Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1815. Napoleon Bonaparta pobjegao je iz zatočeništva na ostrvu Elba, i uz pomoć grupe sljedbenika povratio vlast u Francuskoj. Njegova druga vladavina, nazvana «sto dana» okončana je u junu, nakon vojnog poraza kod Vaterloa.

1831 – U bogatoj plemićkoj porodici u Saratovu rođen je Pavel Apolonovič Rovinski, ruski naučnik i putopisac. Kao strastveni putnik obišao je mnoge, posebno slovenske zemlje. Od maja 1879. kada se obreo u Crnoj Gori, s manjim prekidima proveo je i posvetio ovoj, kako je govorio , drugoj njegovoj domovini, gotovo 27 najboljih stvaralačkih godina. Bavio se kompleksnim izučavanjem Crne Gore, zadirući u više naučnih disciplina: u geografiju, arheologiju, istoriju, etnografiju, filozofiju, folkloristiku, istoriju književnosti, speleologiju. Napisao je o Crnoj Gori brojne studije, rasprave, članke i višeslojno, kapitalno djelo «Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti», koje je u tri toma sa šest svezaka, s preko 3.700 stranica, objavila Ruska akademija nauka. Pavel Apolonovič Rovinski učestvovao je aktivno i u kulturno-prosvjetnom i javnom životu Crne Gore. Umro je u Sankt Peterburgu 1916.

1846 – Stupio je na snagu dogovor, postignut između Petra II Petrovića Njegoša i Ali-paše Rizvanbegovića o postavljanju pandura na granici između Crne Gore i Hercegovine.

1928 – U Nikšiću je otvoreno gradsko pozorište prikazivanjem Tolstojeve drame «Moć tame», čime je istovremeno obilježena i  stogodišnjica rođenja velikog ruskog pisca.

1968 – U Nikšiću je osnovana Književna zajednica, koja nosi ime pisca i profesora Vladimira Mijuškovića. Zajednica je, u biblioteci «Obzorje», objavila preko 400 knjiga svojih članova, afirmišući pretežno mlađe stvaraoce.

2002 – U Beogradu je umro književni kritičar, esejista i istoričar književnosti, akademik Novo Vuković. Rođen je u Merulji (Žabljak) 3. juna 1937. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu 1960, a na istom fakultetu doktorirao 1975. Bio je profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću i član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je 10 knjiga i preko 200 naučnih i stručnih radova. Poznata djela: «Pripovijedanje kao opsesija», «Pripovijetke Stefana Mitrova Ljubiše», «Uvod u književnost za djecu i omladinu».

2004 – U avionskoj nesreći u blizini Stoca – 50 km istočno od Mostara, poginuo je predsjednik Makedonije Boris Trajkovski, šest njegovih najbližih saradnika i dva pilota. Makedonska delegacija na čelu s Trajkovskim putovala je u Mostar na konferenciju o investiranju u Bosnu i Hercegovinu.

2007 -Međunarodni sud pravde u Hagu donio je presudu da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici 1995, ali je neizručivanjem Ratka Mladića Tribunalu prekršila Konvenciju o genocidu. Međunarodni sud konstatovao je takođe  da Crna Gora nije strana u sporu, zato što je Srbija pravni nasljednik bivše države. Time je zaključen proces koji je trajao od 1993, kada je Bosna i Hercegovina podnijela tužbu protiv SRJ, odnosno Srbije i Crne Gore zbog genocida i agresije.

2008 – Evropski komesar za proširenje Oli Ren izjavio je nakon sastanka s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem da će svaka zemlja na Zapadnom Balkanu napredovati ka uključivanju u Evropsku uniju prema sopstvenim zaslugama.

2008 – Kosovski premijer Hašim Tači upozorio je Srbiju da, kako je rekao, zaboravi na svaku pomisao da kontroliše djelove Kosova. „Razumijemo i poštujemo mirne reakcije garantovane zakonom, ali nećemo dozvoliti da teritorijalni integritet Kosova bude ugrožen“, rekao je Tači.

2009 – Haški tribunal oslobodio je bivšeg predsjednika Srbije Milana Milutinovića za zločine nad kosovskim Albancima 1999, dok su predsjednik vlade Savezne Republike Jugoslavije Nikola Šainović, komandant Treće armije Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković i načelnik štaba MUP-a na Kosovu Sreten Lakić osuđeni na po 22 godine, a generali Dragoljub Ojdanić i Vladimir Lazaraveć na po 15 godina zatvora.

2009 – Rimokatolički biskup Ričard Vilijamson javno se izvinio zbog izjava o poricanju holokausta i tvrdnji da u holokaustu nije stradalo više od 300 hiljada Jevreja iako zvanični podaci govore da je stradalo šest miliona. Vilijamson u svom izvinjenju nije naveo da li je promijenio svoj stav.

2010 – U Hagu je počelo suđenje penzionisanom generalu vojske bosanskih Srba Zdravku Tolimiru, jednom od najbližih saradnika Ratka Mladića.

2011 – Više stotina demonstranata, protestujući u centru Zagreba  protiv hrvatske Vlade, sukobilo se s policijom koja je upotrijebila silu. U sukobima demonstranata i policije povrijeđene su 33 osobe.

2011 – Irska vladajuća partija Fiana Fejl suočila se s najtežim porazom u posljednjih 80 godina nakon što su glasači, ogorčeni zbog finansijskog kolapsa i ponižavajućeg izbavljenja iz finansijske krize, uskratili podršku vladi.

2012 – U 89. godini umro je Erland Jozefson, omiljeni glumac slavnog švedskog reditelja Ingmara Bergmana. Zahvaljujući ulogama u Bergmanovim filmovima – “Prizori iz bračnog života”, “Krici i šaputanja”, “Jesenja sonata”, “Fani i Aleksandar” – stekao je međunarodnu slavu. Posljednji zajednički film “Saraband” (nastavak “Prizora iz bračnog života”), Bergman i Jozefson snimili su 2003. Igrao je i u filmovima Andreja Tarkovskog “Nostalgija” (1983) i “Žrtva” (1986).

2014 – Gusinje je odlukom Skupštine Crne Gore postalo punopravna 23. crnogorska opština. Status opštine ponovo je dobilo nakon šest decenija. U centru grada, tim povodom, slavilo se do kasnih večernjih sati, a uz crnogorsku vijorile su se i albanska i bošnjačka zastava, dok su na džamiji bila upaljena svjetla (kandilji), kao u vrijeme vjerskih praznika.

2014 – Hiljade Rusa, koji čine većinu stanovništva na Krimu, zahtijevale su nezavisnost tog dijela Ukrajine. Tokom protesta sukobili su se s demonstrantima koji su podržavali nove vlasti u Kijevu. Krim je pripojen Ruskom carstvu 1783, dok je sovjetski lider Nikita Hruščov 1954. promjenom unutrašnjih granica, poluostrvo poklonio Ukrajini.Istoga dana lideri ukrajinskih protesta imenovali su kandidate za ministre u novoj vladi nakon svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča, dok je Rusija u stanje pripravnosti, u blizini ukrajinske granice stavila 150 hiljada vojnika, mada je negirala da je nenajavljena vojna vježba u zapadnom ruskom regionu povezana s događajima u Ukrajini, ali je uslijedila usred niza oštrih izjava o sudbini ruskih građana i interesa u toj zemlji. Tokom protesta koji su prošli bez većeg nasilja, jedna osoba je stradala, kako su mediji javili, najvjerovatnije od srčanog udara.

2014 – U Meksiku je, u 67. godini, umro jedan od najvećih španskih muzičara 20. vijeka, gitarista Pako de Lusija, pravo ime Fransisko Sančez. De Lusija je prvi španski gitarista koji je dobio počasni doktorat čuvenog Berkli koledža iz Bostona. Bio je sinonim za flamenko gitaru i istovremeno jedan od najoriginalnijih umjetnika tog žanra. U višedecenijskoj karijeri pronio je širom svijeta slavu flamenko muzike. Objavio je više desetina albuma i sarađivao s nekim od najčuvenijih svjetskih muzičara kao što su pijanista Čik Koria, gitaristi Džon Meklaflin, Leri Korijel i Al Di Meala, kao i pjevač Brajan Adams, s kojim je radio muziku za film „Don Huan de Marko“. Proslavio se nakon objavljivanja kompozicije „Entre dos aguas“ ( 1973), a pravo međunarodno priznanje stekao je 1981. s albumom „Friday night in San Francisco“, koji je snimio s Džonom Meklaflinom i Di Mealom. Priznanje mu je donijela i sopstvena verzija čuvene kompozicije Huana Rodriga „Koncert za Aranhuez“.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1915 – Njemci su u Prvom svjetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrijebili bacače plamena.

1935 – Škotski fizičar Robert Votson Vat demonstrirao je prvi kompletan i praktično upotrebljiv radar.

1936 – Adolf Hitler je u Njemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju tzv. «narodnog vozila» /folksvagen/.

1949 – Nakon formiranja više rukometnih klubova u crnogorskim gradovima, na Cetinju je održano prvo, nezvanično prvenstvo Crne Gore u rukometu.

1980 – Egipat i Izrael uspostavili su diplomatske odnose, čime je okončano 30-godišnje ratno stanje između te dvije zemlje.

2007 – Čuvenom američkom reditelju Martinu Skorsezeu dodijeljen je Oskar za film „Dvostruka igra“.

KREATIVNA CRNA GORA

Projekat “Sinonim”, koji se odnosi na dizajn umjetničkog nakita, jedan je od projekata koji je podržalo Ministarstvo kulture u okviru druge godine kampanje “Živimo kulturu”.

“Novu stranicu u promociji mladih kreativaca koje okuplja naš program ‘Kreativna Crna Gora’ otvaramo predstavljanjem projekta ‘Sinonim’, koji se odnosi na dizajn umjetničkog nakita. Proizvodi su djelo tima dizajnera i arhitekti koji čine Miloš Radulović, Milena Raspopović i Anđela Đaković. Nesvakidašnjom estetikom u dizajniranju nakita, ‘Sinonim’ je brzo naišao na interesovanje lokalnog tržišta. To je bio i razlog da Ministarstvo kulture finansijski podrži jačanje njihovih proizvodnih kapaciteta, u cilju proširenja dijapazona proizvoda i plasmana na regionalno tržište”, ističe se u saopštenju Ministarstva.

Prema riječima Milene Raspopović, put do “Sinonima” počeo je zajedničkim interesovanjima.

“Sve nas zanima dizajn i umjetnost, pa smo ta interesovanja pretočili u proizvodnju nakita. Tema nas je inspirisala da damo odgovor na to kako bi crnogorska žena trebalo da izgleda i kako bi se naš proizvod uklopio u taj njen izgled”, naglašava Raspopović

“Sinonim” je, napominje i Miloš Radulović, od starta bio specifična ideja. Težili su, kako kaže, i uspjeli da povežu moderno i tradicionalno. To je bio cilj i vjeruje da su uspjeli i izborom materijala za izradu nakita, jer je u pitanju mesing koji su uklopili u detalje iz crnogorske narodne nošnje.

Anđela Đaković kaže da su bili iznenađeni interesovanjem za njihove proizvode.

“Naš projekat predstavlja spoj arhitekture, skulpture i modnog dizajna. Pritom, iako smo vjerovali da će nakit koji izrađujemo najviše zainteresovati žene iz umjetnosti i srodnih oblasti, vremenom smo primijetili da imamo sasvim različite tipove žena kojima se dopadaju naše minđuše, što nas je pozitivno iznenadilo. To je za nas bilo i posebno ohrabrenje za dalji rad”, zaključila je Đaković.

Nakon prošlogodišnjih jedanaest, ove godine, kako ističu u Ministarstvu, kroz program “Kreativna Crna Gora”, podržano je još 13 projekata iz oblasti kreativnih industrija, čiji su autori mladi stvaraoci. Izrada proizvoda već je u toku, a uskoro će biti predstavljeni na domaćem i inostranom tržištu.

Kako podsjećaju u Ministarstvu, prvi konkurs u okviru programa “Kreativna Crna Gora” prošle je godine donio brojne proizvode koji su, uz podsticaje Ministarstva kulture, predstavljeni domaćem i međunarodnom tržištu.

U ITALIJI

Snimanje novog filma iz serijala “Nemoguća misija” prekinuto je u Italiji zbog epidemije novog tipa koronavirusa, javili su američki mediji.

Producenti su rekli da se snimanje sedmog filma franšize, koje je trebalo da počne u Veneciji i da traje tri sedmice, odlaže iz predostrožnosti. Glavni glumac Tom Kruz nije doputovao u Italiju, a ekipa filma dobila je zeleno svjetlo da se vrati kući.

Premijera filma planirana je za iduću godinu. U Italiji je registrovano 229 slučajeva zaraze novim tipom koronavirusa i sedam smrtnih slučajeva. Epidemija je uticala na brojne manifestacije u Italiji, gdje su događaji poput Karnevala u Veneciji, Milanske nedjelje mode ili fudbalskih utakmica ili odloženi ili održani iza zatvorenih vrata.

BOGDANOVIĆ-ADEMI

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović susreo se danas sa ministrom za dijasporu Republike Sjeverne Makedonije i predsjednikom makedonske Nacionalne komisije za UNESCO Edmondom Ademije, a u fokusu sastanka bila su iskustava vezana za zaštitu kulturnih dobara dvije države koja se nalaze na listi svjetske baštine.

“Na sastanku je ocijenjeno da su veze između Crne Gore i Sjeverne Makedonije tradicionalno dobre i prijateljske, te da saradnju treba dodatno snažiti kroz oblast kulture, sa posebnim naglaskom na zaštitu baštine”, saopštilo je Ministarstvo kulture.

Napomenuto je da su Crna Gora i Sjeverna Makedonija prošle godine obilježile značajne jubileje – 40 godina od upisa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i Prirodne i kulturne baštine Ohridskog regiona na UNESCO listu. Kako je naglašeno, oba područja u prethodnom periodu bila su izložena snažnom turističkom i urbanističkom pritisku, što je proizvelo negativne posljedice na njihovu izuzetnu univerzalnu vrijednost.

Kako je saopšteno, Bogdanović podsjetio je da se tokom prethodnih nekoliko godina Vlada Crne Gore, između ostalog, dodatno posvetila pravilnoj zaštiti i promociji Kotora i njegovom statusu na UNESCO listi, te da je nakon opsežnih aktivnosti prošle godine na Komitetu usvojena najfirmativnija odluka za ovo područje do sada.

“To nas dodatno obavezuje da nastavimo sa unapređenjem sistema očuvanja i upravljanja, kako bismo stvorili dugoročno stabilan okvir djelovanja čija je misija održivi razvoj zasnovan na očuvanju izuzetnih, univerzalnih vijednosti. Imajući u vidu izazove sa kojima se Sjeverna Makedonija suočava u očuvanju statusa Ohrida, a poučeni sopstvenim iskustvom, spremni smo da prenesemo saznanja i savjete i podijelimo iskustva sa makedonskim kolegama”, kazao je Bogdanović.

Ministri su dogovorili da dvije države u narednom periodu treba da omoguće razmjenu iskustava, a posebno razmjenu stručnjaka, kako bi oba mjesta svjetske baštine ostvarila dodatan napredak u pogledu dostizanja zahtjeva UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu.

Sagovornici su se osvrnuli i na mrežu saradnje između gradova regiona upisanih na UNESCO listu – Ohrid, Kotor, Dubrovnik i Mostar. Budući da ove godine Mostar obilježava 15 godina od upisa Starog mosta na UNESCO listu, konstatovano je da upravo ova mreža saradnje može dodatno da se unaprijedi i kroz prenos znanja i iskustava, ali i dijeljenja dobrih praksi. Iz tog razloga, dogovoreno je da u saradnji sa Organizacijom gradova svjetske kulturne baštine (OWHC) stvore dodatne uslove za intenziviranje saradnje između ovih gradova. U tom kontekstu, u narednom periodu iniciraće sastanak između gradonačelnika Ohrida, Kotora, Dubrovnika i Mostara, kao i matičnih nacionalnih komisija za UNESCO pomenutih mjesta svjetske baštine.

Ademi se osvrnuo danas i na aktuelnu situaciju u Crnoj Gori nastalu usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Poručio je da Republika Sjeverna Makedonija ima razumijevanja za napore crnogorske Vlade u težnji da riješi odnose sa vjerskim zajednicama i podržava dijalog sa MCP u cilju pronalaženja konstruktivnog rešenja za prevazilaženje problema nastalih usvajanjem ovog Zakona. Ministar Ademi smatra i da je ovo unutrašnje pitanje Crne Gore koje treba da se riješi u okviru pravnog i političkog poretka naše zemlje.

Kako je naglasio, posebno je važno to što je Zakon pripreman pet godina, što je proces bio inkluzivan i što su uzete u obzir preporuke Venecijanske komisije.

„”Naše zemlje vrlo su slične po strukturi stanovništva – multietničke, multikonfesionalne i multikulturalne. Upravo ove vrijednosti, bez obzira na sve izazove, predstavljaju bogatstvo za naše države i društva. U slučaju Sjeverne Makedonije, nakon svih ozbiljnih izazova za naš pravni i politički sistem, na kraju je sve rezultiralo sistemom koji je inkluzivniji, otvoreniji i demokratskiji. Svakako, potreban je napor da se zadrži taj balans, ali to je na zadovoljstvo svih nas”, kazao je makedonski ministar.

Bogdanović je napomenuo da Zakon o slobodi vjeroispovijesti nikom ništa ne oduzima, te da je prethodni Zakon koji datira iz 1977. godine trebalo zamijeniti novim, modernijim, usklađenim sa evropskim standardima, a koji dodatno unapređuje položaj vjerskih zajednica. Dodao je i da će država Crna Gora shodno ovom Zakonu imati mogućnost i da permanentno i adekvatno tretira i štiti objekte koji su kulturna baština svih građana Crne Gore.

U okviru posjete Ministarstvu kulture Crne Gore, ministar Ademi danas je obišao Muzej kralja Nikole, Biljardu i Istorijski muzej. U delegaciji ministra Ademija bio je i ambasador Republike Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori Mihajlo Trpkoski.

PREDSTAVA “SLAVUJ”

Predstava “Slavuj”, dramsko muzička forma posvećena Kseniji Cicvarić, jednom od simbola crnogorske izvorne pjesme, sinoć je premijerno izvedena na Velikoj sceni KIC-a Budo Tomović. Treća premijera Gradskog pozorišta u 2020, autorski je projekat Varje Đukić.

Jedan od manira velike književnosti sadržan je u činjenici da je ona kadra da kroz sintetizovani detalj, pojedinačnu istoriju, ili najjednostavnije, priču o jednom životu predoči pripovijest o jednom prostoru i vremenu. A upravo je to učinila Varka Đukić: kroz priču o Kseniji Cicvarić ispričala je pripovijest o velikoj boli i dubokoj tuzi na jednoj, i ogromnoj ljubavi predočenoj kroz pjesmu na drugoj strani.

Tumačeći Kseniju Cicvarić u različitim dobima Varja Đukić, Olivera Tičević, Katarina Krek, Vanja Jovićević i djevojčica Ana Vujović upravo su to pokušale da pokažu.

U autorskom projektu Varje Đukić bilo je veoma malo dramskih elemenata, radnja je bila svedena na minimum jer se, kako kažre odlučila za drugačiji pristup i način naracije.

I pored jasne namjere Varje Đukić da pjesmom, jer kako se kaže u prestavi- Ksenija je imala potrebu da stalno pjeva, predoči priču, čini se da je ipak nedostajao ključni teatarski element – radnja.

Od glumačkog ansambla koji je dobro uradio posao u okvirima zadatog i mogućeg trebalo bi izdvojiti mladu opersku divu Oliveru Tičević, koja je ne toliko svojom izuzetnom tehnikom, već snažnom emocijom koju nosi u glasu zadivila i podsjetila na neponovljivost Ksenije Cicvarić, tog čudesnog Slavuja.

AUTOR ĐEKNE

Priznati crnogorski pisac Miodrag Karadžić, autor čuvene televizijske drame “Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo” koja se ovih dana emituje na Televiziji Crne Gore, preminuo je danas u Novom Sadu.

Miodrag Karadžić rođen je 1950. na Cetinju. Po njegovim tekstovima su režirali Živko Nikolić, Blagota Eraković, Zdravko Šotra, Branko Baletić, Draško Đurović, Goran Bulajić, Milan Karadžić.

Za Televiziju Crne Gore napisao je komedije: Male nevolje velikih prijatelja, Prijemni ispit, Srećna mi nova godina, Viljuška se drži u lijevu ruku.

Karadzić je napisao i scenario za film “Gorčilo” koji je nastao na osnovu pozorisne predstave Jesi li to došo da me vidiš koja je izvodjena u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Autor je TV serija: Đekna još nije umrla a kaće ne znamo i Volim i ja nerandže, no trpim.

BIJELO POLJE

Bjelopoljski ogranak Matice crnogorske i Muzej Bijelo Polje u srijedu 26. februara 2020. u 19 satiu sali Muzeja Bijelo Polje organizuje predstavljanje izložbe “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka”.

“Izložbu činе 24 bogato ilustrovana panoa, rađena je dvojezično na crnogorskom i engleskom jeziku, kao i prateći katalog”, najavili su iz Matice.

Izložbu će otvoriti Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske.

U SPOMEN DOMU U BUDVI

Otvaranjem izložbe “Spomen-obilježja u Budvi posvećena Stefanu Mitrovu Ljubiši”, počela je ovogodišnja manifestacija “Ljubišini dani”, posvećena ovom znamenitom Budvaninu, a u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve.

U Spomen domu “Stefan Mitrov Ljubiša” prisutnima se obratila direktorica Muzeja i galerija Budve Lucija Đurašković, koja je naglasila da vrijednost jednog pisca ili umjetnika-stvaraoca uopšte, pokazuje se u rezultatima do kojih se dolazi u tumačenjima njegovog djela što ukazuje na njegovu savremenost, odnosno univerzalnost.

“S obzirom na činjenicu da je Ljubiša kao rijetko koji pisac u posljednje vrijeme istraživan i čija tumačenja, skoro po pravilu, inspirišu na dalja i dalja izučavanja, ove godine ćemo u okviru ‘Ljubišinih dana’ predstaviti dva zbornika posvećena njegovom književnom djelu, kao i zbornik koji se dotiče nematerijalne kulturne baštine njegovih Paštrovića. Pored predavanja akademika Radomira Ivanovića bićemo u prilici da pogledamo kratku predstavu na temu Ljubišine “Skočiđevojke”, a u izvođenju Dramskog studija Budva. Na programu su i tri izložbe. Izložba koju sjutra otvaramo u Petrovcu je posvećena vjekovnoj vezi Paštrovića sa ruskim dvorom, a druga, koju otvaramo dan kasnije, u Modernoj galeriji ‘Jovo Ivanović’, će nas preko portreta uvažene Rajne Krulj podsjetiti na umjetnike i književnike koji su stihom i kistom, kao i naš Ljubiša, dotakli prostravstva vječnosti”, kazala je Đurašković.

Izložbu je zvanično otvorila gospođa Mila Baljević, ditektorica JU Narodna biblioteka Budve.

“Skoro svaka generacija Budvana je od 1878. godine do danas, nazivala spomen-obilježja njegovim imenom, misleći time da dostojno i trajno obilježi uspomenu na njega. Budva se može ponositi ljudima koji su u prošlosti dali velikog truda da se dobrim spomen-obilježjima oduže svom zastupniku, koji nikad nije zaboravio svoj narod i rodni kraj. Cilj ove izložbe je da se afirmiše kultura sjećanja na književnika, kulturnog radnika, prevodioca i političara, da se javnost putem dokumentarno-edukativnog izloženog materijala podsjeti na odnos lokalne zajednice prema njenom velikanu, kao i da se lokalna zajednica podstakne na odgovorniji odnos prema svom kulturnom nasljeđu”, istakla je Baljević.

U srijedu 26. februara u 19 časova u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” u budvanskom Starom gradu, biti otvorena izložba “Stihom i kistom do vječnosti”, autorke Rajne Krulj. Izložba pripada kulturnom programu manifestacije “Ljubišini dani”, a u okviru programa otvaranja svoje stihove će govoriti autorka Rajna Krulj.

GOSTOVANJE CENTRA ZA KULTURU BERANE

Predstava “Lice” rađena u produkciji Centra za kulturu Berane, po tekstu Aleksandra Galina, a u režiji Zorana Rakočevića gostuje u Kotoru, na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” u četvrtak 27. februara u 20 sati.

U predstavi glume Danilo Lončarević, Vanja Jovićević, Đorđije Tatić i Maša Labudović.

Scenografiju i kostimografiju potpisuje Ivanka Vana Pelević, a producentkinja predstave je Jelena Šoškić.

Prodaja ulaznica po cijeni od pet eura biće u prodaji na dan predstave od 10 do 12 sati i od 18 do 20 sati.

Kako ističe u kratkom opisu predstave, naslov “Lice” sugeriše na problem jednog od likova koji je morao da promijeni identitet kako bi sačuvao goli život. U pitanju je krupan kriminalac, ali ga Galin portretiše kao “dobrog” čovjeka, koji se samo uzgred bavio sumnjivim poslovima, ali je imao uredan lijep život, ženu koju voli i sl. Nasuprot njega je estetski hirurg, doktorica koja mu je promijenila lični opis, ali i ona je u sumnjivim transakcijama, prenošenjem para u inostranstvo, kupovini nekretnina na Kipru i u Crnoj Gori. I njen identitet je poljuljan, kao i sopstvo njenog supruga, propalog psihologa koji je izgubljen, nesnađen u ovom cijelom sistemu koji sam po sebi gubi identitet. Supruga bivšeg kriminalca sada je nesrećna, izgubila je ljubav svog života – dakle svi likovi su u tranziciji od srećnog prema vještačkom, koje pokušava da simulira normalan i pristojan život.

“Gubljenje identiteta tema je, svakako, u širem planu, ali uži fenomen koji nas naziva odnosi se na pojavu nestanka ličnog opisa čovjeka pred opskurnim naletom brzog sumnjivog kriminalno stečenog novca koji se uvukao u sve pore društva i koji narušava brak kao najmanju porodičnu zajednicu”, navodi se u kratkom sinopsisu.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1500.  prilikom povratka iz Italije u Crnu Goru, Đurđe Crnojević je upao  u mletačku klopku, a potom izručen Turcima koji su ga sproveli u Skadar i dalje u Carigrad. Posljednje vijesti o njemu datiraju iz 1503. godine. Nakon njegovog zagonetnog nestanka nastupio je period podlovćenskog principata, u kome je funkcionisala stara institucija crnogorske vlasti – Opštecrnogorski zbor.

1851 – U Risnu, koji je bio pod austrougarskom vlašću, u najvećoj tajnosti izveden je “Gorski vijenac”. Bila je to prva izvedba “Gorskog vijenca” za Njegoševa života, i prva izvedba u Boki Kotorskoj na narodnom jeziku, koju je, kako se pretpostavlja, organizovao Vuk Vrčević, jedan od Njegoševih sekretara i vjernih saradnika.

1873 – Rođen je italijanski operski pjevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cijenjen kao izvođač uloga u operama Đuzepea Verdija i Đakoma Pučinija i kao interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pjevača koji je snimio gramofonsku ploču.

1888 – Umro je srpski botaničar i prirodnjak Josip Pančić. Opisao je oko 80,  do tada nepoznatih, biljnih i životinjskih vrsta, otkrio endemsko-reliktni četinar, poznat kao «Pančićeva omorika « i objavio oko 30 naučnih radova. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.

1899 – Umro je osnivač britanske novinske agencije Rojters, njemački Jevrej Paul fon Rojter, po kome je nazvana najstarija svjetska agencija.

1910 – Proglašen je Zakon o podjeli Crne Gore na 10 oblasti. Do 1878. u Crnoj Gori je bilo osam nahija, a nakon oslobođenja novih krajeva ukupno deset. Godine 1903. teritorija knjaževine bila je podijeljena na pet, a 1910. kao kraljevina, imala je 10 oblasti. 

1956 – Na završetku 20. Kongresa Komunističke partije Sovjetskog Saveza, Nikita Hruščov pročitao je takozvani Tajni referat u kojem je izložio posljedice Staljinove vladavine i kulta ličnosti.

1964 – Pobjedom nad Listonom u Majamiju, Kasijus Klej, od 1965. Muhamed Ali, postao je prvi put prvak svijeta teške kategorije u boksu. Titulu je devet puta uzastopno uspješno odbranio, a oduzeta mu je 1967. sudskom presudom zbog odbijanja da bude mobilisan za rat u Vijetnamu.

1972 – Sovjetski vasionski brod «Luna 20» vratio se na Zemlju s uzorcima Mjesečevog tla.

1983 – Umro je američki pisac Tenesi Vilijams, čuven po psihološkim dramama u maniru lirske simbolike. Poznata djela «Staklena menažerija», «Tramvaj zvani želja» i «Mačka na usijanom limenom krovu».

2000 – Međunarodni Crveni krst saopštio je  da je još nepoznata sudbina oko 3. 000 ljudi s Kosova, nestalih za vrijeme sukoba srpskih snaga bezbjednosti i kosovskih Albanaca od 1998. do ’99. i da među nestalim licima ima najviše kosovskih Albanaca.

2005 – U bolnici u Oksfordu umro je Piter Benenson, osnivač međunarodne organizacije “Amnesti internešenel”. Organizaciju za zaštitu ljudskih prava, koja u svijetu važi za jednu od najznačajnijih nezavisnih organizacija i ima 1,8 miliona članova, Benenson je osnovao 1961. godine.

2006 – Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Havijer Solana pozvao je vlast u Crnoj Gori da prihvati predlog Unije da validna većina na referendumu bude 55 odsto od izašlih birača, čime je osujećeno zalaganje zvanične Podgorice za 41 odsto registrovanih birača.

2009 – Predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću uručena je u Moskvi godišnja nagrada Međunarodnog fonda jedinstva pravoslavnih naroda za doprinos jačanju jedinstva pravoslavnih naroda i širenje hrišćanskih vrijednosti. Vujanović se u Moskvi sastao i s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim, s kojim je razgovarao o perspektivama bilateralne saradnje u ekonomskoj i humanitarnoj sferi.

2010 – Crnu Goru posjetio je ministar inostranih poslova Palestine Riad Malki i ponudio Crnoj Gori usluge diplomatskih predstavništava Palestine, koja se nalaze u 96 zemalja svijeta, a od Crne Gore zatražio da posreduje u pomirenju između Izraela i njegove zemlje. Šefovi diplomatija Crne Gore i Palestine Milan Roćen i Riad Malki potpisali su Protokol o političkim konsultacijama crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova i palestinske nacionalne vlasti. Malki se u Podgorici sastao i s premijerom Đukanovićem i predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem, i svoju posjetu Crnoj Gori, na koju je, kako je rekao, dugo čekao,  ocijenio  istorijskom.

2010 – Vlada Crne Gore usvojila je Predlog zakona o pravima pacijenata. Zakonom je definisano pravo pacijenta na slobodan izbor doktora, pravo na sve informacije o zdravstvenom stanju, o bolesti, uključujući i dijagnozu, te načinu pružanja zdravstvene zaštite, korišćenju ljekova i sl. Zakonom je takođe definisano da pacijent ima pravo i na zaštitu podataka i zaštitu svoje privatnosti, na informacije o promjenama na listi čekanja, kao i pravo na prigovor direktoru zdravstvene ustanove i zaštitniku prava pacijenata. Zakonom je propisana i naknada štete pacijentu, kao i mogućnost tužbe protiv počinioca greške, a ne protiv ustanove.

2013 – Na 85. dodjeli Oskara  s četiri odličja trijumfovao je film tajvanskog reditelja Anga Lija „Pijev život“, koji je prije najnovijeg priznanja dobio i Oskara za film „Planina Broukbek“ iz 2010. Prva dama Amerike Mišel Obama za film 2013. proglasila je  ostvarenje „Argo“ reditelja Bena Afleka, dok je Oskar za najbolji film izvan engleskog govornog područja pripao austrijskom reditelju Mihailu Hanekeu za film „Ljubav“. Za najboljeg glumca proglašen je Danijel Dej Luis   za ulogu u filmu „Linkoln“, osvojivši time i  trećeg Oskara. Za najbolju sporednu ulogu u filmu „Jadnici“ Oskara je dobila En Hatavej, a Dženifer Lorens za glavnu ulogu u filmu „U dobru i u zlu“.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1979 – U Crnogorskom narodnom pozorištu premijerno je izvedena predstava «Spasitelj», tekst Vaska Ivanovića, u režiji Branislava Mićunovića. Uloge su tumačili Petar Božović, Dragan Garić, Sunčica Todić, Šerif Aljić, Budimir Sekulović, Gojko Burzanović, Mladen Nelević, Drago Malović i drugi.

2007 – U velikom studiju RTV Crne Gore održan je Montenegro song, prvi izbor predstavnika Crne Gore za tradicionalni evropski festival Evroviziju, odnosno Eurosong. Na Montenegro songu najviše glasova osvojila je kompozicija “Ajde kroči”, u izvođenju mladog soliste Stevana Fedija.