogradilišta Bijela, kao i modelu upravljanja ulcinjskom Solanom.

Prisutni su se saglasili da su dijalog i saradnja nadležnih državnih institucija i predstavnika civilnog važni za rješavanje problema u ovoj oblasti, ne samo kroz edukaciju nego utvrđivanje institucionalne i vanistitucionalne odgovornosti.

Sjednici su prisustvovali Marko Mrdak, zamjenik glavnog pregovarača za poglavlja pravne tekovine EU, Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu i pregovarač za poglavlje 27 i Dragan Asanović, generalni direktor za upravljanje otpadom i komunalni razvoj u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, te Nikola Medenica, direktor Agencije za prirodu i zaštitu životne sredine i Elvir Klica, direktor JP Nacionalni parkovi.