PROMJENA NA INSTAGRAMU

Već nekoliko mjeseci priča se o tome da će Instagram ukinuti javno prikazivanje lajkova na fotografijama svojih korisnika i o tome kako će ta promjena uticati na ovu društvenu mrežu i influensere, ali se malo pričalo o tome kako taj potez utiče na ljudsku psihu.

Osnovna potreba ljudskog mozga, prema velikom broju istraživanja, nije se promijenila u posljednjih 10.000 godina. Prioritet je bila i ostala društvena povezanost, osjećaj pripadnosti zajednici, piše Business Insider.

Kada dobijemo lajkove, to pokreće centar mozga koji ovo shvata kao pohvale. S druge strane, kada ne dobijemo broj lajkova koji smo očekivali, to može izazvati negativne emocije i strah od odbacivanja, jer mozak konstantno vrši procjenu pripadamo li negdje ili ne.

To nas dovodi do temeljnog pitanja kako koristimo društvene mreže. Služe li nam ove platforme s lajkovima, komentarima i dijeljenjima da bismo potvrdili sliku koju imamo o sebi i koju želimo da drugi imaju o nama? Ili ih koristimo kako bismo izgradili društvenu zajednicu u kojoj se povezujemo s ljudima sličnim sebi, što nam pomaže u održavanju osjećaja pripadnosti?

Iako nam je svima zajednička potreba za pripadnošću, postoje generacijski trendovi i tendencije koji određuju kako se dolazi do tog cilja.

Naprimjer, oni koji pripadaju generaciji X, koji su odrasli sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, imali su neobične poslove prije nego što su našli standardno zaposlenje. Prema istraživačima, oni koji pripadaju ovoj generaciji najčešće su radoholičari skloni pretjerivanju u poslu koje dovodi do prerane premorenosti. Osim toga, za njih je karakterističan veliki broj razvoda. Generacija X, prema velikom broju istraživanja, teži se povezati s drugima preko posla i osobnih dostignuća.

S druge strane, milenijalce je uglavnom odgajala baby boom generacija, koja je stasala šezdesetih godina prošlog vijeka. Njihov osjećaj pripadnosti je više društveno orijentisan.

Ova želja za potvrđivanjem samo je pojačana na društvenim mrežama, pa ove platforme mogu izazvati ozbiljnu patnju kod milenijalaca ako se počnu upoređivati s drugima. Oni mogu uporediti broj lajkova ili pratilaca ili mogu steći sliku da je nečiji život mnogo bolji od njihovog. Ukratko, ako su vas odgajali na principu usporedbe s drugima, odsustvo mehanizma uspoređivanja može vas dovesti do krize identiteta.

Što se tiče generacije Z, rana istraživanja ukazuju na to da oni, budući da su ih odgajali pripadnici generacije X, koji su bili fokusirani na posao i budući da su rasli u vrijeme procvata društvenih mreža, žude za autentičnim vezama kako bi mogli osjetiti pripadnost. Oni žele komunikaciju licem u lice, a tehnologiju više koriste kao sredstvo.

Istraživanja potvrđuju da lajkovi na društvenim mrežama mogu pozitivno uticati na nas, ali samo kratkoročno. Nivo dopamina se podigne, ali nam je ubrzo potreban novi podsticaj te vrste. Drugim riječima, lajkovi nas mogu samo kratko usrećiti.