MINISTARSTVO OBJAVILO

Ministarstvo kulture Crne Gore objavilo je konkurs za sufinansiranje projekata i programa od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u ovoj godini.

Ministarstvo će sufinansirati nove projekte i programe iz likovne umjetnosti, muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, književnosti, književnog prevođenja, časopisa za kulturu i umjetnost, pzorišne produkcije, kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala.

Pravo učešća na konkursu imaju fizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, odnosno koja su u Crnoj Gori registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.

Fizička lica mogu konkurisati sa projektima koje samostalno realizuju kao svoje autorsko djelo.

Pravo učešća nemaju nevladine organizacije, – javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, sredstvima planiranim za kulturu.

Prijave se podnose do 15. januara.

GOGOLJEV ROMAN

Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je remek djelo ruske književnosti „Mrtve duše“ Nikolaja Vasiljeviča Gogolja.

“Od prvog objavljivanja 1842. godine, „Mrtve duše“ se proslavljaju kao krajnje realističan portret provincijskog ruskog života i kao divna pretjerana priča; kao hvalospjev u ruskom duhu i kao bezobzirna satira carske ruske pokvarenosti, vulgarnosti i pompe. Kao Gogoljev lukavi antiheroj, Čičikov, koji se bavi  „mrtvim dušama“ – preminulim kmetovima koji još uvijek predstavljaju novac svakome dovoljno oštrom da trguje njima – upoznajemo se sa dikensovskim selima, zemljoposjednicima i podmuklim sitnim službenicima, od kojih malo njih može odoljeti zavodljivoj nelogičnosti Čičikovljevog predloga”, kazali su iz nove knjige.

Razumijevanje Gogoljevog romana od samog početka izazivalo je nesuglasice i polemike: dok su jedni smatrali da je riječ o satiričnom prikazu tadašnje Rusije, feudalnog sistema i korumpiranog birokratskog aparata, dotle su drugi u romanu prepoznali apoteozu ruske ideje, ispisanu perom religioznog mistika. Poput većine remek-djela svjetske književnosti, roman Mrtve duše do danas ostaje otvoren za veliki broj tumačenja i nepresušan izvor zadovoljstva generacijama čitalaca.

PRVIJENAC HAJDANE SIMOVIĆ

Književni prvijenac Nikšićanke Hajdane Simović pod nazivom „Ante Rem“ (Prije svega) tek je ugledao svjetlost, a već je zauzeo svoje mjesto na policama crnogorske proze i poezije.

“Ova knjiga je vrlo brzo postala visoko kotirana od strane čitalaca ali i književnih kritičara kao nešto potpuno drugačije pod crnogorskim književnim nebom. Naime, riječ je zbirki priča i pjesama, koja predstavlja prvu u nizu najavljanjih knjiga spisateljice. Knjiga je nastala iz prvog nadahnuća, spoznaje sebe, uz duhu filozofskog, kako je na cijelu književnu priču, odgovorio recezent, pjesnik i književni kritičar Nikola B. Šaranović – „Ante se ona začela u duhu, post da nadživi s nebom u dosluhu“.

Ova knjiga sa sobom nosi lični pečat, duh mladosti, mistike, antike, posebne ljubavi i izraženu crtu duhovnosti.

Nakon Ante Rema, u pripremi je knjiga „Post Rem“, koja će biti zbirka priča kao prikaz crnogoroskog društva.

Hajdana Simović je autorka velikog broja kolumni i reportaža, i dobitnica blizu stotinu nagrada na književnim konkursima.

Gen, ali i Vitova drumovanja krivi što piše.

NOVOGODIŠNJI KONCERT U CNP-U

U Crnogorskom narodnom pozorištu sinoć je održan Novogodišnji koncert na kome su nastupili Miloš Karadaglić (gitara), Ana Aglatova (sopran) i Avi Avital (mandolina) uz Crnogorski simfonijski orkestar, a pod dirigentskim vođstvom Ikera Sančeza. I izvođači i publika su, kako su kazali u CNP, bili oduševljeni.

Dvosatni muzički spektakl publika je pozdravila ovacijama i dugim aplauzom, a o uspjehu koncerta koji je rasprodat prije gotovo mjesec dana svjedoče i izjave samih izvođača.

Miloš Karadaglić je je kazao da će ovu godinu pamtiti upravo po ovom koncertu.

“Glavna ideja za ovaj koncert je da napravimo zaista gala koncert i da damo prostor nekim od najljepših kompozicija koje postoje u repertparu za klasičnu muziku. S obzirom da sam ja Podgoričanin, mene publika zna, a pošto je ovo novogodišnji koncert želio sam da ljudi, muzičari koje mnogo volim i kao ljude i kao muzičare pozovem da dođu i učestvuju sa mnom na ovom koncertu. Htio sam da crnogorska publika čuje jedan vrhunski sopran, jednog vrhunskog mandolinistu i da zajedno udružimo energije i u orkestarskim kompozicijama i sa solistima i da napravimo doživljaj koji će se dugo pamtiti. Mislim da smo u tome uspjeli. Reakcija publike je nešto što ću zaista pamtiti dugo, dugo vremena. Muzika je jezik cijelog cvijeta, u muzici se svi razumijemo i moji gosti su to večeras pokazali”, zaključio je Karadaglić nakon koncerta.

Dirigent Iker Sančez nije krio oduševljenje. Kazao je da je rad sa orkestrom bio nevjerovatan. On je najavio da će, na njegovu radost, ponovo sarađivati sa Crnogorskim simfonijski orkestrom u martu.

Jedan od najboljih svjetskih mandolinista, Avi Avital je rekao da su ga lijepa atmosfera i topla dobrodošlica ostavile bez riječi.

“Ovo je vrijeme blagoslova, najljepše moguće vrijeme za održati koncert. Srećan sam što sam bio dio ovog koncerta, tim prije što sam, kao što sam rekao na konferenciji za medije, primijetio mnogo sličnosti sa svojom zemljom – generalna toplina, ritam i taj neki osjećaj familijarnosti koji sam odmah osjetio u Crnoj Gori”, istakao je Avital.

Ana Aglatova je zadivila publiku svojim magičnim glasom. Ona je rekla da je bila nervozna, jer nastupa pred pubikom koja je ne poznaje, ali da je povezanost koja se odmah stvorila učinila da nervoza nestane i ostane samo čist osjećaj stvaranja.

“Vaša publika je nevjerovatna. Odmah sam se zaljubila u vas, jer sam osjetila vašu ljubav i zato je pjevati za vas bilo ogromno zadovoljstvo za mene. Kada sam osjetila toliku ljubav od publike, željela sam da dam najviše od sebe. Takav poklon koji sam dobila ovdje je ravan čudu. Vaš orkestar je nevjerovatan, tokom samih proba su mi pružili toliko podrške da se među nama stvorila povezanost koju ste mogli i da vidite”, kazala je Aglatova.

HOLIVUDSKI GLUMAC

Američki glumac Tom Henks postao je počasni državljanin Grčke.

Grčki predsjednik Prokopis Pavlopoulos potpisao je ukaz o dodjeli počasnog državljanstva 63-godišnjem Henksu, “obožavatelju Grčke”, rečeno je Asošiejted presu iz njegovog kabineta.

Henks sa ženom, glumicom i producentkinjom Ritom Vilson koja ima grčko i bugarsko porijeklo, često ljetuje u Grčkoj, na ostrvu Antiparos.

Vilson je producentkinja filma “Moja velika mrsna pravoslavna svadba” iz 2002. godine, o životu porodice grčkih imigranata u predgrađu Čikaga, veoma posvećene korjenima i tradiciji.

Henks je dva puta dobio Oskara za najboljeg glumca, za uloge u filmovima “Filadelfija” iz 1993. i “Forest Gamp” iz 1994. godine.

Prema grčkom zakonu, počasno državljanstvo može biti dodijeljeno osobi koja ima izuzetne zasluge ili ako je dodjela tog državljanstva u javnom interesu.

SU LIJON

Američka glumica Su Lijon (Sue Lyon), poznata po ulozi Lolite u istoimenom filmu reditelja Stenlija Kjubrika, adaptaciji romana Vladimira Nabokova, umrla je u 74. godini u Los Anđelesu, prenio je list Njujork tajms.

Su Lijon, rođena u julu 1946. godine, imala je 14 godina kada je izabrana da igra u Kjubrikovom filmu koji je stigao u bioskope 1962. godine.

Za tu ulogu je osvojila “Zlatni globus”.

Igrala je u dvadesetak filmova prije no što je karijeru prekinula 1980.

DAN GRADSKOG POZORIŠTA

Dan Gradskog pozorišta, 27. decembar, obilježen je sinoć u KIC “Budo Tomović” dodjelom nagrada i izvođenjem “Kozocida”, višestruko nagrađivanog autorskog projekta Vide Ognjenović, kojoj je pripalo i priznanje “Vasilije Ivanovič Šćućkin”, koje nosi ime osnivača teatra.

Pozorišni savjet Gradskog pozorišta ocijenio je da je Ognjenović nagradu zaslužila za tekst, režiju i beskrajnu posvećenost radu sa ansamblom upravo u predstavi “Kozocid”, koja je obilježila ovu sezonu i ušla u red velikih predstava Gradskog pozorišta.

“Vida Ognjenović već dugi niz godina pripada samom vrhu teatarskog stvaralaštva regiona, a našem pozorištu podarila je zlatni presjek dramaturgije i rediteljskog postupka u ovoj gorkoj komediji, koja se možda istorijski događa davno, ali je zapravo vrlo savremena. Njena filigrantska posvećenost radu sa glumcima i briga o najsitnijem detalju tokom vođenja ovog projekta učinili su da njen rad u Podgorici i Gradskom pozorištu postane i kodno mjesto našeg pozorišnog života”, kazala je predsjednica Pozorišnog savjeta Gradskog pozorišta Nina Redžepagić.

Zahvaljujući na velikom priznanju, Vida Ognjenović je naglasila da nagradu “Šćućkin” ne prima samo u svoje ime.

“Primam je u ime sjajnog umjetničkog ansambla. Primam je u ime majstora tehnike, koji su zaista majstori svoga posla. Primam je u ime bivše upravnice koja me pozvala i angažovala za ovaj posao i u ime ove uprave koja je taj projekat svesrdno podržala i pomogla mi da ga dovršim. Primam je i u ime vas, poštovana publiko, jer publika je treći, vitalni dio – ona važna dimenzija svake predstave”, naglasila je Ognjenović.

Na kraju obraćanja, ognjenović je poručila publici da se čuvaju kiča, populizma i jeftine zabave.

“Hajde zajedno da se borimo protiv toga!”, kazala je ona.

Godišnje nagrade za poseban umjetnički doprinos u 2019. godini pripale su glumici Jeleni Simić i koreografkinji Slavki Nelević.

Godišnje nagrade za izuzetne rezultate ostvarene u tehničkom i administrativnom sektoru dodijeljene su rukovoditeljki sektora za opšte poslove Ani Krivokapić i montažeru-tehničaru rasvjete Vladu Laloviću.

Specijalna nagrada za ukupan doprinos radu Gradskog pozorišta sinoć je uručena montažeru-tehničaru tona Momiru Miliću.

USPJEŠNA GODINA U KIC-U

Kulturno – informativni centar “Budo Tomović” tokom 2019. godine, publici je ponudio više od 400 programa, od kojih su 65 bili premijerni, a programe je pratilo oko 55.000 posjetilaca, ističu u ovoj ustanovi.

Kako su istakli, tokom godine na scenama KIC-a organizovali su 76 koncerata, prikazali 68 filmova, odigrano je 108 predstava, pripređeno 20 izložbi slika, fotografija i slično, a upriličili su više od 110 književnih večeri.

“Bili smo domaćini i 60 edukativnih predavanja, tribina, okruglih stolova. Ukoliko dodamo da je naš programski budžet iznosio oko 150 hiljada, biće vam jasno da smo realizovali mnogo više od planiranog zahvaljući kako plodnoj saradnji sa umjetnicima svih profila, NVO-ima, predstavnicima ambasada i inostranim kulturnim centrima u Podgorici, srodnim centrima u zemlji i regionu, tako i entuzijazmu vrijedne KIC-ekipe na čelu sa direktoricom”, ističe se u saopštenju KIC-a.

Muzički program KIC-a svojom žanrovskom raznovrsnošću privukao je najveći broj posjetilaca, koji su mogli da uživaju u nastupima: Boža Vreća sa bendom, Vasil Hadžimanov benda, sastava “Ničim izazvan”, kantautora Kralja Čačka, Saše Vasića sa bendom, kao i u nastupima džez umjetnika: Lorin Taliz, Indire Rios Moor, ZZ Quarteta, ali i u starogradskom zvuku festivala “Stare note – novi zvuci” ili sevdahu Tamare Pavićević, Senade Beglerović Leković.

“Publika je uživala u brojnim koncertima klasične muzike, kako učesnika Osmog KIC-ovog Ljetnjeg kampa za kamernu muziku, tako i brojnim premijernim nastupima podgoričkih talenata i gostiju iz svijeta, kao i klapskom i horskom pjevanju. Tu su i koncerti popularnog KIC pop hora, a naročito projekat “Bez dileme – antifašizam”, sa kojim je hor doživio regionalnu afirmaciju u Beogradu, Sarajevu, Prijepolju. Bogatstvo tradicije i običaja više od 70 godina promoviše naš reperezentativni folklorni ansambl, u zemlji i na međunarodnim festivalima u Italiji, Grčkoj, Bugarskoj, Srbiji”, napominje se z saopštenju KIC-a.

U okviru filmskog programa KIC-a publika je mogla da odgleda revije “Ljubav na filmu“, “Pozorište na filmu”, “Zlatne komedije”, “Mjuzikl – filmska rapsodija”, “Filmski snovi-gledaoci biraju”, a najveću pažnju izazvala je revija “Majstori filmske režije” koja je organizovana u pet cjelina.

Izložbeni hol KIC-a, ugostio je afirmisane i talentovane amatere svih generacija, pa je publika mogla da vidi radove Marka Vujovića, Milene Vukčević, Selvera Kardovića, Ranka Pavićevića, Ivane Mašanović, Marka Bujovića, a posebnu pažnju privukle su izložbe Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i turske slikarke Renan Ertosun, kao i izložbe koje su organizovali u saradnji sa Ambasadom Bugarske i ukrajinskom organizacijom ADRUM.

“Četvrta Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO privukla je pažnju publike kako izborom atraktivnih predstava tako i glumačkim veličinama poput Vesne Čipčić i Zijaha Sokolovića. Polaznici DODEST-ove Škole glume sa predstavom ‘Suština prevare’ osvojili su na Festivalu dramskih amatera Crne Gore u Bijelom Polju nagradu za najbolji eksperimentalni pristup. Na scenama KIC-a gostovala su i brojna amaterska i profesionalna pozorišta, a bili smo domaćin i prvog regionalnog festivala stand up komedije ‘Opuč'”, ističu u KIC-u.

U KIC-u su ponosni na Forum mladih pisaca koji je nedavno publikovao peti zbornik radova “Kolažiranje”, a njihova djela objavljuju i časopisi u regionu.

Predmet interesovanja šire javnosti bio je i KIC-ov četvrti regionalni književni festival “Literitorija” na kojem su učestvovali: Filip David, Rumena Bužarovska, Faruh Šehić, Andrej Nikolaidis i dr.

“Sinoć je završena Osma KIC-ova Škola retorike koju vodi prof. Radovan Radonjić, a i sljedeće godine organizovaćemo tromjesečnu radionicu kreativnog pisanja. U okviru regionalne saradnje sa Kulturnim centrom Novog Sada realizovana je: izložba fotografija ‘Fabrika fotografa u KIC-u’, gostovanje KIC-ovog Foruma mladih pisaca u Novom Sadu i nastup mladog podgoričkog pijaniste Andrije Jovovića u novosadskoj Gradskoj kući. Ove godine uspostavili smo saradnju i sa Bosanskim kulturnim centrom iz Sarajeva, a prvi zajednički projekat bilo je gostovanje KIC pop hora na ovogodišnjim ‘Baščaršijskim noćima'”, naglašavaju u KIC-u.

Iz KIC-a poručuju da će i sljedeće godine biti središte podgoričkog kulturnog života i sinonim za kulturu grada, i pozivaju građane da svi zajedno u 2020. obilježe 55. godina postojanja Kulturno – informativnog centra “Budo Tomović”.

PREDSTAVLJENA SKULPTURA

U Ministarstvu kulture sinoć je predstavljena skulptura Dimitrija Popovića pod nazivom “Omaž Leonardu da Vinčiju 1519-2019“.

Time se i Crna Gora pridružila obilježavanju pet vjekova od smrti Leonarda da Vinčija, i to na kraju godine tokom koje je nizom programa obilježena 140. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Italije.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović naglasio je kako je upravo Leonardo da Vinči jedna od prepoznatljivih inspiracija Dimitrija Popovića.

“Poznato je da su brojni aspekti komleksnog Leonardovog djela bili tema Popovićevih studioznih istraživanja i reinterpretacija, što se može pratiti još od njegovih formativnih akademskih dana. Otvarajući dijalog sa Leonardovim djelom, Popović je stvorio jedan univerzalno intrigantan opus koji čine autentična djela izuzetne snage”, kazao je Bogdanović.

Predstavljajući svoj rad Dimitrije Popović je istakao da skulptura predstavlja ljudsku figuru opisanu krugom i kvadratom, sa dva simbola svijeta i univerzuma ili zemlje i neba.

U toj transpoziciji crteža u formi skulpture, je ta humanistička renesansna ideja gdje se čovjek predstavlja kao centar svijeta, gdje je ljudsko biće mjesto svih stvari- istakao je Popović i završio citatom čuvenog engleskog teoretičara i kritičara Keneta Klarka.

“Leonardo je Hamlet istorije i umjetnosti kojeg svako od nas treba stvarati na svoj način”, zaključio je Popović.