VOJNI KAPACITETI

Iran je najavio osvetu nakon ubistva generala Kasema Sulejmanija u američkom napadu. BBC analizira kolika je zapravo prijetnja Irana sudeći po vojnim kapacitetima.

Veličina vojske

Procijenjeno je da je u iranskoj vojsci 523.000 aktivnog osoblja u različitim funkcijama, prema Međunarodom institutu za strateške studije. To uključuje 350.000 njih u redovnoj vojsci i 150.000 članova Islamske revolucionarne garde. Njih 20.000 je u mornarici, a iz ove grupe patroliraju u Ormuskom moreuzu, mjestu više sukoba, uključujući i one u kojima su zaplijenjeni strani tankeri. Islamska revolcionarna garda takođe kontroliše jedinicu Badidž, volontersku snagu koja pomaže da se suzbiju unutrašnji sukobi. Ova jedinica potencijalno može da mobiliše više stotina hiljada osoblja, piše BBC, prenosi B92.

Islamska revolucionarna garda (IRCG) ustanovljena je prije 40 godina da brani islamski sistem u Iranu i osamostalila se kao velika vojna, politička i ekonomska sila.

Uprkos tome što ima manje trupa u regularnoj vojsci, smatrana je za jednu od najautoritativnijih u Iranu.

Operacije van zemlje

Elitna jedinica Kuds, koju je vodio general Sulejmani, sprovodi tajne operacije na međunarodnom planu za IRCG i izvještaje podnosi vrhovnom vođi Irana, ajatolahu Aliju Hamneiju. Vjeruje se da ima 5.000 članova.

Jedinica je poslata u Siriju, gdje su savjetovali snage lojalne Bašaru el-Asadu i šiite.

U Iraku su podržavali dominantno šiitske paramilatarne snage koje su pomagale u pobjedi nad grupom Islamske države.

Ipak, SAD tvrdi da je Kudska jedinica imala veću ulogu u finansiranju, treniranju i obezbjeđivanju oružja i opreme organizacijama koje je Vašington označio kao terorističke na Bliskom istoku, poput Hezbolaha u Libiji i palestinskom Džihadu.

Ekonomski problemi i sankcije naškodili su uvozu oružja u Iran, koje je relativno malo u odnosu da druge zemlje u regionu. Vrijednost uvoza u oblasti odbrane između 2009. i 2018. godine je jednaka 3,5 odsto uvoza Saudijske Arabije u istom periodu, prema podacima Međunarodnog insituta za mirovne studije u Stokholmu.

Većina uvoza Irana je iz Rusije, a ostatak je iz Kine.

Da li Iran ima rakete?

Da, rakete su glavna dika vojske, s obzirom na manjak vazdušnih snaga u poređenju sa rivalima poput Izraela i Saudijske Arabije.

Ministarstvo odbrane SAD u izvještajima navodi da je Iran po pitanju raketa najveća snaga Srednjeg istoka, obuhvatajući rakete pretežno kratkog i srednjeg dometa. Takođe, navodi se da Iran testira svemirsku tehnologiju koja bi omogućila razvoj interkontinentalnih raketa.

Razvoj posljednjih zakočio je nukelarni sporazum iz 2015. godine, navodi kraljevski analitički centar Rusi. Ali, dodaje se da je to možda i prekinuto s obzirom na nepouzdanost tog dogovora.

U svakom slučaju mnoge mete u Saudijskoj Arabiji i Zalivu mogle bi da budu u dometu trenutnih iranskih raketa, potencijalno i u Izraelu.

U maju prošle godine, SAD je poslao Patriot, antiraketni odbrambeni sistem na Srednji istok usljed povećanja tenzija sa Iranom.

Nekonvencionalno oružje

Uprkos godinama pod sankcijama, Iran je razvijao dronove.

U Iraku, iranski dronovi su korišćeni od 2016. godine u borbi protiv Islamske države.

Iran je, takođe, ulazio dronovima sa naoružanjem u vazdušni prostor Izraela iz baza u Siriji, prema centru Rusi.

U junu 2019. Iran je oborio nadzorni dron SAD, tvrdeći da je narušio njihov vazdušni prostor u Ormuskom zalivu.

Drugi aspekt iranskog programa dronova je to što ih rado prodaju i šalju svojim saveznicima i zastupnicima u regionu, smatra Džonatan Markus, Bi-Bi-Sijev dopisnik za odbrambena i diplomatska pitanja.

U 2019. dronovima i raketnim napadima oštećena su dva ključna saudijska naftna postrojenja. I SAD i Saudijska Arabija to su povezale sa Iranom, iako Teheran demantuje.

Sajbernapadi

Nakon velikog sajbernapada 2010. godine na iranska nuklearna postrojenjam zemlja je počela da razvija sopstvene kapacitete u sajberprostoru.

Prema vojnom izvještaju SAD, meta Irana bile su vazduhoplovne kompanije, kompanije koje se bave energetikom i prirodnim resursima i firme za sajberšpijunaže širom svijeta.

Takođe, u protekloj godini Majkrosoft je saopštio da je hakerska grupa iz Irana povezana s tamošnjom vlašću, ciljala američku predsjedničku kampanju i pokušavala da provali u račune zvaničnika vlade SAD.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Glavni grad: Borovinić Bojović ugostila predstavnike Privredne komore Srbije
    on 03/09/2025 at 13:02

    Iz Skupštine Glavnog grada saopšteno je da je predsjednica tog tijela Jelena Borovinić Bojović danas ugostila predstavnike Privredne komore Srbije u okviru sastanka koji je bio posvećen unapređenju regionalne saradnje i razmjeni iskustava u oblasti privrede, sa posebnim naglaskom na žensko preduzetništvo.

  • Đukanović: EPCG od 2021. hvata korak sa evropskim standardima
    on 03/09/2025 at 10:18

    Ono što je Elektroprivreda (EPCG) uradila od 2021. godine jasno govori da je moguće uhvatiti korak sa evropskim standardima, ali i da pred kompanijom stoje ozbiljni izazovi, saopštio je predsjednik Odbora direktora Milutina Đukanović.

  • Rekordni depoziti: Ukupna štednja građana u bankama dostigla 2,26 milijardi eura
    on 03/09/2025 at 06:10

    Ukupni depoziti u bankama dostigli su novi rekord. Štednja građana iznosi 2 milijarde i 260 miliona eura. Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković kao razlog za postavljanje novih rekorda najprije navodi povjerenje u banke. Kamate smatra optimalnim i u skladu sa rizicima. I ekonomski analitičar Davor Dokić saglasan je da su banke najsigurnije mjesto za čuvanje novca, ali smatra da bi država trebalo da ga iskoristi zaduživanjem kod građana. Velike razlike između kamata na štednju i kredite Dokić vidi kao zloupotrebu i posljedicu stvaranja kartela, pa ističe da bi tim povodom država trebalo da reaguje.

  • Najbolje rangirana kompanija može donijeti novi kvalitet aerodromima
    on 02/09/2025 at 16:46

    Član tenderske komisije za koncesiju aerodroma Željko Komnenović još nije dobio dopis Vladine komisije koja je djelimično usvojila prigovor Luksembursko-američke kompanije na rang listu ponuđača. Komnenović za Radio Crne Gore kaže da je sve podložno žalbama i provjerama, ali vjeruje da najbolje ocijenjena kompanija može donijeti novi kvalitet našim vazdušnim lukama. U sindikatu pažljivo prate tendersku proceduru sigurni da će pravni postupak potrajati.

  • Kojić imenovana za vršiteljku dužnosti direktorice Agencije za investicije
    on 02/09/2025 at 16:33

    Za vršiteljku dužnosti direktorice Agencije za investicije Crne Gore (MIA) imenovana je Mirjana Kojić, odlučio je Savjet te institucije.

  • CEDIS: Od EBRD-a 329.000 za realizaciju projekta SCADA
    on 02/09/2025 at 11:06

    Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) potpisao je Ugovor o grantu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 329 hiljada eura, a za potrebe realizacije projekta SCADA, saopšteno je iz te kompanije.

  • Ministarstvo finansija: S&P potvrdio stabilan kreditni rejting
    on 02/09/2025 at 10:50

    Ocjena 'B+' sa stabilnim izgledima, prema poslednjem izvještaju renomirane agencije za kreditni rejting Standard & Poor's (S&P), predstavlja važnu potvrdu ispravnosti dosadašnje ekonomske politike i uspješnog sprovođenja strukturnih reformi, saopštilo je Ministratstvo finansija.

  • Ministarstvo: Za rekonstrukciju na dionici Tomaševo - Sokolac 660.000 eura
    on 02/09/2025 at 10:08

    Iz Ministarstva javnih radova saopšteno je da su raspisali javnu nabavku za izvođenje radova na rekonstrukciji i asfaltiranju lokalnih puteva na dionici Tomaševo – Sokolac, opština Bijelo Polje, u dužini od 9 kilometara.

  • Komisija za koncesiju tražila da se dodatno obrazlože bodovanja po kriterijumima
    on 01/09/2025 at 12:40

    Komisija za koncesije Vlade Crne Gore usvojila je djelimično prigovor privrednog društva "Corporación América Airports S.A." na Rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.

  • Spajić: Položaj zaposlenih u školstvu jačaćemo u sakladu sa zakonom
    on 01/09/2025 at 09:55

    Vlada će dosljedno i odgovorno, u skladu sa zakonom, biti posvećena jačanju položaja zaposlenih - kreirajući podsticajan ambijent za rad, poručio je premijer Milojko Spajić u objavi povodom 1. septembra - početka školske 2025/26 godine.