RASPRAVA U SKUPŠTINI

Predloženi budžet za narednu godinu postavljen je na realnim osnovama koje treba da obezbijede nastavak privrednog rasta, smatraju poslanici vladajuće koalicije, dok opozicioni upozoravaju na rastuće zaduživanje i vođenje ekonomske politike koja ne stvara suficit i nova radna mjesta.

Nezavisni poslanik, Neđeljko Rudović, kazao je da je država došla u situaciju da joj unazad nekoliko godina nedostaje 590 miliona eura, zbog čega se postavlja pitanje da li je takva ekonomska politika Vlade dala ikakav rezultat.

“Da li je budućnost zaduživati se svakog dana skoro dva miliona eura i tražiti kredite, a ne znati i ne vidjeti da te pozajmice nama zaista ne donose nekakvu realnu korist”, pitao je Rudović.

On je rekao da vladajuća koalicija govori da nema novca za ispunjavanje zahtjeve prosvjetnih i medicinskih radnika i da je to što je urađeno do sada urađeno u mjeri mogućeg.

“Novca ima kada treba kupiti novi službeni auto, dijeliti kredite za stanove i kada treba kupovati stanove funkcionerima. Nažalost novca nema za građane, već samo za rijetke i odabrane”, naveo je Rudović.

Prema njegovim riječima, predloženi budžet je odraz ekonomske politike koja se vodi u ovoj državi, koja ne stvara suficit i “živi na crtu”.

“Ovakva ekonomska politika ne stvara nova radna mjesta i vuče nas ka ponoru, jer mi nećemo i ne možemo dugoročno biti održivi ako se stalno zadužujemo”, ocijenio je Rudović.

On je pitao ministra finansija, Darka Radunovića, da li bi vodio takvu ekonomsku politiku da je u pitanju njegova familija.

“Mislim da je niko ne bi vodio u svojoj kući, ali kad je u pitanju državni novac onda se rasipa i ne vodi računa”, dodao je Rudović.

On je precizirao da isplata kamata na javni dug iznosi preko 100 miliona eura, Montenegro Airlinesu (MA) će se dati 155 miliona, poskupljenje troškova auto-puta iznosi 120 miliona eura, dok je nenaplaćeni poreski dug skoro 600 miliona eura.

“To je 1,3 milijarde eura sprženih, bačenih i prosutih i jedan značajni dio koji je završio u nečijim džepovima, ali ne u državnoj kasi. Ima li ovdje ikakve vizije i logike? Mislim da nema”, ocijenio je Rudović.

Medojević: Nedostajuća sredstva 590 miliona eura

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, kazao je da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) o kojem govori Radunović baziran na tuđim, odnosno pozajmljenim sredstvima.

“To nijesu sredstva koja se stvaraju u Crnoj Gori i to nije višak vrijednosti koji može da se napravi u industriji sa većim stepenom prerade”, rekao je Medojević.

On je naveo da se vidi da su nedostajuća sredstva 590 miliona eura, odnosno da treba da se otplati sa 539 miliona bivši dug.

“Takođe smo prešli cifru od 100 miliona eura koje treba da platimo samo za kamate”, dodao je Medojević.

On je rekao da je stopa nezaposlenosti mladih ljudi treća najgora u Evropi od 27 odsto.

“Povećali smo porez na dodatu vrijednost (PDV) i akcize, da bi popunili rupe, a javni dug je sa 2,5 milijardi eura porastao na skoro četiri milijarde eura”, naveo je Medojević.

Prema njegovim riječima, kreditni rejting zemlje je u kategoriji špekulativnih.

“Nama samo Bog može pomoći. Ovi podaci govore da je ovo budžet izborne godine, nakrcane su stavke pomoću kojih treba da se pobijedi na izborima na račun poreskih obveznika”, rekao je Medojević i dodao da je to budžet zemlje koja leti ka bankrotu u slobodnom padu.

Ibrahimović: Budžet postavljen je na realnim osnovama

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Ervin Ibrahimović, smatra da je predloženi zakon o budžetu za narednu godinu projektovan na realnim osnovama i da će omogućiti nastavak razvoja ekonomije, socijalnu sigurnost i stabilnost javnih finansija.

„Sve to će kao rezultat imati nastavak infrastrukturnih projekata“, rekao je Ibrahimović.

On je pohvalio odluku Vlade da se veći dio Kapitalnog budžeta usmjeri na sjever, kako bi taj dio Crne Gore, uz završetak prioritetne dionice aut-puta, dobio šansu da postane konkurentan.

„Raduje da je Vlada je prepoznala potencijale sjevera što se tiče turizma. Nadam se završetku mnogih infrastrukturnih projekata što se tiče zimskog turizma u narednoj godini. Koliko sam shvatio Kolašin 1600 će biti završen, a vjerujem da ćemo učiniti dosta toga da i ostali zimski centri na sjeveru budu privredeni primjeni“, saopštio je Ibrahimović.

Sekulić: Po standardu kupovne moći bolji od zemalja regiona

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, saopštio je da je 2012. godine bruto društveni proizvod iznosio nešto više od tri miliajrde, a da je u narednoj planirano da to bude oko pet milijardi.

„To je 70 odsto više za osam godina“, rekao je Sekulić.

On je kazao da je Crna Gora po standardu kupovne moći na 48 odsto prosjeka Evropske unije (EU), što je bolji rezultat od zemalja regiona. Bolji podaci bilježe se, kako tvrdi, i u dijelu iznosa zarada i penzija.

„Crna Gora je 2015. godine imala skoro 300 miliona deficita u budžetu, a danas je to nepunih jedan odsto, odnosno oko 50 miliona“, saopštio je Sekulić.

Damjanović: Država i dalje u paradigmi novog zaduživanja

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, ocijenio je da je jasno da je država i dalje u paradigmi novog zaduživanja, koliko god ga smanjivali i racionalizovali kroz emisiju obveznica i bolje uslove nego ranijih godina.

“A radi se o 2020. godini, što je već 14 godina nakon referenduma”, rekao je Damjanović.

On je naveo da su se u manje od mjesec desile neke kapitalne stvari, jer će se morati definisati iznos za Montenegro Airlines.

“Govorimo o cifama koje nijesu utemeljene. Nema fiskalizacije, odnosno onih 15 do 20 miliona eura prihoda, a nema ni zakona o igrama na sreću. Ponovo je upitno sve ono što je ulazna osnova za ovu priču”, rekao je Damjanović.

On je podsjetio da je, prema publikaciji Monstata, prosječna zarada 2011. godine 484 eura, dok je sada 520 eura ili sedam odsto veća.

“BDP je porastao sa 3,2 milijarde na pet milijardi eura, ako je vjerovati Monstatu, jer ja mu ne vjerujem. To je nekih 60 odsto rasta, dok je rast plata sedam odsto, a penzija manje od pet odsto”, naveo je Damjanović.

Prema njegovim riječima, u istom periodu javni dug je porastao 150 odsto.

“Pa o čemu pričamo? Ko ovdje snosi teret tog prilagođavanja? Socijalni jaz je sve veći”, tvrdi Damjanović.

On smatra da postoji raskorak između novca koji postoji u finansijskom sistemu i novca u sivoj i crnoj ekonomiji.

Konjević: Vlada i dalje opterećuje troškovnu stranu budžeta 

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja u regionu i šire koja ima jednu vrstu paradoksa da joj BDP raste, a sa druge strane realne zarade padaju.

„U čemu je problem ako stvaramo novu vrijednost? Zašto građani ne mogu da osjete tu vrstu boljitka“, pitao je Konjević.

On je pitao i zašto Vlada ne može da, sa povećanjem zarada, snažnije ohrabri ključne sektore u javnoj administaciji.

„Zašto je Vlada u ovom budžetu zaboravila četiri hiljade policajaca od kojih 3,1 hiljadu ima platu do 400 eura? Zašto imamo podatke da nam dvije trećine zaposlenih, njih 110 hiljada, radi sa platom ispod prsoječne? To značajno odudara od priče Vlade o rastu BDP i investicionom ciklusu“, tvrdi Konjević.

On je saopštio da Vlada i dalje opterećuje troškovnu stranu budžeta.

„Vlada je, za tri godine mandata, najgrubljom računicom zaposlila pet hiljada ljudi u javnoj administraciju. To se vidi po brojevima, jer je 422 miliona eura bio fond bruto zarada 2016. godine, a za narednu je projektovan na 502 miliona“, dodao je Konjević.

Prema njegovim riječima, Vlada je dala najbolju ocjenu predloženog budžeta tako što je prije rasprave o njemu dala amandmane.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić, koji je, kao i Konjević, na matičnom Odboru izdvojio mišljenje o predloženom zakonu, smatra da je predloženi dokument posljedica ekonomske politike koja je vođena u prethodnom periodu.

„Radi se o predlogu budžeta kojim se nastavlja politika pozajmljivanja sredstava kako bi se nastavila pogubna ekonomska politika štetna po svakga“, rekao je Milić.

Mugoša: Stvorile se pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da budžet posmatra kroz dvije stavke – jačanje finansijske stabilnosti i povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije.

On je rekao da se budžetski deficit smanjuje sa 5,8 odsto u 2017. godini na manje od tri odsto u ovoj i ispod jedan odsto u narednoj godini, da bi se 2021. godine ušlo u zonu suficita.

„Svih ovih godina imamo suficti tekuće potrošnje, što je jedan od najznačajnijh podataka, jer on znači da sve tekuće rashode možemo podmirivati iz izvornih prihoda“, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, sve te stvari stvorile su pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade.

„Dovoljno nije, ali je došlo do njenog povećanja 15 odsto. Takođe, smanjili smo doprinose poslodavcima dva odsto i moje pitanje glasi zašto nije došlo do povećanja prosječnih plata. One nijesu povećane jer se dosta toga i dalje daje na ruke“, tvrdi Mugoša.

On je, među izazovima za narednu godinu, naveo sivu ekonomiju, za koju tvrdi da predstavlja ogroman kolač potencijalnih prihoda i veliki spoljotrgovinski deficit u razmjeni roba.