ĐUKANOVIĆ PORUČIO

Crna Gora je pobjedu nad fašizmom izvojevala prije nego neki drugi djelovi Jugoslavije, nego Evropa i svijet, a takvi svijetli primjeri putokaz su za dalje, poručio je predsjednik države Milo Đukanović na svečanosti povodom 75 godina od oslobođenja Crne Gore od fašizma.

Đukanović je rekao da je crnogorska istorijska čitanka velika oda slobodarstvu, “od Tuđemila preko Krusa i Martinića, do Grahovca i Vučjega dola, od 13. jula 1878, do Mojkovca i Božićnog ustanka, do velikog 13. jula 1941, slavnih partizanskih bitaka i referenduma o nezavisnosti 21. maja 2006”.

Podsjetio je predsjednik države da smo prvi ustali protiv fašizma, ali i da smo među prvima dočekali slobodu nakon krvavog četvorogodišnjeg rata, u kojem je Crna Gora podnijela ogromne žrtve.

“U danima kad obilježavamo jubilej oslobođenja Crne Gore, prilika je da podsjetimo kako je Podgorica prije 75 godina bila sravnjena sa zemljom, dok su Podgoričani živjeli pod otvorenim nebom. Takva Podgorica bila je odraz u ratu postradale Crne Gore. Prema zvaničnim podacima ubijeno je i u logorima umrlo više od 40.000 ljudi, ili oko 10% stanovništva”, rekao je Đukanović.

Predsjednik smatra da sva crnogorska, ljudska i materijalna stradanja i patnje njenog stanovništva u Drugom svjetskom ratu “ne može izmjeriti ni jedna statistika”.

Zvanje narodnog heroja dobilo 257 boraca iz Crne Gore

“Kao što ne može izmjeriti ni ogromni doprinos Crne Gore i njenih ljudi jugoslovenskom partizanskom antifašističkom pokretu. Tokom završnih borbi za oslobođenje Jugoslavije u partizanskim jedinicama bilo je 12% boraca iz Crne Gore, koja je imala manje od pet odsto učešća u jugoslovenskom stanovništvu. Protiv okupatora i domaćih kvislinga borilo se oko 40 hiljada crnogorskih partizana, a poginulo je preko 14,5 hiljada”, rekao je Đukanović, i podsjetio da je zvanje narodnog heroja dobilo 257 boraca iz Crne Gore, odnsono preko 20% proglašenih u Jugoslaviji.

Antifašistička Crna Gora je, podsjeća predsjednik, 15. aprila 1945. formirala Crnogorsku narodnu Skupštinu, a dva dana kasnije dobila i prvu poslijeratnu Vladu.

“Tada su udareni državni temelji savremene Crne Gore, koja je tokom socijalističkog perioda doživjela pravi preporod. Podgorica je pod imenom Titograd postala nacionalni, politički, privredni, naučni, univerzitetski i kulturni centar republike. U periodu od ’45. do ’90. Crna Gora je dobila moderne gradove, nove puteve, željezničke pruge, aerodrome, bolnice, škole, industriju, pomorstvo, poljoprivredu, turizam, kulturu, Univerzitet, CANU, Pobjedu i Radio-Televiziju… Uz ovako odgovornu nacionalnu politiku, Crna Gora je svo vrijeme bila najdosljednije privržena afirmaciji i opstanku jugoslovenske zajednice”, rekao je on.

Na idejama velikog crnogorskog antifašističkog pokreta i državnim temeljima iz vremena socijalističke izgradnje, uspjeli smo, kaže Đukanović, ’90-tih u krvavom raspadu Jugoslavije da sačuvamo mir i učvrstimo multietnički sklad.

Članstvo u NATO garant za očuvanje antifašističke orijentacije

“Da Crnu Goru zaštitimo od NATO bombardovanja ’99; da na demokratskom referendumu 2006. poslije gotovo jednog vijeka obnovimo državnost; da ostvarimo viziju Crne Gore kao demokratske, građanske države, važnog faktora regionalne stabilnosti, najmlađe članice NATO, i lidera u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Našoj generaciji pripala je čast da poveže istorijsku vertikalu 13. jula 1878, kad je na Berlinskom kongresu potvrđeno međunarodno priznanje Crne Gore, s 13. julom 1941, kad je ovdje buknuo prvi opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi, s 21. majem 2006, kada smo kao potomci slavnih ratnika sa olovkom u ruci mirno, demokratski, obnovili nezavisnost i obezbijedili ponovno međunarodno priznanje koje simbolizuje crnogorska zastava na Ist Riveru”, rekao je on.

Vjerujem, kako je rekao, da je članstvo Crne Gore u NATO “granitni garant za očuvanje njene trajne antifašističke orijentacije”.

“NATO se upravo bazira na vrijednostima koje su neophodne za njegovanje i očuvanje antifašizma, jer štiti i promoviše mir, kolektivnu bezbjednost, ravnopravnost, demokratski razvoj, ljudske slobode i prava, i izgradnju građanskog društva. To su zajedničke vrijednosti koje Alijansa dijeli sa Evropskom unijom, čijem članstvu težimo”, kazao je crnogorski predsjednik.

Moramo, kako je rekao, graditi institucije i uspostaviti snažne društvene mehanizme za očuvanje i promociju antifašističkih vrijednosti u vremenima novih bezbjednosnih izazova.

“Naša je dužnost da svakodnevno ističemo značaj antifašizma, da djelujemo prosvjetiteljski, da vodimo ozbiljne političke debate, koje će i onima koji negiraju ili još ne shvataju značaj tih vrijednosti, pomoći da shvate da samo u antifašističkoj Crnoj Gori ima mjesta za sve naše različitosti. I kad je potrebno, u tom cilju moramo nepokolebljivo pokazati snagu države. Takva Crna Gora, promišljena, odlučna, svoja i evropska biće siguran i prosperitetan dom za svakog njenog građanina”, zaključio je Đukanović.