SAJAM U PODGORICI

Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore i Sajam sezonskog zapošljavanja u turizmu odrzan je u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru u Podgorici. Nekoliko hiljada maturanata i studenata posjetilo je Sajam kako bi pronašli posao preko ljeta i informisali se o fakultetima.

Srednjoškolci Pavle Turković i Nemanja Sinđić planiraju da ljeto provedu u Budvi, zaposle se na nekom od sezonskih poslova i tako zarade svoj prvi novac.

Planiraju da se zaposle na pozicijama za koje ne treba struka – pomoćni radnik, spasilac…

Radnici u turizmu su ambasodori Crne Gore, kažu poslodavci, pa je važno kakvu poruku zaposleni šalju gostima.

Glavni izazov naše privrede je upravo deficit radne snage. Sajam sezonskog zapošljavanja trebalo bi da doprinese prevazilaženju ovog problema.

“Svi osnovni preduslovi sve što ograničava druga tržišta ovdje ne postoji. Jedini izazov za ostvarivanje punog kapaciteta su kadrovski kapaciteti”, kazao je na Sajmu Damir Davidović iz Ministarstva turizma.

Zaključeno je da zapošljavanje studenata tokom sezone predstavlja efikasan način da se iz svijeta učenja pređe u svijet rada.

Na sajmu se, osim u Crnoj Gori, nudi šansa za rad preko ljeta u inostranstvu.

NAREDNIH 15 DANA

Cijene goriva ostaće nepromijenjene naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,28 eura, odnosno 1,31 eura.

Litar eurodizela koštaće 1,16 eura, a lož ulja za veleprodaju 1,13 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. februara, kada su sve vrste pojeftinile tri do četiri centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 16. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 17. marta.

RUDNICI BOKSITA

Stečajna uprava Rudnika boksita pozvala je sve zainteresovane da se do 7. aprila prijave na oglas za prodaju imovine tog preduzeća, odnosno nepokretnosti koje čine zemljište i objekti, po ukupnoj cijeni 1,55 miliona eura.

Imovinu koja se nudi na prodaju čini zemljište na kojem je moguće izgraditi poslovne zgrade u privredi, površine 830 i 118 metara kvadratnih, po cijeni od 64,24 hiljade eura, odnosno 9,13 hiljada.

Prodaje se i dvorište površine 3,39 hiljada kvadrata za 262,7 hiljada eura, kao i dvije građevinske parcele za 110,06 hiljada eura i 13 hiljada eura.

Na prodaju je ponuđena i dvospratna zgrada površine 1,65 hiljada metara kvadratnih za 1,09 miliona eura.

U oglasu je navedena i prizemna zgrada koja je porušena.

Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava na naknadni prigovor i reklamaciju.

Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju preduzeća i pojedinci koji uplate depozit u iznosu od pet odsto početne vrijednosti imovine.

Ponude se dostavljaju do 7. aprila do 13 sati na adresu Privrednog suda, a biće otvorene dan kasnije u 11 sati.

Kriterijum za odabir ponude je isključivo najveća ponuđena cijena.

Odluku o prihvatanju najpovoljnijih ponuđača i prodaji imovine stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od sedam dana od održavanja javnog nadmetanja.

Ukoliko najbolji ponuđač usmeno ili pisano odustane od zaključenja ugovora o kupoprodaji u ostavljenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a stečajni upavnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom koja nije manja od početne.

PROŠLE GODINE

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je uvezla prošle godine 1,1 teravatsat struje vrijednosti oko 58,3 miliona eura, dok je istovremeno izvezla 0,8 teravatsati vrijednosti 51,1 miliona eura, prenosi list Elektroprivreda.

Izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom u EPCG Darko Krivokapić ističe da je prethodna godina bila veoma izazovna i nepredvidiva.

“Imajući u vidu disperziju hidroloških prilika tokom 2019. godine, kao i radove vezane za revitalizaciju generatora u hidroelektranama i redovne remonte proizvodnih jedinica, smatramo da je tokom 2019. godine urađen dobar posao kada je u pitanju trgovina električnom energijom, prvenstveno iz ugla snabdijevanja potrošnje, kao i iz ugla angažovanja proizvodnje”, kazao je Krivokapić listu Elektroprivreda.

On navodi da su fjučers cijene za prošlu godinu, tokom 2018. pokazivale da će se zadržati rast cijena, naročito sa naglim rastom cijena dozvola za emisije CO2 pa je cijena band energije dostizala i 64 eura po megavatsatu.

Krivokapić objašnjava da su tokom prethodne godine cijene na spot tržištu pale tokom prvog kvartala, tako da je na kraju ostvareni prosjek cijene električne energije za 2019. na HUPX berzi iznosio 50,36 eura po megavatsatu.

MONSTAT

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od preduzeća i zemljoradničkih zadruga sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 8,4 miliona eura, pokazuju podaci Monstata.

Od toga je vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 2,4 miliona eura ili 28,6 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila šest miliona eura ili 71,4 odsto.

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu porastao je 3,5 odsto u odnosu na isti kvartal 2018.

“Od toga je zabilježen rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje preduzeća 4,8 odsto i otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača 2,9 odsto”, navodi se u saopštenju.

U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u četvrtom kvartalu prošle godine stoka po vrstama i kategorijama učestvuje sa 25,9 odsto, sirovo kravlje mlijeko 21,7 odsto i kokošija jaja 13,3 odsto.

Svježe povrće učestvuje sa 10,7 odsto, svježe voće 8,7 odsto i ostali proizvodi 8,7 odsto, svježa riba 5,3 odsto, industrijsko bilje 3,3 odsto, prerađevine voća i grožđa učestvuju 1,7 odsto, žita 0,4 odsto i grožđe 0,3 odsto.

PODRŠKA EBRD-A

Šansa za budući razvoj Crne Gore je zelena ekonomija, koja podrazumijeva izbacivanje uglja iz upotrebe, kaže za Dnevnik TVCG predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Suma Čakrabarti.

Kaže i da će Evropska banka pomoći transformaciju Elektroprivrede CG u modernu kompaniju.

Takođe, kreditiraće žene u biznisu sa četiri miliona eura, kroz Ugovor sa dvije crnogorkse banke, a ugovor sa jednom od njih potpisan je ove sedmice.

Najmanje 70 miliona eura Evropska banka za obnovu i razvoj opredijelila je za crnogorske projekte u ovoj godini. Uz dosadašnjih 578, to je najveće ulaganje po glavi stanovnika u državama gdje posluje.

Prvi čovjek EBRD, otkriva šta , pored putne infrastrkture, prema procjeni njihovih eksperata, Crnoj Gori treba za dalji ekonomski rast.

“Zelena ekonomija, to znači stvaranje jedne nove generacije energije. Međutim, to nije moguće dok se iz upotrebe ne izbaci ugalj, a mi ćemo pomoći transformaciju EPCG. Ulaganja u Crnu Goru smo povećali, u odnosu na prošlu godinu, sa 40 na više od 70 miliona. Zbog izborne godine proces će ići sporije, ali bez obzira na sve, nadamo se novim mogućnostima za saradnju”, kaže Čakrabarti, za TVCG.

Nove mogućnosti kroz kreditnu liniju od četiri miliona eura, imaju nezaposlene žene u Crnoj Gori, koje žele da pokrenu sopstveni biznis.
Proces je povjeren komercijalnim crnogorskim bankama.

“Potisali smo kredit za finansiranje žena u biznisu. Prvi korak je odabir kandidatkinja, odnosno razmatranje projekata koje su spremne da pokrenu biznis. Razvili smo i savjetodavni program, što znači da kod nas mogu dobiti sugestiju za otvaranje biznisa, mentora, kao i obuku”, navodi Jap Sprej, predsjednik EBRD za Crnu Goru.

Ono što korisnike kredita najviše zanima, svakako je kamatna stopa. 

“Krediti su veoma pristupačni. O kandidatkinjama i ostalim detaljima odlučivaće banke sa kojima smo potpili sporazum, a koje su preuzele i kreditni rizik”, navodi Sprej.

Za svakoga ko želi da pokrene biznis, bilo da su to domaći ili strani državljani, bitno je poslovno okruženje.

Zašto ulagati baš u Crnu Goru? Argumente je nedavno u Londonu predstavio premjer Duško Marković na samitu EBRD-Zapadni Balkan.
Globalna banka sa evropskim srcem, kako drugačije zovu ovu instituciju, u region Zapadnog Balkana do sada je investirala 13 milijardi eura.

Jelena Otašević, TVCG

JOVANOVIĆ

Proizvodni rezultati Funkcionalne cjeline (FC) Proizvodnja, a samim tim i Elektroprivrede (EPCG), u prošloj godini su iznosili 100,7 odsto planiranih, zbog čega su u kompaniji, kako tvrde njeni predstavnici, apsolutno zadovoljni.

Direktor FC Proizvodnja Luka Jovanović kazao je da je proizvodni plan za prošlu godinu ispunjen 100,7 odsto, i to hidroelektrana (HE) Perućica i Piva 103,5 odsto, odnosno 88,7 odsto, a Termoelektrane (TE) Pljevlja 105,6 odsto.

„U FC Proizvodnja su apsolutno zadovoljni postignutim proizvodnim rezultatima i realizacijom planiranih remontnih i investicionih planova“, rekao je za list Elektroprivreda Jovanović, koji je i vršilac dužnosti direktora TE Pljevlja.

On je dodao da je najbolji proizvodni rezultat zabilježila TE Pljevlja, koja je proizvela 5,5 odsto više energije nego što je planirano. HE Perućica je plan premašila 3,47 odsto, dok je Piva ostvarila 88 odsto plana.

Jovanović je rekao da su remontni radovi u sve tri elektrane realizovani na nivou planiranih godišnjih aktivnosti i u velikom obimu u planiranim vremenskim intervalima.

On je naveo da je prošla godina bila veoma uspješna za HE Perućica, kako sa aspekta ostvarenja plana proizvodnje, tako i remontnih radova i kapitalnih investicija.

„Naša najstarija velika HE je crnogorskom elektroenergetskom sistemu, tokom prošle godine, isporučila 951,97 hiljada megavat sati (MWh) energije, odnosno 3,47 odsto više od plana“, kazao je Jovanović.

On je precizirao i da je remont većine objekata i postrojenja HE Perućica obavljen u periodu od kraja jula do kraja avgusta, za vrijeme totalne obustave.

Jovanović je saopštio da je za HE Piva prošla godina bila godina velikih remontnih zahvata, kako sa stanovišta kapitalnog remonta agregata A2, tako i zbog početka druge faze modernizacije postrojenja.

„U uslovima velikog obima radova i slabije hidrološke situacije tokom prvog dijela godine, za HE Piva se možemo pohvaliti dobrim proizvodnim rezultatima koji su realizovani na nivou od oko 88,7 odsto planiranih“, naveo je Jovanović.

On je dodao da se, na osnovu radova koji su obavljeni u prethodnoj godini i planiranih za ovu, može konstatovati da će HE Piva, pored primarnog cilja – proizvodnje električne energije, biti i jedno veliko gradilište. Tu se, prije svega, misli na kapitalni remont agregata A2.

Jovanović je kazao da je TE Pljevlja ispunila uglavnom sve planove, što potvrđuje 105,6 odsto ostvarene planirane proizvodnje, kao i remontni i investicioni radovi.

„U mašinskoj sali su obavljeni remontni radovi na napojnim pumpama jedan, dva i tri, kao i na kondenz pumpama prvog i drugog stepena. Obavljena je revizija zaptivnih ležajeva na generatoru i zamjena svih gumenih zaptivača. Obavljen je i detaljan pregled cijevnog sistema zagrijača niskog pritiska“, rekao je Jovanović.

Izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom, Darko Krivokapić, je sumirajući utiske, naročito imajući u vidu kretanje cijena električne energije na tržištima, hidrološke prilike i raspoloživost proizvodnih pogona, ocijenio da je prošla godina bila veoma izazovna.

„Fjučers cijene za prošlu godinu, tokom 2018. godine su pokazivale da će se zadržati rast cijena, naročito sa naglim rastom cijena dozvola za emisije ugljen dioksida, pa je cijena band energije dostizala i 64 eura po MWh“, naveo je Krivokapić.

On je objasnio da su cijene na spot tržištu pale tokom prvog prošlogodišnjeg kvartala, tako da je na kraju ostvareni prosjek cijene električne energije za prošlu godinu na HUPX berzi iznosio 50,36 EUR po MWh.

„Prošla godina je bila veoma izazovna i nepredvidiva. EPCG, odnosno Direkcija za upravljanje energijom je u toku prošle godine uvezla 1,1 teravat sati (TWh) električne energije vrijednosti oko 58,3 miliona eura, dok je za isti period izvezla 0,8 TWh struje vrijednosti 51,1 milion eura“, saopštio je Krivokapić.

On smatra da je prošle godine urađen dobar posao kada je u pitanju trgovina električnom energijom, prvenstveno iz ugla snabdjevanja potrošnje, kao i angažovanja proizvodnje.

LUKA KOTOR

Realizacija investicionih projekata predviđenih poslovnim planom Luke Kotor za period od 12 godina, može početi tek krajem godine ili početkom naredne, saopštio je izvršni direktor tog preduzeća Branko Kovačević.

Naime, Luka Kotor dobila je obavještenje Crnogorske nacionalne komisije za Unesko da je dobijeno pozitivno mišljenje od Uneska na poslovni plan preduzeća za period od 12 godina, prenosi Pobjeda.

U zaključcima mišljenja se navodi da je dostavljeni dokument konzistentan sa informacijama koje su predstavljene Reaktivnoj monitoring misiji 2018. godine, te da daje više informacija o predloženim infrastrukturnim radovima koji ne predstavljaju prijetnju za izuzetne univerzalne vrijednosti.

Time su se stekli uslovi za realizaciju investicionih projekata te kompanije, ali čija će realizacija još sačekati zbog zakonske procedure ali i kako ne bi bila poremećena predstojeća kruzing sezona.

Kovačević je za Pobjedu kazao da je najveća i najbitnija investicija izgradnja pilona, vrijednosti oko 1,5 miliona eura.

“Osim projekta pilona, tu je i projekat priveznih bova, koji je već završen, uradio ga je bivši menadžment, vrijednosti oko 1,5 miliona eura”, rekao je Kovačević.

On je naveo da imaju i projekat proširenja i nabavke pontona u marinskom dijelu, druga faza, vrijednosti 500 hiljada eura, potom nabavka i ugradnja trafo za potrebe luke, čija vrijednost je 300 hiljada eura, kao i nabavka tendera – čamaca, odnosno prva faza koja podrazumijeva nabavku četiri čamca vrijednosti nekih 300 hiljada eura.

Prema njegovim riječima, postavljanje pilona ne znači saniranje rive, već postavljanje platforme u produžetku postojeće luže, površine četiri do pet metara kvadratnih na koju se postavlja privezna bitva za vezivanje brodova.

“Time postižemo da najnovija generacija kruzera može nesmetano pristajati u luku sa aspekta bezbjednosti i sigurnosti, tako da nećemo imati ograničenja gaza, odnosno možemo da vežemo na centralnom vezu kruzere dužine do 300 metara”, naveo je Kovačević.

Luka Kotor za ovu sezonu ima najavljenih 530 dolazaka 60 do 70 kruzera.

STOJANOVIĆ

Novi instituti u krivičnom pravu koji se odnose na oduzimanje imovine stečene kriminalom, pored neospornih benefita zbog nedovoljno jasnih normi dovode do preklapanja dva lex specijalisa – Zakona o stečaju i Zakona o oduzimanju imovine. Stoga, ako se što prije ne riješe određene nedoumice, državi prijete veliki odštetni zahtijevi.

Najbolji način da se država obračuna sa kriminalom je svakako oduzimanje imovine, stečene tim poslovima. No zbog različitog tumačenja novog zakona, veoma lako može doći do veće štete nego koristi. Viši sudovi sve više mjera donose o privremenoj blokadi imovine u stečaju, sa čime se ne slažu pojedini teoretičari koji imaju jasan stav po tom pitanju.

“Država u takvim situacijama treba da se pojavi kao razlučni ili izlučni povjerilac, dok Skupština ne izglasa neko adekvatnije rješenje”, smatra advokat, doc. dr Slobodan Stojanović.

Otvaranjem stečaja dužniku prestaju sva prava u firmi, tako da više ne raspolaže svojom imovinom, koja se po isplatnim redovima raspoređuje povjeriocima.

U nekim predmetima zakon se čak i retroaktivno primjenjuje te je blokirana imovina u stečaju, koji je otvoren čak i nekoliko godina prije nastanka djela. Prodat je i hotel, ali se zbog blokade ne može upisati na kupca, niti se mogu izmiriti povjerioci, objašnjava profesor. No, šta ako se nakon desetak godina dokaže da ta imovina nije stečena kriminalom

“Savjetovao bih oštećenim povjeriocima kada iscrpe sve mehanizme kda se obrate Ustavnom sudu zbog povrede ljudskih prava”, dodaje Stojanović.

Sagovornik TVCG podsjeća da je Krivični sud donošenjem privremene mjere povrijedio i Ustav koji propisuje jednakost među zakonima.

Ako se pomenute nedoumice ne riješe što prije, državi slijede veliki odštetni zahtijevi radnika i privrednih društava, s obzirom da se sve više vodi finansijskih istraga, a blokirana imovina nije ni osigurana, te veoma lako može doći do potpunog uništenja.

MOBILNA TELEFONIJA

U Crnoj Gori je na kraju januara bilo 1,13 miliona korisnika mobilne telefonije, oko dva odsto manje u odnosu na decembar.

Broj korisnika u januaru odgovara penetraciji od 181,71 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika u januaru veći je 1,32 odsto.

Udio postpejd korisnika iznosio je 54,22 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 45,78 odsto.

Od ukupnog broja korisnika, M:tel ima 392,8 hiljada ili 34,86 odsto, Crnogorski Telekom 371,09 hiljada ili 32,94 odsto, a Telenor 362,76 hiljada odnosno 32,2 odsto.

Telenor je imao 37,4 odsto ukupnog broja pripejd korisnika, M:tel 37,15 odsto, a Crnogorski Telekom 25,45 odsto.

Crnogorski Telekom je u januaru imao 39,26 odsto postpejd korisnika, M:tel 32,94 odsto, a Telenor 27,8 odsto.