VOJNI KAPACITETI

Iran je najavio osvetu nakon ubistva generala Kasema Sulejmanija u američkom napadu. BBC analizira kolika je zapravo prijetnja Irana sudeći po vojnim kapacitetima.

Veličina vojske

Procijenjeno je da je u iranskoj vojsci 523.000 aktivnog osoblja u različitim funkcijama, prema Međunarodom institutu za strateške studije. To uključuje 350.000 njih u redovnoj vojsci i 150.000 članova Islamske revolucionarne garde. Njih 20.000 je u mornarici, a iz ove grupe patroliraju u Ormuskom moreuzu, mjestu više sukoba, uključujući i one u kojima su zaplijenjeni strani tankeri. Islamska revolcionarna garda takođe kontroliše jedinicu Badidž, volontersku snagu koja pomaže da se suzbiju unutrašnji sukobi. Ova jedinica potencijalno može da mobiliše više stotina hiljada osoblja, piše BBC, prenosi B92.

Islamska revolucionarna garda (IRCG) ustanovljena je prije 40 godina da brani islamski sistem u Iranu i osamostalila se kao velika vojna, politička i ekonomska sila.

Uprkos tome što ima manje trupa u regularnoj vojsci, smatrana je za jednu od najautoritativnijih u Iranu.

Operacije van zemlje

Elitna jedinica Kuds, koju je vodio general Sulejmani, sprovodi tajne operacije na međunarodnom planu za IRCG i izvještaje podnosi vrhovnom vođi Irana, ajatolahu Aliju Hamneiju. Vjeruje se da ima 5.000 članova.

Jedinica je poslata u Siriju, gdje su savjetovali snage lojalne Bašaru el-Asadu i šiite.

U Iraku su podržavali dominantno šiitske paramilatarne snage koje su pomagale u pobjedi nad grupom Islamske države.

Ipak, SAD tvrdi da je Kudska jedinica imala veću ulogu u finansiranju, treniranju i obezbjeđivanju oružja i opreme organizacijama koje je Vašington označio kao terorističke na Bliskom istoku, poput Hezbolaha u Libiji i palestinskom Džihadu.

Ekonomski problemi i sankcije naškodili su uvozu oružja u Iran, koje je relativno malo u odnosu da druge zemlje u regionu. Vrijednost uvoza u oblasti odbrane između 2009. i 2018. godine je jednaka 3,5 odsto uvoza Saudijske Arabije u istom periodu, prema podacima Međunarodnog insituta za mirovne studije u Stokholmu.

Većina uvoza Irana je iz Rusije, a ostatak je iz Kine.

Da li Iran ima rakete?

Da, rakete su glavna dika vojske, s obzirom na manjak vazdušnih snaga u poređenju sa rivalima poput Izraela i Saudijske Arabije.

Ministarstvo odbrane SAD u izvještajima navodi da je Iran po pitanju raketa najveća snaga Srednjeg istoka, obuhvatajući rakete pretežno kratkog i srednjeg dometa. Takođe, navodi se da Iran testira svemirsku tehnologiju koja bi omogućila razvoj interkontinentalnih raketa.

Razvoj posljednjih zakočio je nukelarni sporazum iz 2015. godine, navodi kraljevski analitički centar Rusi. Ali, dodaje se da je to možda i prekinuto s obzirom na nepouzdanost tog dogovora.

U svakom slučaju mnoge mete u Saudijskoj Arabiji i Zalivu mogle bi da budu u dometu trenutnih iranskih raketa, potencijalno i u Izraelu.

U maju prošle godine, SAD je poslao Patriot, antiraketni odbrambeni sistem na Srednji istok usljed povećanja tenzija sa Iranom.

Nekonvencionalno oružje

Uprkos godinama pod sankcijama, Iran je razvijao dronove.

U Iraku, iranski dronovi su korišćeni od 2016. godine u borbi protiv Islamske države.

Iran je, takođe, ulazio dronovima sa naoružanjem u vazdušni prostor Izraela iz baza u Siriji, prema centru Rusi.

U junu 2019. Iran je oborio nadzorni dron SAD, tvrdeći da je narušio njihov vazdušni prostor u Ormuskom zalivu.

Drugi aspekt iranskog programa dronova je to što ih rado prodaju i šalju svojim saveznicima i zastupnicima u regionu, smatra Džonatan Markus, Bi-Bi-Sijev dopisnik za odbrambena i diplomatska pitanja.

U 2019. dronovima i raketnim napadima oštećena su dva ključna saudijska naftna postrojenja. I SAD i Saudijska Arabija to su povezale sa Iranom, iako Teheran demantuje.

Sajbernapadi

Nakon velikog sajbernapada 2010. godine na iranska nuklearna postrojenjam zemlja je počela da razvija sopstvene kapacitete u sajberprostoru.

Prema vojnom izvještaju SAD, meta Irana bile su vazduhoplovne kompanije, kompanije koje se bave energetikom i prirodnim resursima i firme za sajberšpijunaže širom svijeta.

Takođe, u protekloj godini Majkrosoft je saopštio da je hakerska grupa iz Irana povezana s tamošnjom vlašću, ciljala američku predsjedničku kampanju i pokušavala da provali u račune zvaničnika vlade SAD.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Vuković: Eko-industrijski parkovi novi standard razvoja u regionu
    on 05/03/2026 at 12:23

    Ulaskom u regionalni program Eko-industrijskih parkova, Crna Gora jasno potvrđuje da želi da bude dio savremenih evropskih tokova, ne deklarativno, već kroz konkretne projekte i mjerljive rezultate. To je kazao ministar finansija, Novica Vuković, na događaju "Eko-industrijski parkovi", održanom danas u Hotelu Hilton u Podgorici.

  • Nenezić: Feribot "AF Francesca" otišao u staro gvožđe, spriječena velika šteta
    on 05/03/2026 at 11:36

    Predsjednik Skupštine opštine Bar i poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić saopštio je da je odluka da se odustane od kupovine feribota "AF Francesca" bila ispravna, uz navode da bi realizacija tog posla nanijela veliku štetu Barskoj plovidbi i budžetu države.

  • Raspisan tender za rekonstrukciju tribine stadiona u Bijelom Polju
    on 05/03/2026 at 08:12

    Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izradu Glavnog projekta rekonstrukcije i natkrivanja zapadne tribine gradskog stadiona u Bijelom Polju.

  • U Briselu u petak kreću razgovori o ukidanju rominga za zemlje Zapadnog Balkana
    on 05/03/2026 at 06:33

    Evropska komisija predložila je otvaranje pregovora sa šest zemalja Zapadnog Balkana kako bi ih uključila u režim EU "Roam Like at Home" (Roming kao kod kuće), a ta odluka biće predstavljena u petak na sjednici Radne grupe EU za proširenje.

  • Barska plovidba: Investitor iz UAE najavljuje ulaganja od 60 miliona eura
    on 05/03/2026 at 05:47

    Ukoliko investitor iz Dubaija “Faminas Investment Group”, kako je predviđeno Memorandumom o razumijevanju koji je pripremilo Minisarstvo pomorstva, kupi 22 odsto akcija Barske plovidbe zajedno sa državom Crnom Gorom, imaće dvotrećinsko vlasništvo u našoj brodarskoj kompaniji i mogućnost donošanja stateških odluka. Direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović očekuje da će investitor iz Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) otkupiti akcije od manjinskih akcionara, koji inače tuže domaću brodarsku kompaniju, a nakon toga uložiti oko 60 miliona eura za nabavku novih brodova i rekonstrukciju gata 5 u barskoj luci.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.