ZA SEDAM DANA

Zahtjev za subvencije je za sedam dana podnijelo deset hiljada preduzeća i preduzetnika, saopšteno je na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Omogućena je i prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata.

Putem aplikacije za prijavu za subvencije jutros je do devet sati bilo podnešeno 9,33 hiljade zahtjeva, od kojih je odobreno 8,25 hiljada za isplatu zarada, u bruto iznosu od 7,8 miliona EUR.

Odobreni zahtjevi se odnose na zarade 29,75 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori.

SALINAS

U redovnom izvještaju Svjetska banka je predvidjela recesiju u regionu Zapadnog Balkana i negativan ekonomski rast za svih šest država. Šef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu Emanuel Salinas kazao je da će projekcije zavisiti od toga i mijenjati se, kako se bude mijenjala i situacija.

“Projekcije se mijenjaju dnevno. Suočeni smo sa situacijom bez presedana i dok svakodnevno pratimo šta se sve događa širom Zapadnog Balkana, u realnosti vidimo da se stvari mijenjaju prilično brzo. U našem najnovijem izvještaju iznijeli smo dva različita scenarija – osnovni i teži i sve to zavisi od toga koliko će se brzo ukinuti restrikcije kretanja, ne samo u samim zemljama, već i u Evropskoj uniji i okolnim zemljama, imajući u vidu blisku povezanost ekonomija zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i drugih država na periferiji. U slučajevima kao što je Crna Gora, ako se restrikcije kretanja ukinu širom Evrope u junu, očekujemo recesiju i pad ekonomije od oko 5,6 odsto. Međutim ako se produže do, recimo avgusta, onda bi taj pad mogao da bude i do 8,5 odsto, što je naša trenutna procjena. Međutim, to su samo procjene, koje će se vjerovatno mijenjati kako se situacija razvija”, kazao je, za Glas Amerike, Salinas.

On je kazao da je recesija u velikoj mjeri prisutna u Crnoj Gori uglavnom i zbog zavisnosti ekonomije od turizma. Ako se i sada ukinu restrikcije kretanja, kako je rekao, to ne znači da će turisti odmah početi da dolaze u zemlju, a i zbog pandemije imaju manje prihoda na raspolaganju za odmor. On je, međutim, rekao da to ne znači da će i ekonomski oporavak u Crnoj Gori biti dug.

“Možda neće biti dug. Prema našoj procjeni rast naredne godine mogao bi da bude prilično visok. Ekonomija bi mogla da zabilježi rast od više od 5% naredne godine, pod pretpostavkom da nema drugog ili trećeg talasa pandemije. U tom slučaju ta zavisnost od turizma podrazumijeva i određenu fleksibilnost, odnosno ako ljudi raspolažu prihodima, koje mogu da troše, a restrikcije kretanja su ukinute, Crna Gora će i dalje biti atraktivna destinacija i to bi bio pokretač rasta naredne godine”, naveo je Salinas.

On je podsjetio da je Svjetska banka već radila sa crnogorskom Vladom prethodnih godina u nizu oblasti, među kojima i poboljšanje makroekonomske održivosti. On je naveo da je vlada u tom pogledu preduzela ozbiljne napore i da joj je to pomoglo da bude fleksibilna u odgovoru na ovu priču. On je najavio i dodatne projekte.

“Nedavno smo okončali operaciju koja pomaže Vladi da obezbijedi finansijsku podršku biznisima kroz djelimičnu garanciju koju smo obezbijedili. Ta djelimična garancija povezana je sa nizom reformi, u fokusu je jačanje makroekonomske održivosti. To pomaže Vladi da refinansira postojeći dug i da ga otplati. Razmatramo i dodatnu pomoć kojom bi možda bili obezbijeđeni dodatni resursi Vladi da rješava potrebe u pogledu oporavka. U ranoj smo fazi toga. MIslim da ćemo narednih nekoliko nedelja ili mjeseci imati bolju sliku o tome kako raspodijeliti resurse na način koji bi zadovoljio specifične potrebe”, kazao je Salinas.

CRNA LISTA PU

Poreska uprava (PU) objavila je novu Crnu listu 200 poreskih dužnika, koji ukupno duguju 70,78 miliona EUR, od čega je 24,59 miliona eura obuhvaćeno reprogramom poreskog duga.

Na novoj listi PU i Ministarstva finansija, sa presjekom stanja na april, nalazi se 200 poreskih obveznika sa najvećim iznosom duga po osnovu neplaćenog poreza na dodatu vrijednost (PDV), na dobit, na promet nepokretnosti i koncesija.

Na aktuelnoj listi se nalazi 66 obveznika sa dugom od 24,59 miliona eura, kojima je odobren reprogram poreskog duga u skladu sa Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja.

Rješenje o reprogramu je ukinuto za 26 obveznika i oni ukupno duguju 20,53 miliona eura.

Listu predvodi kompanija Vektra Jakić, sa dugom od 9,73 miliona eura, kojoj je ukinuto rješenje o reprogramu. Slijedi Tehnoput sa 4,79 miliona eura, koji je u reprogramu.

Vektra Montenegro ima dug od 4,75 miliona eura i ukinuto rješenje o reprogramu, a slijedi barska firma Family shop RVD sa dugom od 2,77 miliona i ona se nalazi u reprogramu.

Peta na listi je podgorička firma A-Kop sa dugom od 2,68 miliona, a slijedi Vuk & petrol sa 2,64 miliona i Fab-live sa 2,33 miliona i ona se nalazi u reprogramu.

Dug Cijevne komerc iznosi 1,78 miliona eura i ona se nalazi u reprogramu, a Vektre Boke 1,4 miliona i njoj je ukinuto rješenje o reprogramu.

Listu od deset najvećih dužnika zaključio je Rudnik uglja koji se nalazi u reprogramu sa dugom od 1,1 milion eura.

U blokadi su i Braća Kolić sa 980,43 hiljade eura, Old town invest group sa 960,65 hiljada eura, i Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju sa 946,39 hiljada eura.

Na Crnoj listi su i GBM Adriatica Budva sa 851,5 hiljada eura, Inpek sa 740,09 hiljada, Cijevna komerc sa 587,43 hiljade, Rokšped sa 482,88 hiljada, Plantaže sa 299,13 hiljada i Mješovito Herceg Novi sa 105,8 hiljada eura.

Objavljena je i lista od 100 najvećih dužnika po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa iz i na lična primanja. Ukupan dug po tom osnovu je 57,9 miliona eura, dok je reprogramom obuhvaćeno skoro 13 miliona eura.

Za poreze i doprinose najviše duguje Montenegro Airlines, 23,9 miliona eura. Slijedi Željeznički prevoz sa pet miliona, Rudnik uglja sa 3,25 miliona, Održavanje željezničkih voznih sredstava sa 2,55 miliona, Vektra Boka sa 2,03 miliona, Work Finder sa 1,38 miliona, Željeznička infrastruktura sa 1,27 miliona, Inpek sa 1,14 miliona, Vektra Jakić sa 896,27 hiljada i Tehnoput sa 820,37 hiljada eura.

Rješnja o reprogramu su ukinuta i za Vektru Boku, Vektru Jakić, Work Finder, rožajski Servistrans, Savez sindikata, Vektru Montenegro, Eko meduzu Bijelo Polje i Gradinu company.

PU, kako su saopštili njeni predstavnici, kod svih obveznika koji se nalaze na listama u kontinuitetu preduzima sve zakonom propisane mjere, uključujući i mjeru predlaganja stečaja, a sve u nastojanju da ne dozvoli rast poreskog duga.

PU Crnu listu objavljuje kvartalno, na osnovu izmjena Zakona o poreskoj administraciji.

Prethodna je objavljena u novembru, a prva u julu 2013. godine.

POMOĆ POSLOVANJU

Opština Bar kreirala je set mjera podrške privredi za prevazilaženje teškoća u poslovanju usljed epidemije koronavirusa, od blizu milion eura, koje će, kako tvrde, imati pozitivne efekte na sva preduzeća i podstaći ekonomsku aktivnost u gradu.

Iz Službe predsjednika Opštine je saopšteno da tim mjerama i subvencijama lokalna samouprava pokazuje spremnost da podnese dio tereta i pruži podršku preduzećima, pa je Skupštini Opštine predložila niz zaključaka i mjera.

„Kreirane mjere podrazumijevaju oslobađanje plaćanja dijela jednog broja naknada, kao i odlaganje izmirivanja obaveza na određeni period“, navodi se u saopštenju.

Usvajanjem odluka o lokalnim komunalnim i administrativnim taksama predlaže se ukidanje određenih taksi, čime će preduzeća ostvariti značajne finansijske olakšice i stvoriti pretpostavke da uredno servisiraju zarade zaposlenih i time sačuvaju radna mjesta.

“Za podršku razvoju poljoprivrede i ruralnog razvoja biće plasirano 150 hiljada EUR, za podršku preduzetništvu biće opredjeljena bespovratna finansijska sredstva takođe u tom iznosu, dok će za najbolje biznis ideje u oblasti ženskog preduzetništva biti opredijeljeno 35 hiljada EUR”, navodi se u saopštenju.

Opština Bar će, između ostalog, lokalnoj Skupštini predložiti umanjenje od 50 odsto zakupa zemljišta na kojem Opština ima pravo svojine ili raspolaganja, a koje je određeno za postavljanje privremenog objekta namijenjenog za turizam ili ugostiteljstvo.

„To će se uraditi na način što će ugovor o zakupu za privremeni ugostiteljski objekat umjesto na dosadašnjih 12, biti zaključen na šest mjeseci, dok će za ugostiteljsku terasu ugovor umjesto na šest, biti zaključen na tri mjeseca. Uslov je da su izmirene sve obaveze po tom osnovu iz prethodnih godina“, precizira se u saopštenju.

Jedna od mjera je i oslobađanje plaćanja prireza porezu na dohodak fizičkih lica na period od godinu, poslodavaca koji evidentiraju nove zaposlene, koji su bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) kao nezaposleni na dan 1. april.

Opština je predložila i oslobađanje plaćanja članskog doprinosa barskoj Turističkoj organizaciji obveznika kojima je mjerama Vlade zabranjen rad, za period trajanja mjera.

NA PREKO 3.500 KVADRATA

Izgradnja Hipermarketa Voli u Danilovgradu, u kojem će biti zapošljeno oko 120 ljudi, teče planiranom dinamikom, a otvaranje je planirano za jul. To su saopštili predstavnici Kompanije Voli, koji su danas, sa predstavnicima Opštine Danilovgrad, obišli radove na izgradnji Hipermarketa.

Iz Kompanije Voli su saopštili da će Danilovgrad, uz ostala četiri marketa koja otvaraju ove godine, „na najljepši način obilježiti ovu godinu u kojoj slavimo četvrt vijeka od osnivanja Kompanije Voli“.

„Voli centar  u Danilovgradu se prostire  na ukupnoj parceli površine 21.063m2. U prvoj fazi, planirana je gradnja Hipermarketa, koji će se prostirati na površini od 3.550m2. Hipermarket će predstavljati spoj inovativnih tehnoloških rješenja, tradicionalno bogate ponude uz najpovoljnije cijene na tržištu“, istakli su iz Kompanije Voli.

Oni su kazali da su sigurni da će Hipermarket zadovoljiti sve potrebe potrošača svih kategorija, a osim  Volijeve standardne ponude prehrambenih i neprehrambenih artikala, kako su naveli, u  objektu biti implementiran naš novi Take&go concept.

„Imajući u vidu ponudu i uslugu, kao i sve druge  visoko profilisane standarde koje naša kompanja prati u svim segmentima, kao i frekventnost i poziciju lokacije, siguni smo da će dati značajan doprinos unaprjeđenju kvaliteta ponude  danilovgradske opštine“, istakli su iz Kompanije Voli.

Oni smatraju posebno važnim to što će u novom objektu Hipermarketa Voli svoje zaposlenje naći oko 120 stanovnika Danilovgrada i okoline, 80 u Hipermarketu i 40 u pratećim sadržajima.  

„U prethodne tri godine, naša kompanija, najveća po broju zaposlenih u Crnoj Gori,  uvećala je broj radnika za 29 odsto. Ono što nas čini posebno ponosnim je činjenica da je bez obzira na situaciju, nastavljamo  kontinuitet rasta broja zaposlenih, što je od velikog značaja u ovom izazovnom momentu suočavanja sa posledicama pandemije korona virusa“, kazali su iz Kompanije Voli.

Oni su ocijenili da Voli centar u Danilovgradu na najljepši način predstavlja korak dalje u razvojnoj strategiji te komanije, koja, kako su kazali, osim proširivanja poslovnih aktivnosti „podrzumjeva odgovornost i unaprjeđenje kvaliteta život lokalne zajednice, naših zaposlenih, svih ljudi koji čine Kompaniju Voli“.

„Radovi su realizovani u planiranom roku, tako da će Hipermarket će biti otvoren u julu ove godine. ovom prilikom, posebno zahvaljujemo predsjednici Opštine Danilovgrad Zorici Kovačević i njenom timu na pokazanoj profesionalnosti. svojom efikasnošću  su doprinjeli uspješnoj realizaciji naših planova“, saopštio je predsjednik Kompanije Voli, Dragan Bokan.

Predsjednica Opštine Danilovgrad, Zorica Kovačević kazala je da su danas imali priliku da se uvjere kako radovi na izgradnji objekata Hipermarketa Voli u Danilovgradu, čija je površina 3.550 m2, idu planiranom dinamikom.

„Radujemo se što je otvaranje objekta planirano za jul. ono na šta smo posebno ponosni jeste da će biti otvoreno 80 novih radnih mjesta u prvoj fazi. Sigurni smo, na osnovu interesovanja naših sugrađana, da će najveći broj zaposlenih biti sa teritorije Opštine Danilovgrad“, rekla je Kovačević.

Kovačević je istakla da ih posebno čini ponosnim što se radi o modernom objektu, koji, kako je pojasnila, predstavlja spoj inovativnih tehnoloških rješenja, tradicionalno bogate ponude i najpovoljnijih cijena na tržištu.

IRF

Investiciono-razvojni fond je u periodu od 25. marta do 8. maja primio 920 zahtjeva, od čega je odobrio 243 kredita u ukupnom iznosu od 44,9 miliona eura, dok je 188 zahtjeva trenutno u proceduri obrade. Do sada je odobreno 810 moratorijuma na finansijske plasmane odobrene od strane IRF-a u ukupnom iznosu od 158 miliona eura.

Iz IRF-a ističu da su i dalje prioritet preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena.

To su, kako su pojasnili, ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte i koji ih sada otvaraju ili koji će ih ubrzo otvoriti.

Za njih odobravaju kredite namijenjene, prije svega, za isplatu plata zaposlenima i za zakupnine, dok ne počnu sa intenzivnijim radom.

“Ukoliko je preduzeće korisnik subvencija za plate od strane Vlade, IRF isplaćuje razliku od iznosa subvencije do iznosa isplaćene neto zarade od strane poslodavca. Za subvencije od 70% i 50% od minimalne zarade, razliku od 30%, odnosno 50% u bruto iznosu IRF može pokriti preko kredita”, navodi se u saopštenju IRF-a.

Kombinacijom mjera subvencija na minimalne zarade i kreditinom linijom, kako su kazali, obuhvatiće se što više malih preduzetnika i njihovih zaposlenih, s obzirom na ograničene finansijske resurse u ovom trenutku i ograničenom kreditnom aktivnošću banaka.

“Srednja i velika preduzeća, koriste tekuće kreditne linije za svoje potrebe jer je nužno sačuvati sva zdrava preduzeća i moramo voditi računa o projektima i investicijama koja su od presudnog značaja da se održi osnovna ekonomska aktivnost”, navodi se u saopštenju.

Iz IRF-a ističu da moramo biti svjesni da intenzitet uticaja ukupne situacije na preduzeća nije isti.

“Nijesu sva preduzeća u istoj poziciji u odnosu na akumulirani kapital, ukupne finansijske resurse, postojeće zalihe, ostvarene dobiti u prethodnom periodu itd, tj. nemaju svi istu mogućnost da amortizuju negativan uticaj ukupne situacije”, kazali su.

Naglašavaju da ovo nije vrijeme za preduzeća koja žele iskoristiti povoljne uslove kreditne linije u cilju rješavanja problema poslovanja iz prošlosti.

“Niti mogu biti dio ove kreditne linije oni preduzetnici i preduzeća koja vide šansu da kroz date povoljnosti ostvaruju ekstra profit i da imaju bilo koje druge nezaslužene benefite, kao na primjer refinasiranje bankarskih kredita. Nije realno da srednja i velika preduzeća,koja imaju realni potencijal, koriste kreditnu liniju od 1,5% za obrtna sredstva a ta kreditna linija je prije svega namijenjena za plate i zakupnine i to onima kojima je u ovom periodu najpotrebnije”, ističu iz IRF-a.

U tom smislu, dodaju, IRF analizira svako preduzeće pojedinačno i na osnovu toga procjenjuje prioritet i donosi odgovrajuće odluke.

“Dakle, ne postoji pravo na kredit i nije moguće po automatizmu dobiti kredit, već IRF na osnovu svakog pojedinačnog zahtjeva i analize, u skladu sa realnom situacijom i potrebama, donosi pojedinačnu odluku. Ulažemo veliki napor da obezbijedimo sredstva od međunarodnih finansijskih institucija kao i da izađemo u susret što većem broju preduzetnika i preduzeća”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da je tokom 2019. godine odobreno 516 kredita a od 25. marta do 8. maja ove godine odobreno je 243 kredita.

“Ovaj podatak dovoljno govori koliko je truda uloženo”, zaključuje se u saopštenju.

URA

Građanski pokret URA pozvao je još jednom policiju i tužilaštvo da hitno reaguju u slučaju kompanije “13. jul Plantaže” AD.

Iz te partije navode da je nevjerovatno da pet godina nadležne insititucije ćute i ne preduzimaju apsolutno nikakve mjere na, kako navode milionske malverzacije u kompaniji 13. jul Plantaže a na koje je ukazala bivša finansijska direktorica tog preduzeća, Valerija Saveljić.

“To jasno upućuje na zaključak da iste te institucije štite srozavanje državnog budžeta. Na taj način direktno sudjeluju u siromašenju sopstvenog naroda i enormnom bogaćenju pojedinaca. Radi podsjećanja, URA je još ranije iznijela u javnost da je izvršna direktorica, Verica Maraš, na ime plate za dva mandata prihodovala gotovo milion eura. Samo u protekloj godini dobila je skoro 100 hiljada eura, tačnije radila je za dnevnicu od 250 eura“, navode u pokretu URA.

Ističu da od 2015. godine nema nikakve reakcije nadležnih na podnijete prijave.

“Od 2015. godine podnijete su brojne krivične prijave, a ni na jednu od njih tužilaštvo nije čak ni odgovorilo. Jasno je da postojanje dva paralelna finansijska izvještaja, predstavljena u jednom danu, a koje je gospođa Saveljić iznijela u javnost, znače krivično djelo. To samo tužilaštvo u Crnoj Gori, kojim upravljaju Ivica Stanković i Milivoje Katnić, ne vide. Zato i ne treba da se čudimo kada nas Freedom House označi kao hibridni režim”, kazali su u pokretu URA.

Pozivaju nadležne da hitno reaguju povodom slučaja Plantaže.

“Dok Verica Maraš i Veselin Vukotić primaju stotine hiljada eura na godišnjem nivou, a ostali čalnovi borda direktora ćute, državna firma gomila gubitke. Pozivamo još jednom kriminalističku policiju da uđe u Plantaže, preuzme dokumentaciju i saopšte istinu o dešavanjima u tom državnom preduzeću. Sa druge strane, Specijalno tužilaštvo treba pod hitno da postupi po prijavama. Ukoliko se to ne desi onda će biti jasno da postoji sprega između uništavanja državnih kompanija, koje očigledno uživaju „institucionalnu zaštitu“ i državnih organa koji bi trebalo da štite Ustav i zakone države Crne Gore”, zaključuju u pokretu URA.

PREDALI PREDLOG ZAKONA

SDP je danas u skupštinsku proceduru predao Predlog zakona o dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru i Predlog zakona o utvrđivanju šeme državnih garancija kao mjera podrške privredi.

Ovim zakonskim tekstovima se predviđa povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu i policiji i omogućava davanje državnih garancija za bankarske kredite privredi, kako bi biznis sektor u Crnoj Gori mnogo lakše i uz veoma povoljne uslove došao do potrebnih finansijskih sredstava.

Predsjednica SDP Draginja Vuksanović Stanković je obrazlažući Predlog zakona o dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru navela da ta partija već duže vrijeme ukazuje na neprimjereno niske zarade u zdravstvenom sektoru, činjenicu da su naši ljekari i medicinske sestre najmanje plaćeni u regionu, i zato predlaže njihovo uvećanje.
　　　
„Neprimjereno niske zarade osim lošeg kvaliteta njihovog života, za posljedicu ima odlazak ljekara iz javnog zdravstva i pad kvaliteta zdravstvene zaštite koji dobijaju pacijenti. Godinama ukazujemo da je budžet Fonda za zdravstveno osiguranje uvećan za 100 miliona eura, a nijesu uvećane zarade niti nivo usluga pacijentima. Zato mislimo da će danas malo biti onih koji će moći dići ruku protiv ovakve mjere. Predložili smo uvećanje zarada od 15% za sve zdravstvene radnike. To smatramo minimumom uvećenja, koje su oni odavno zaslužili, a sa druge strane odgovornim prema javnim finansijama, jer bi zasluživali mnogo više. Dakle predlažemo minimalno uvećanje, sa jedinim ciljem da se ovaj zakon usvoji“, navela je predsjednica SDP.

Ona je saopštila da istim Predlogom zakona SDP traži povećanje zarada policijskih službenika, uvećavanjem koeficijenata za 10%.

„Podsjetiću da gotovo 3.000 od ukupno 4.500 policijskih službenika ima zaradu manju od 400 eura, što uvećanje, imajući u vidu rizik i težinu posla kojim se bave, činjenicu da im je zabranjeno baviti se drugim poslovima, čini minimumom od onoga što oni zaslužuju“, navela je Vuksanović Stanković.

Zamjenik predsjednika SDP Raško Konjević je govoreći o Predlogu zakona o utvrđivanju šeme državnih garancija kao mjera podrške privredi, naveo da se radi o modelu koji će mnogim privrednim subjektima omogućiti da lakše dođu do neophodnih sredstava za finansiranje likvidnosti i novih projekata što je sada, u uslovima krize, za njih potpuni prioritet.

“Vjerujemo da je ovo veoma efikasan model podrške države mikro, malim i srednjim preduzećima u kojima je zaposleno preko 70% ljudi koji imaju posao u Crnoj Gori”, naveo je Konjević.

On je naglasio da bi poslovne banke shodno garantnoj šemi bile obavezne da obezbijede kreditne linije u iznosu od 200 miliona eura, a ovi krediti bi se odobravali mikro, malim i srednjim preduzećima po posebnim kriterijumima, uz minimalna sredstva obezbjeđenja, kamatnu stopu do 3%, grejs period od 12 mjeseci i ročnost do 5 godina.
　　　
Konjević je podsjetio da su slične garantne šeme već usvojene u mnogim zemljama EU i nekim zemljama regiona donošenjem posebnih zakona ili uredbi sa zakonskom snagom.

“Podsjećamo javnost da je država, u ne tako dalekoj prošlosti, garantovala za stotine miliona eura kredita raznim investitorima, a da su ti krediti na kraju pali na teret države i naših građana. SDP smatra da je vrijeme da država, kroz mehanizam državnih garancija, u trajućoj krizi, možemo podržati naš domaći zdravi i legalni biznis, za koji smo uvjereni da će biti u stanju da iz poslovanja ta sredstva vrati i time ne optereti budžet i građane ove države”, zaključio je Konjević.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ

Zakon o zaradama u javnom sektoru i te kako se odnosi i na Vericu Maraš izvršnu direktoricu kompanije 13. jul Plantaže, kazala je predsjednica SDP-a i poslanica u Skupštini Crne Gore Draginaj Vuksanović Stanković.

Predsjednica SDP-a kazala je da tvrdnja Verice Maraš o tome da se ponosi svakim zarađenim centom od 7.500 plate za 2019. godinu u državnoj firmi na najbolji način potvrđuje zašto mora biti hitno smijenjena.

“Juče je u oglasu plaćenom od strane Plantaža pokušala da dokaže nedokazivo – da se na nju ne odnosi Zakon o zaradama u javnom sektoru. Oglas u četiri dnevna lista, plaćen je nekoliko hiljada eura novcem građana i malih akcionara Plantaža”, kazala je Vuksanović Stanković.

Ona tvrdi da se Zakon veoma precizno odnosi na nju i visinu njene plate jer je, kako je pojasnila, nesporno da u Zakonu o zaradama u javnom sektoru u članu 2 piše, da se pod zaposlenima u javnom sektoru smatraju zaposleni u agenciji, privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu države ili drugom pravnom licu čiji je osnivač država, a, kako je dodala, upravo AD Plantaže su obuhvaćene članom 2 stav 1 tačka 5 u dijelu da se radi o privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu države.

“Zakon o zaradama u javnom sektoru predviđa jedno izuzeće, u članu 41, kojim se kaže da se neće primjenjivati na zaposlene u privrednim društvima čiji je osnivač država ili u većinskom vlasništvu države, i ne bi bilo sporno da se izuzmu AD Plantaže iz ovog zakona, ali pod uslovom da Plantaže tokom 2019-te godine nijesu bile na Crnoj listi poreskih dužnika”, navodi se u saopštenju.

Plantaže se, dodaje Stanković, nalaze na listi dužnika Poreske uprave za 2019. godinu sa dugom od 2.2 miliona eura, što znači da se iz tog Zakona o zaradama u javnom sektoru, Plantaže ne mogu izuzeti, već su i oni bili u obavezi da svoje koeficijente prilagode ovom Zakonu.

“To kad ‘prevedemo’ na jednostavniji jezik znači da se u državnoj kompaniji koja duguje poreze, plate direktorima ne mogu povećavati po slobodnoj volji i zbog toga se Verica Maraš ogriješila o Zakon i zato mora snositi odgovornost. Dok danas u Crnoj Gori imamo 40.000 nezaposlenih, 2.900 policijaca koji primaju do 400 eura, zdravstvene i prosvjetne radnike koji primaju plate ispod granice pristojnosti, penzionere koji primaju penzije ispod granica dostojanstva, dok nema govora da se izglasa Zakon o PIO kojim bi se minimalne penzije od 128 eura povećale za 20%, Verica Maraš je ponosna na stotine hiljada eura koje je prihodovala u državnoj firmi”, kazala je Vuksanović Stanković.

Ona ističe da nije solidarno da direktorica državne kompanije nezakonito prima 7.500 eura, ili dnevno 250 eura dok je mjesečna minimalna zarada 222 eura.

“Gospođa Maraš je zaboravila da 60% zaposlenih prima platu do 250 eura, koliko ona ‘zaradi’ za jedan dan. Ali to je očigledno pravi primjer solidarnosti DPS kadrova – upravo ovih 7.500 eura Verice Maraš “pošteno i ponosno zarađenih”. Zbog toga će svaki naredni dan u kojem Verica Maraš raspolaže narodnim novcen na ovaj način biti jasan pokazatelj da je ona za DPS bitnija od svih poštenih radnika, penzionera, medicinskih i prosvjetnih radnika, policajaca i vojnika koji 7.500 eura ne mogu prihodovati ni za godinu”, zaključila je Vuksanović Stanković.

PRAVA CG

Izgradnja prioritetne dionice auto-puta Bar–Boljare je od samog početka bila netransparentna, jer su mnogi dokumenti potpisani između Vlade i kompanije CRBC kao izvođača radova proglašeni tajnim, poručuju iz Prave Crne Gore.

Podsjećaju da je gradnja dionice zvanično počela 11. maja 2015. godine i trebalo je da bude završena do 11. maja 2019. godine. 

Ivica Vukčević, iz Prave CG kaže da je ugovorena cijena izgradnje prioritetne dionice auto-puta duge oko 41 kilometar – 809,6 miliona eura.

“Skoro polovinu novca za izgradnju prve dionice auto-puta, ili nepunih 400 miliona eura dobiće podizvođači. Samo jedna domaća kompanija, „Bemax“, ugovorila je poslove vrijedne trećinu ugovorene cijene prve dionice ili 235 miliona eura”, navodi Vukčević.

Vlada je, kako dodaje, pokazala nesposobnost tokom realizacije ovog projekta, jer nije angažovala dovoljno stručnih ljudi za vršenje poslova nadzornog organa, tako da je morala platiti 22,6 miliona eura francusko-italijanskoj kompaniji „Ingerop“, da u njeno ime kontroliše rad izvođača radova, tj kineske kompanije CRBC.

“Korona kriza je usporila radove na auto-putu, što je navelo CRBC da podnese novi zahtjev za produženje roka završetka ove dionice auto-puta, koji uključuje dodatna plaćanja. Oni svoj zahtjev zasnivaju na klauzuli u ugovoru, koja daje mogućnost produženja roka u slučaju okolnosti na koje se nije moglo uticati. Ovdje se između ostalog misli na određeni broj kineskih radnika, koji nisu mogli raditi na auto-putu u Crnoj Gori zbog zatvaranja granica”, ističe Vukčević.

Produženje roka za izgradnju prve dionice auto-puta, kako navodi Vukčević, će dodatno da košta građane i zato je potrebno da se svi podaci o tome javno objave.

“Građani imaju pravo da znaju zašto je najskuplja dionica auto-puta ikad izgrađena u Njemačkoj koštala 10 miliona dolara po kilometru (u okviru ove dionice je izgrađen 8 kilometara dugačak tunel), a od Smokovca do Mateševa 25 miliona po kilometru”, zaključio je Vukčević.