ZBOG PREVARE

Policija u Podgorici podnijela je krivičnu prijavu protiv privrednog društva “IN Travel” iz Podgorice, kao i protiv osnivača i izvršne direktorice te firme J.V. (35), zbog sumnje da su izvršili krivično djelo prevara u produženom trajanju.

Kako se ističe u saopštenju Uprave policije, Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su prijavljena J.V. i privredno društvo “IN Travel” izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret, na način što u periodu od januara do jula 2019. godine, u namjeri da sebi ili drugom pribave protivpravnu imovinsku korist nisu izvršili ugovorene obaveze koje se odnose na kupovinu avionskih karata i turističkih putovanja, za koje usluge su klijenti turističke agencije plaćali.

To je, kako objašnjavaju u policiji, u krajnjem dovelo do nemogućnosti realizacije aranžmana koji su bili određeni ugovorima.

“J.V. je kao odgovorno lice u pomenutoj agenciji na ovaj način oštetilo 14 klijenata u ukupnom iznosu od 8.265 eura”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

DETALJI OPTUŽNICE

Odbjegli biznismen Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine oformio je kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija, a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove, piše Pobjeda.

Ovo je, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, bila matrica po kojoj je Knežević prao novac.

Osim Knežvića na optužnici su bivši potpredsjednik odbora direktora u Atlas banci Branislav Todorović, bivši službenici te banke Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović, zaposleni u Atlas grupi Tomica Knežević i bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović.

Stijepoviću se stavlja na teret pranje novca, dok su ostali optuženi i za stvaranje kriminalne organizacije.

Zaduženja

Prema navodima iz optužnice, novac koji je stican iz prljavih poslova stavljan je u legalne tokove, a onda su ga koristili kao depozit za kredite koje su podizali članove grupe u Atlas i Invest banci Montenegro. Novac je na kraju završavao u ruke Kneževića.

“On je za sebe odredio ulogu organizatora, davao je uputstva članovima – koji su izvršavali konverziju novca a potom mu ga predavali”, piše u optužnici, navodi Pobjeda.

O ovim nezakonitostima svjedočio je Kneževićev saradnik – šef za opšte poslove u Atlas banci Vlatko Rašović kojem je dodijeljen status svjedoka saradnika.

Rašović je prihvatio prijedlog Kneževića da obavlja funkciju ovlašćenog lica u preduzećima koja su formirana ili će biti formirana zbog realizacije kriminalnog plana – podiže novac i predaje ga organizatiru – navodi se u optužnici.

Optuženi Tomica Knežević, prema aktu Tužilaštva, prihvatio je da novac koji potiče iz kriminalne djelatnosti – nezakonitog poslovanja pravnih lica podiže sa njihovih računa i predaje ga organizatoru kriminalne organizacije. Todorović je, prema sumnjama istražitelja, prihvatio da prenosi odluke i uputstva koja je dobijao od Duška Kneževića drugim članovima organizacije o radnjama koje treba da preduzmu u vezi konverzije i prenosa novca, radi stavljanja u legalne tokove.

“Šljivančanin je postupajući po uputstvima dobijenim od organizatora Duška Kneževića, obavljao konverziju novca koji potiče iz kriminalne djeltanosti i sačinjavao potrebna dokumenta. Okrivljeni Grujović i Krdžić prihvatili su da nakon konverzije novca koji potiče iz kriminalnih djeltanosti, sačinjavaju potrebna dokumenta kako bi sve izgledalo zakonito prilikom redovnih kontrola državnih organa”, ističe se u optužnici.

Dolari

U optužnici se navodi i da je Šljivančanin od februara 2016. godine do 12. oktobra 2019. u Podgorici, radi realizacije kriminalnog plana konvertovao 110.000 dolara iako je znao da je najmanje 62.070 pribavljeno kriminalnom djelatnošću.

“Okrivljeni Duško Knežević, Todorović, Tomica Knežević, Krdžić, Goran Grujović, Slavoljub Stijepović i Vlatko Rašović – svjedok saradnik, znali su da je 62.070 pribavljeno kriminalnom djelatnošću. Knežević je pored davanja uputstva i savjeta drugim okrivljenima, 110.000 dolara od kojeg je najmanje 62.070 pribavljeno kriminalnim djelatnostima, a koji dio novca je prethodno preuzeo od Rašovića, Tomice Kneževića i Andreja Kononenka u oktobru 2016. godine predao okrivljenom Slavoljubu Stijepoviću da bi ga stavio u promet – legalne tokove, radi korišćenja tog novca za parlamanetarne izbore”, piše u optužnici.

Stijepović je, kako se navodi u optužnici, tražio do Duška Kneževića da novac zamijeni u valuti euro, nakon čega je Knežević 12. oktobra 2016. godine radi realziacije kriminačnog plana dao uputstva Rašoviću da od Stijepovića preuzme 110.000 dolara i odnese ih u Atlas banku.

“Rašović je 97.500 eura predao Dušku Kneževiću koji je zatim u svojoj porodičnoj kući od tog novca predao Slavoljubu Stijepoviću 47.500,00 eura. Taj novac je Slavoljub predao Spasu Popoviću, predsjedniku Odbora DPS-a Golubovci, a koji je podijeljen aktivistima DPS-a Zeta za operativne troškove rada mjesnih odbora i troškove aktivista u izbornoj kampanji za paralamentarne izbore u oktobru 2016 . godine”, piše u optužnici.

Optuženi su negirali navode iz optužnog akta ali prema mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva osnovana sumnja da su počinili djela za koja se terete proizilazi iz poslovne i finansijske dokumentacije, iskaza svjedoka Rašovića, svjedoka koji su bili zaoposleni u Atlas i Invest Montenegro banci.

Iz nalaza i mišljenja vještaka ekonomsko finansijke struke i poslovne dokumntacije IBM, Atlas banke i više kompanija proizilazi da su novčane transkacije i svi poslovi koji su predmet optužbe preduzeti od strane okrivljenih – kako u pogledu konverzije 110.000 dolara tako i podizanja novca iz kompanija „Florista Group Corp“ i „Mega Gulf Investment Holding Limited“.

STARI AERODROM

Dvije osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila večeras u Bulevaru Josipa Broza Tita, u Podgorici, saopšteno je Portalu RTCG iz OKC-a Uprave policije.

Do udesa je došlo oko 21 sat.

Kako nam je saopšteno, povrijeđene osobe su transportovane u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Iz policije nam nijesu mogli reći više podataka.

SAVJET ZA KONTROLU POLICIJE

Savjet za građansku kontrolu rada policije je, postupajući po pritužbama građana iz Bara i Podgorice, nakon intenzivnog rada, pribavljenih izjašnjenja i sprovedenog postupka zaključio da građani imaju pravo da putem raspoloživog sredstva, slikom i zvukom, snimaju policijskog službenika koji obavlja policijski posao i primjenjuje policijska ovlašćenja u javnosti.

Kako se navodi u saopštenju, Savjet je o tom pitanju diskutovao sa Upravom policije i Agencijom za slobodan pristup informacijama i zaštitu podata od ličnosti koji su pokazali značajnu posvećenost i spremnost da se o svim spornim i nedovoljno poznatim pitanjima razgovora sa relevantnim stručnim i društvenim subjektima.

Savjet je ocijenio da je to jedno od pitanja koje je od interesa i značaja za dalju demokratizaciju crnogorske policije i da iz tog razloga treba izaći sa jasnim i za građane korisnim i razumljivim ocjenama i preporukama.

“Savjet smatra da građani imaju pravo da putem raspoloživog sredstva, slikom i zvukom, snimaju policijskog službenika koji obavlja policijski posao i primjenjuje policijska ovlašćenja u javnosti. To može podrazumijevati različite situacije u svakodnevnom životu poput kontrole učesnika u saobraćaju, legitimisanje, hapšenje, postupanje na javnim okupljanjima, … Savjet cijeni da je to i u interesu policijskih službenika za koje bi moglo da se tvrdi da su navodno neprofesionalno postupali ili zlostavljali građane. Zabrana snimanja potkopava povjerenje javnosti u policijski servis”, navodi se u saopštenju.

Kako navode iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije, građanin je dužan, pri tim aktivnostima, da postupi po naređenju policijskog službenika ukoliko je opomenut da ga svojim radnjama sprječava u redovnom i efikasnom obavljanju policijskog posla.

“U takvoj situaciji, ne prekidajući snimanje, građanin se, shodno izdatom upozorenju i naređenju, udaljava na pristojno i razumno rastojanje kako fizički ili glasom ne bi ometao policijskog službenika u njegovom redovnom poslu. Ukoliko građanin ne postupi na dati način, podrazumijeva se da će policijski službenik postupiti redovno i zakonito prema njemu,” piše u saopštenju.

Oni objašnjavaju i da policijski službenik ne može, bez odgovarajućeg naloga, oduzeti građaninu telefon ili drugo sredstvo kojim ga je prethodno snimao pri obavljanju policijskih poslova.

“Kako bi se izbjegla situacija da policijski službenik iz određenog ličnog razloga, na primjer prikrivanja sopstvenog ili neprofesionalnog postupanja svog kolege, želi da manipuliše sadržajem na telefonu, preporuka je građanima da taj sadržaj ili uređaj u cjelini drže zaključanim, što bi, bar na licu mjesta, usporilo i spriječilo nezakonito postupanje i uništavanje dokaza. Kako usljed insistiranja policijskog službenika da mu se preda telefon ne bi došlo da konflikta i situacije koja bi se mogla prerasti u ometanje ili omalovažavanje policijskog službenika, Savjet preporučuje da pri takvoj situaciji građanin preda telefon a zaštitu svojih prava i korekciju policijskog ponašanja zatraži pred nadzornim tijelima i sudom. Savjet vjeruje, imajući u vidu ukupan kredibilitet policije i ozbiljne rezultate postignute kod unaprjeđenja odgovornosti, da će takve situacije biti rijetke,” navodi se u saopštenju.

Samo saznanje da mogu biti snimljeni tokom preduzimanja službenih radnji značajno utiče na ukupan pristup i ponašanje policijskih službenika prema građanima, smatraju u Savjetu.

“Savjet ovdje ukazuje i na istorijski važnu ocjenu Agencije za slobodan pristup informacijama i zaštitu podata od ličnosti da se omogućavanjem snimanja afirmiše odgovornost a javni službenici podstiču da prilikom vršenja javnih ovlašćenja savjesno postupaju”.

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je informisala Savjet da je u kontekstu predmetnih pritužbi tj. snimanja policijskih službenika koji vrše službenu radnju na javnom mjestu, Savjet Agencije, na sjednici od 02. novembra 2018, zauzeo stav koji je objavljen i na web stranici Agenciji:

„Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) video nadzor je propisan kao poseban vid obrade ličnih podataka. U članu 35 ovog zakona propisuje se način uvođenja video nadzora u javnom sektoru, privrednom društvu, drugom pravnom licu ili kod preduzetnika. Međutim, pitanje audio/vizuelnog snimanja službenog lica prilikom vršenja službene radnje od strane vozača ili saputnika nije uređeno istim. Vodeći računa o pravu na zaštitu ličnih podataka i pravu javnosti da zna, Savjet Agencije je stanovišta da prednost u konkretnom slučaju treba dati pravu javnosti da zna s obzirom da se radi o službenom licu koje obavlja službenu radnju. Dakle, ukoliko se ne radi o situacijama u kojima je snimanje službenog lica zakonski zabranjeno i ukoliko se snimanje vrši na način da se istim ne ometa tj. ne sprječava službeno lice u vršenju službene radnje, smatramo da ne postoje smetnje da isto bude snimano na javnom mjestu. Ovo iz razloga što se snimanjem službenog lica prilikom obavljanja službene radnje na javnom prostoru ne može povrijediti privatnost tog lica jer je isto na radnom zadatku i vrši javna ovlašćenja. Međutim, službeno lice se ne može snimati u službenim prostorijama jer je način vršenja video nadzora u službenom prostoru uređen Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. U slučaju javnog objavljivanja snimljenog materijala ova Agencija nema ovlašćenje da sprovodi postupak nadzora već lice koje se nalazi na snimku, a koje smatra da mu je povrijeđeno pravo na zaštitu ličnih podataka, može pokrenuti sudski postupak. Cijeneći da se u javnosti posljednjih godina pojavljuje sve veći broj snimaka ovakve vrste nastalih upotrebom sredstava savremene tehnologije koja su svima dostupna, smatramo da se na ovaj način podstiču javni službenici da prilikom vršenja javnih ovlašćenja savjesno postupaju i afirmiše njihova odgovornost.“

Savjet ovom prilikom poziva i ohrabruje građane da podrže i pomognu rad Policije i dostave joj snimke i druge zapise koji bi mogli biti korisni za rasvjetljavanje nekog krivičnog ili prekršajnog djela. Video i drugi zapisi koji dolaze iz tzv. građanskog novinarstva mogu biti višestruko korisni u naporima policije da sprovodi zakon i bori se protiv kriminala.

U 79. GODINI

Pjesnik Ranko Jovović preminuo je u Podgorici u 79. godini.

Rođen je 1941. godine u Kosiću kod Danilovgrada.

Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Danilovgradu i Podgorici.

Studirao je na grupi Jugoslovenska književnost i srpskohrvatski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Objavio je knjige zapisa, intervjua i eseja: “Neka mi ne bude ništa oprošteno” (1995) i “Doba divljanja”.

Dobitnik je više značajnih književnih priznanja.

Pjesme su prevođene na ruski, engleski, italijanski i druge jezike.

Bio je dugo godina urednik “Stvaranja”.

PREMA DANILOVGRADU

Jedna osoba poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Podgorica-Nikšić, u blizini restorana Ognjište.

Iz Operativno-komunikativnog centra (OKC) Uprave policije Portalu RTCG je saopšteno da im je saobraćajna nesreća prijavljena u devet sati i 57 minuta.

“U udesu su učestvovala dva vozila, a jedna osoba je poginula”, saopšteno nam je iz policije, uz napomenu da je uviđaj u toku.

U vrijeme trajanja uviđaja, obustavljen je saobraćaj na ovoj magistrali.

AKCIJA POLICIJE

Jedan od prioriteta Interventne jedinice policije je suzbijanje ulične prodaje droge. Ekipe su svakodnevno na terenu, a posebno tokom noći. Prošle godine su pronašli narkotike kod 122 osobe, a kako izgleda noć Interventne jedinice provjerila je i ekipa Televizije Crne Gore.

POSTUPAK TUŽILAŠTVA

Uprava carina obavijestila je Upravu policije i nadležno tužilaštvo radi preduzimanja istražnih radnji u cilju otkrivanja obima zloupotrebe i eventualnog pronalaženja ilegalne štamparije, koja je izradila falisfikovane akcizne markice.

Iz tužilaštva su za Dan, potvrdili da je izviđaj u toku, ali da ne mogu da daju informacije o preduzetim aktivnostima

Uprava policije i tužilaštvo provjeravaju ko u Crnoj Gori posjeduje ilegalnu štampariju za štampanje lažnih akciznih markica.

To se može zaključiti na osnovu podataka iz Izvještaja o aktivnostima na suzbijanju sive ekonomije sa predlogom mjera za suzbijanje sive ekonomije.

Radi se o izvještaju koji tretira period realizovanih aktivnosti tokom 2018. godine i od januara do septembra 2019. godine.

“Tokom kontrole jednog maloprodajnog objekta u Budvi otkrivene su akcizne markice za koje je provjerom, vještačenjem kod štamparije “Obod” Cetinje potvrđena sumnja da su one falsifikovane. Obaviješteni su Uprava policije i nadležno tužilaštvo radi preduzimanja istražnih radnji u cilju otkrivanja obima ove zloupotrebe i eventualnog pronalaženja „štamparije” u kojoj su izrađene akcizne markice piše u dijelu izvještaja o aktivnostima Uprave carina vezanim za suzbijanje sive ekonomije”, navodi se u izvještaju.

Nije objašnjeno na kakvim proizvodima su uočene lažne akcizne markice.

SASLUŠAN U VDT-u

Kotoranin Jovan Vukotić (39), kojeg bezbjednosni sektor označava za jednog od vođa škaljarskog kriminalnog klana, izručen je danas Crnoj Gori. Kako nezvanično saznaje TVCG, na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, Vukotić je ostao pri iskazu datom pred srpskim nadležnim organima, kada se izjašnjavao o slučaju iz kotorskog naselja Rakite. Tada je, kako su prenijeli mediji iz Srbije, negirao krivicu.

Nakon saslušanja u VDT-u, sproveden je i kod sudije za istragu koji je Vukotiću odredio pritvor do 30 dana, zbog opasnosti od bjekstva i opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.

Podsjetimo, Vukotić je u podgoričko Više državno tužilaštvo priveden uz jake mjere obezbjeđenja. 

Iz Uprave policije Crne Gore saopšteno je da se Vukotić potražuje po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Podgorica radi obezbjeđivanja prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Podgorici.

“J.V. se potražuje zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, piše u saopštenju UP.

Navodno, Vukotić je Crnoj Gori izručen helikopterom, a crnogorska policija ga je preuzela u Pljevljima.

On je, navodno, priveden na saslušanje povodom pokušaja ubistva iz 2016. U toj pucnjavi je teško i ranjen Vojin Stupar.

Vukotić se do izručenja nalazio u zatvoru u Beogradu, gdje je prema navodima medija iz te države, bio na meti osoba koje su pokušale da ga otruju cijanidom.

Vukotić je izručen srbiji nakon što je uhapšen u Turskoj, septembra 2018. godine. Nedugo nakon toga, ministar unutrašnjih poslova srbije, kazao je i da za Vukotićem traga i Grčka, zbog kako je naveo, sumnje da je Kotoranin bio u lancu trgovine 135 kilograma kokaina.

Vukotić je prema policijskim evidencijama, na čelu škaljarskog klana, koji je poznat po obračunima sa kavačkim. U njihovom ratu, do sada je ubijen veći broj osoba.

U zatvoru u Srbiji je bio jer je osuđen zbog falsifikovanja isprava na 15 mjeseci zatvora.

Vlasti Srbije nedavno su odobrile njegovo izručenje Crnoj Gori.