“100 NAJVEĆIH”

Projekat „100 najvećih u Crnoj Gori“ i u trećoj godini nastaviće sa isticanjem pozitivnih primjera poslovne prakse u Crnoj Gori u cilju motivisanja privrednih subjekata na urednije finansijsko izvještavanje.

To je saopšteno na pres konferenciji, povodom početka projekta „100 najvećih u Crnoj Gori 2020“, koji se ove godine održava treći put, a koji je inicirala kompanija BI Consulting, kao vodeća agencija u oblasti pružanja poslovnih i bonitetnih informacija u Crnoj Gori u partnerstvu sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom ekonomije, uz podršku Privredne komore Crne Gore i pod pokroviteljstvom Podgoričke banke i Crnogorske komercijalne banke, članica OTP grupe.

Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija Ratko Nikolić kazao jbjave rasta u trećem i dostupnih indikatora za četvrti, jasno je da će ova stopa rasta biti premašena“, naveo je Katnić.

Prošlu godinu, kako je dodao, karakterišu isti pokretači rasta kao i prethodne 2017. i 2018.

„Iako rast bilježe svi sektori osim industrija, i ove godine je dominantan podsticaj bio u sektoru turizma koji je nastavio da bilježi treću godinu sa rekordnim nivoima u indikatorima dolazaka noćenja i prihoda. Imajući u vidu snažan investicioni ciklus rast je i ove godine zabilježio sektor građevinarstva. Ovo je bila još jedna uspješna godina, jer su se pozitivni efekti ekonomskog rasta odrazili i na naplatu budžetskih prihoda, pa je ostvaren planirani deficit od 2,98 odsto BDP, čime se nastavlja tendencija smanjenja deficita, što dodatno učvršćuje makroekonomsku stabilnost“, objasnio je Katnić.

On je ukazao da su pozitivni efekti vidljivi i na tržištu rada, pri čemu je stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori trenutno na, kako je rekao, istorijskom minimumu, dok je stopa aktivnosti na svom maksimumu, uz značajan rast zaposlenosti.

Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije Radosav Baćko Babić, kazao je da će Ministarstvo ekonomije nastaviti da implementira Program za unapređenje konkurentnosti privrede koji iz godine u godinu bilježi značajne i vidljive rezultate.

„Sadržaji programa i njegovih programskih linija kreirani su i realizovani u skladu sa zahtjevima crnogorske ekonomije. Godina iza nas bilježi pozitivan trend i rast interesovanja za sve programske linije, a to za posljedicu ima veliki broj podržanih mikro, malih i srednjih preduzeća“, rekao je Babić.

On je naveo da je ukupan broj podržanih preduzeća u prošloj godini iznosio 307, dok je u 2018. godini podržano 103 preduzeća, što je uvećanje za 204 odsto, stoga je i iznos odobrenih subvencija, kako je pojasnio, bio veći za 136 odsto.

„Za 2020. godinu, pored postojećih, kreirali smo i dvije nove programske linije: Programsku liniju za unapređenje digitalizacije i Programsku liniju za internacionalizaciju MMSP. Ukupno opredijeljena budžetska sredstva za realizaciju Programa za unapređenje konkurentnosti privrede za 2020. godinu iznose 2,030 miliona eura“, naveo je Babić.

On je istakao da su kompanije koje su dobitnici priznanja ,,100 najvećih” u 2019. godini, u značajnom broju, bili korisnici programskih linija.

„Očekujemo da će se i u narednom periodu nastaviti ovakav pozitivan trend, da ćemo ubuduće imati uspješnu i produktivnu saradnju koja će pozitivno uticati na rast naše ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje izvoznog potencijala, kao i stvaranja preduslova za bolji život naših građana”, rekao je Babić.

Zamjenik glavnog izvršnog direktora i izvršni direktor za komercijalne poslove, Podgoričke banke, Samo Jovićević, kazao je da mu je izuzetno zadovoljstvo što je Podgorička banka i ove godine, po treći put, pokrovitelj projekta „100 najvećih“ u Crnoj Gori.

„Posebno je zadovoljstvo što smo ove godine partner u ovom projektu zajedno sa Crnogorskom komercijalnom bankom. Naše dvije banke oduvijek su posvećene unapređenju pozitivne poslovne klime, stvaranju čvrstih veza sa svojim klijentima, kao i jačanju preduslova da crnogorske kompanije ostvaruju sve bolje rezultate u budućnosti, za dobrobit ne samo vlasnika i njihovih zaposlenih već i naše ekonomije u cjelini“, rekao je Jovićević.

Uvjeren je, kako je istakao, da će i ove godine među nosiocima pečata „100 najvećih“ biti veliki broj klijenata Podgoričke banke i Crnogorske komercijalne banke.

„Drago mi je što ćemo učestvovati u njihovom uspjehu. Ovom prilikom želio bih da zahvalim i organizatorima, jer su tokom prethodne tri godine uspjeli da promovišu zdravi crnogorski biznis i zaista zavidne rezultate koje ostvaruju naši privrednici“, poručio je Jovićević.

BAR I ULCINJ

Program grantova za samozapošljavanje, koji će kroz bespovratna sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije u iznosu od 3.000 do 7.500 eura, nezaposlenima sa evidencije Zavoda za zapošljavanje pružiti priliku da pokrenu sopstveni biznis, promovisan je danas u Baru i Ulcinju.

“Za Crnu Goru je nemjerljivo značajna konkretna finansijska podrška iz fondova Evropske unije. Preko Programa grantova za samozapošljavanje vrijednog 3.5 miliona eura, EU pomaže naše buduće preduzetnike i na taj način doprinosi povećanju zaposlenosti odnosno otvaranju novih radnih mjesta”, kazao je tom prilikom direktor ZZZCG Suljo Mustafić i dodao da je Program primjer nastavka uspješne saradnje Evropske komisije i Vlade Crne Gore, u ovoj oblasti.

Taj prvi direktni grant, iz pretpristupnih fondova EU dodijeljen Zavodu za zapošljavanje, obezbijedilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja – kao krovna institucija operativne strukture.

Zavod Program realizuje u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, resornim ministarstvom i Ministarstvom finansija, podsjetio je Mustafić najavljujući da će Zavod, krajem marta, objaviti drugi Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU.

Jelena Banašević iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kazala je da je ukupna vrijednost Programa 18,3 miliona eura, od čega je iz sredstava EU obezbijeđeno 15,3 miliona, dok je preostali dio u iznosu od 2,7 miliona iz budžeta države Crne Gore.

Predsjednici opština Bar i Ulcinj, Dušan Raičević i Ljoro Nrekić, izrazili su zadovoljstvo što mogu pružiti podršku Projektu dodjele bespovratnih sredstava iz fondova EU.

“Cijenimo što Zavod za zapošljavanje ima proaktivnu ulogu kada je u pitanju rješavanje nezaposlenosti, a ovakvi projekti su odlična prilika da se naši građani upoznaju sa mogućnostima koje nudi ovaj Program, pogotovo u momentu kada podaci govore da su na tržištu trenutno prilike takve da dobijanje kreditnih sredstava kod finansijskih institucija još uvijek nije prilagođeno potrebama malog i srednjeg biznisa”, naveo je Raičević.

Nrekić je ocijenio da je ovaj Program veoma značajan sa aspekta rješavanja jednog od najbitnijih pitanja svakog pojedinca.

“Posrijedi je pokazatelj uspješne saradnje državnih institucija i Evropske unije kojem će Opština pružiti, preko organa lokalne uprave, svu neophodnu logističku podršku”, kazao je Nrekić.

RADUNOVIĆ

Kroz zakonsku proceduru i razgovore, naći će se rješenje za naplatu duga Mitropolije crnogorsko-primorske, poručio je ministar finansija Darko Radunović. On je, gostujući u Dnevniku TVCG, kazao da je sasvim siguran da MCP ima mogućnosti da izmiri svoj dug prema državi.

“Radi se o naplati duga kao i svakog drugog, to je redovan posao Poreske uprave. U slučaju MCP konstatovan je evidentan dug, mi ćemo kroz proceduruu i razgovore naći rješenje za napaltu tog duga”, kazao je Radunović.

Ministar je dodao da će upravo Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je izazvao pažnju, omogućiti da se jednostavnije prati funkcionisanje vjerskih zajednica.

Komentarišući izjavu ministara odbrane Srbije, Aleksandara Vulina, da će pomoći da se dug Crkve otplati, Radunović je kazao:

“Nije potreban novac iz Srbije da bi se izmirio dug. U zakonskoj proceduri i našim institucijama naći ćemo rješenje.”

Ministar je istakao da je zadovoljan naplatom poreza i rezultatima Poreske uprave u posljednje tri godine.

“Ukupan poreski dug na kraju prošle godine bio je na nivou od nekih 378,1 miliona eura, a poznato je da smo krenuli sa 500 i nešto miliona”, kazao je on i dodao da je evidentno da je tu uložen veliki napor i veliki trud.

Ministar je u Dnevniku kazao i da je Poreska uprava unapređivala samu sebe.

“Oni su organizaciono i kadrovski osvježeni, imaju potencijala da svoj posao obavljaju s potpunim autoritetom”, naglasio je ministar.

KREDIT EBRD I NLB BANKE

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijedila je, u okviru programa Žene u biznisu, kreditnu liniju od dva miliona eura NLB banci Podgorica, koju će moći da koriste crnogorska preduzeća koja vode žene.

NLB banka je prva komercijalna banka u Crnoj Gori koja se priključila inicijativi Žene u biznisu.

“Cilj EBRD programa Žene u biznisu je korišćenje potencijala koje žene preduzetnice imaju tako što će im se omogućiti pristup finansijskim sredstvima, znanju i vještinama za unapređenje njihovog poslovanja”, navodi se u zajedničkom saopštenju predstavnika dvije banke.

Oni su kazali da očekuju da će veće učešće žena u privredi i prevazilaženje nejednake rodne zastupljenosti u ekonomiji, povoljno uticati na ukupan prosperitet zemlje.

Sporazum između EBRD i NLB banke Podgorica potpisan je danas u Londonu na Investicionom samitu za Zapadni Balkan, kojem je prisustvovao premijer Duško Marković.

Program Žene u biznisu pruža podršku ženama preduzetnicama u pristupu finansijama, znanju i vještinama kojim će unaprijediti poslovanje.

“Od pokretanja programa 2014. godine do sada je preko njega obezbijeđeno više od 520 miliona eura kreditnih linija, kojima se stiglo do 70 hiljada mikro, malih i srednjih preduzeća kojima upravljaju žene u 18 zemalja, kroz pristup finansijama, savjetodavne usluge, obuke, mentorstva i aktivnosti na povezivanju, odnosno umrežavanju”, objašnjeno je u saopštenju.

Na Zapadnom Balkanu do danas je program stigao do više od pet hiljada žena preduzetnica kroz finansiranje i pružanje savjetodavnih usluga.

EBRD je, otkako je počela sa ulaganjima 2006. godine, u Crnoj Gori finansirala 60 projekata u vrijednosti od 571 milion eura i za više od 100 preduzeća kojima rukovode žene, obezbijedila poslovne savjete i treninge.

ZAHTJEV SDP-A PRIHVAĆEN

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet prihvatio je inicijativu poslanika Raška Konjevića da se zakaže kontrolno saslušanje direktora Poreske uprave Miomira Mugoše, na temu “Rad Poreske uprave u oblasti nadzora i naplate poreskog duga”, a saslušanje je zakazao za 15. mart.

“Informacije koje je u posljednje vrijeme saopštio direktor Poreske uprave Miomir Mugoša, slikovito pokazuju nefunkcionalnost sistema naplate poreza u našoj zemlji. Tolerisanje poreskih dugova je, nažalost, postala praksa i zbog toga su građani Crne Gore ostali uskraćeni za stotine miliona eura koji nikada neće biti naplaćeni”, naveo je u obrazloženju poslanik Konjević.

Kako je dodao, snaga država u oblasti naplate poreze mora biti jednaka prema svima i ne smije se dozvoliti da neko može da duguje milione, dok se zakon do kraja rigorozno primjenjuje na ogromnoj većini građana i kompanija koje uredno izmiruju svoje obaveze. 

“Kako je pitanje naplate poreza pobudilo pažnju crnogorske javnosti, a uzimajući u obzir značajne evropske obaveze po ovom pitanju, nužno je saslušati direktora ove insitucije”, zaključio je Konjević.

Kako se ističe u saopštenju SDP-a, Odbor je jednoglasno prihvatio inicijativu, a saslušanje će se obavati do 15. marta. 

RADUNOVIĆ

Imajući u vidu ostvarene rezultate, očekuje se da će stopa rasta za 2019. godinu biti iznad projektovane, kazao je ministar finansija Darko Radunović.

Radunović je danas razgovarao sa analitičarima kreditne rejting agencije Standard & Poor’s, Maksimom Ribnakovim i Gabrielom Forsom na temu prikupljanja podataka o aktuelnoj ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, na osnovu kojih će ta agencija vršiti dalju procjenu rejtinga Crne Gore.

Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, Radunović je sagovornike upoznao sa aktuelnom ekonomskom situacijom u Crnoj Gori, kao i sa makroekonomskim i fiskalnim kretanjima i prezentovao osnovne parametre koji su obilježili prethodnu godinu.

Istovremeno je, kako su kazali, ukazao na dosljednost u primjeni mjera fiskalne konsolidacije, koje i u četvrtoj godini sprovođenja daju očekivane rezultate, ali i na njihov značaj u jačanju makroekonomske i fiskalne stabilnosti.

“Nakon visokih stopa rasta u 2017. i 2018. godini od 4,7 i 5,1 odsto, respektivno, trend rasta je nastavljen i u 2019. godini. Imali smo uspješnu 2019. godinu tokom koje smo za tri kvartala dostigli rast od 3,8 odsto, dok je očekivana stopa rasta za četvrti kvartal 4 odsto. Navedeno je rezultat rasta u skoro svim sektorima, a dominantno u sektorima turizma i građevinarstva. Imajući u vidu ostvarene rezultate, očekuje se da će stopa rasta za 2019.godinu biti iznad projektovane“, istakao je Radunović.

Ministar je dodao da da će resor na čijem je čelu u 2020. godini nastaviti sa sprovođenjem strukturnih reformi, posebno u dijelu optimizacije broja izvršilaca u javnom sektoru, reforme Poreske administracije Crne Gore, kao i u dijelu borbe protiv sive ekonomije koja već daje značajne rezultate.

U okviru redovne godišnje posjete, analitičari kreditne rejting agencije sastaće se sa predstavnicima crnogorskih institucija i na osnovu prikupljenih podataka izvršiti reviziju kreditne sposobnosti Crne Gore.

DRUGI JAVNI POZIV

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je danas drugi javni poziv za bespovratnu podršku kroz IPARD program za primarnu poljoprivredu proizvodnju u okviru kojeg je poljoprivrednicima na raspolaganju 12,3 miliona eura bespovratne podrške.

Generalna direktorica Direktorata za plaćanje Danka Perović saopštila je da se ukupna vrijednost prihvatljivih investicija kreće od deset hiljada do 500 hiljada eura, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).

„U okviru ovog poziva poljoprivrednim proizvođačima je na raspolaganju 12,3 miliona bespovratne podrške. Visina podrške kreće se od 60 do 70 odsto, što znači da je moguća bespovratna podrška do 350 hiljada eura po projektu“, rekla je Perović prilikom predstavljanja poziva u okviru Dana otvorenih vrata u Direktoratu za plaćanja Ministarstva.

Programom su, kako je kazala, obuhvaćeni svi sektori koji su prema analizama Ministarstva značajni za poljoprivredu, odnosno mlijeka, mesa, voća i povrća, ratarstva, uključujući žitarice, gljive, pečurke, aromatično i ljekovito bilje, sektor vinogradarstva, maslinarstva, pčelarstvo i ribarstvo.

„Prihvatljive investicije se odnose na nabavku mehanizacije i opreme, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata, uređenje infrastrukture u okviru gazdinstava, podizanje novih zasada, investicije u obnovljive izvore i izgradnju sistema za vodosnabdjevanje“, saopštila je Perović.

Javni poziv traje do 19. maja.

Perović je kazala da za IPARD podršku vlada veliko interesovanje poljoprivrednih proizvođača.

„Imali smo dva javna poziva, jedan namijenjen primarnim proizvođačima, a drugi prerađivačima sa ukupno 264 ugovorena projekta vrijednosti investicija preko 28 miliona eura, a bespovratne podrške oko 15 miliona“, precizirala je Perović.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović, kazao je da je poziv koji je objavljen danas nova prilika da se iskoristi novih preko 12 miliona eura bespovratne podrške koju su obezbijedili pretpristupni fondovi EU i nacionalna sredstva iz budžeta.

„U okviru Dana otvorenih vrata Direktorata želimo da prvo predstavnici medija vide koje su to zahtjevne procedure koji korisnici prolaze, od aplikanta do zadnje stepenice koja označava isplatu. Naša zajednička obaveza je da tu proceduru zajedno prođemo kako bi ta podrška što prije došla do krajnjih korisnika“, naveo je Simović.

On je najavio da će u narednim danima biti posebna posjeta poljoprivrednih proizvođača, a nakon toga prerađivača, kako bi svi shvatili zahtjevnost tih procedura.

„Trenutno su iz prethodna dva javna poziva u toku investicije od 28 miliona eura. Taj investicioni zamah je već krenuo i treba da proizvede tu bespovratnu podršku od oko 15 miliona“, rekao je Simović.

On je kazao da je novo ohrabrenje, pored 264 ugovorena projekta, bio rezultat drugog javnog poziva za preradu.

„Kroz njega smo dobili 52 zahtjeva ukupne investicione vrijednosti od 38 miliona eura. Očekujemo i kroz ovaj najmanje onoliko zahtjeva koliko smo dobili kroz prvi, a to je 389 aplikacija“, podsjetio je Simović.

Prema njegovim riječima, Makedonija je kroz tri javna poziva imala manje od 140 zahtjeva, Hrvatska za dva javna poziva manje od 40, a Turska za tri mjere čak manje od deset zahtjeva.

„Crna Gora je kroz tri javna poziva imala oko 500 zahtjeva. Veoma smo bili striktni u poštovanju dogovorenih procedura, ali smo imali dobru pripremu kroz realizaciju IPARD like projekata. Takođe, imali smo dobru komunikaciju i terenski pristup“, naveo je Simović.

Albanija je od ukupnog broja podnešenih aplikacija ugovorila 21 odsto, Makedonija 46 odsto, Srbija 21 odsto, Turska 30 odsto, a Crna Gora 63 odsto.

Šef Sektora za saradnju u delegaciji EU u Crnoj Gori Herman Spitz kazao je da EU želi da IPARD programom podrži poljoprivredu i ruralni razvoj u pretpristupnom procesu u Crnoj Gori i drugim zemljama kandidatima.

„EU je doprinijela sa 39 miliona eura, Vlada je opredijelila dodatna sredstva, a korisnici pokrivaju iznos svojih ulaganja osiguravajući na taj način vlasništvo nad projektima“, rekao je Spitz.

MARKOVIĆ U LONDONU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković ocijenio je u Londonu da je za dalji razvoj država Zapadnog Balkana i regiona u cjelini najvažnije dalje unapređenje infrastrukture.

„Od 2013. godine, kada se na ovaj način sastajemo, po meni je najveća vrijednost za zemlje Zapadnog Balkana i za naše vlade što smo izgradili sposobnost i istovremeno podigli nivo samopouzdanja da možemo sopstvenim resursima i potencijalom valorizovati izdašne resurse za bolji život naših građana i razvoj naših zemalja. Razvoj infrastrukture je ključna pretpostavka za viziju razvoja svake naše zemlje pojedinačno. Važno je da se naši planovi poklapaju i da imamo zajednički interes“, rekao je premijer na IV investicionoj konferenciji za Zapadni Balkan, koju je u Londonu organizovala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Kada je o Crnoj Gori riječ, kazao je predsjednik Vlade, završavamo prioritetnu dionicu autoputa Bar – Boljare, a važni su i Jadransko-jonski pravac i pruga ka Srbiji.

Marković je rekao, učestvujući na panelu sa premijerima Srbije Anom Brnabić, Kosova Aljbinom Kurtijem, Bosne i Hercegovine Zoranom Tegeltijom, Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Oliverom Spasovskim, da kada su evropske integracije u pitanju smatra ključnom činjenicu da sve države žele članstvo u EU, a da u tom procesu ključnim smatra Berlinski proces koji je pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel.

“Berlinski proces je oplemenio naše evropske integracije kroz potpisivanje Akcionog plana šest zemalja Zapadnog Balkana u Trstu iza kojeg su potpisima stale sve relevantne evropske države i evropski lideri”, rekao je premije Marković.

Dodao je da Crna Gora ispunjava sve svoje obaveze i pozvao kolege iz ostalih država regiona da prije kreiranja drugih inicijativa ispune preuzete obaveze.

Pozvavši investitore da ulažu u Crnu Goru predsjednik Vlade je rekao su razlozi za to snažna reforma javne administracije u protekle tri godine, konsolidacija javnih finansija koja je popravila finansijsku disciplinu i poboljšanje stepena vladavine prava.

“Zbog takvog pristupa i rezultata u kratkom roku, Crna Gora bilježi fantastične rezultate kada je u pitanju njena ekonomija, razvoj i poboljšanje standarda“, rekao je premijer Marković.

Govoreći o situaciji u Crnoj Gori premijer Duško Marković je na panelu ukazao na rezultate uspješne Vladine ekonomske politike čiji su direktni rezultati, među ostalim, visok privredni rast, nivo direktnih stranih investicija od 1,7 milijardi eura, povećani prihodi državnog budžea za skoro milijardu eura i značajno smanjenje stope nezaposlenosti.

Predsjednik EBRD Suma Čakrabarti rekao je otvarajući konferenciju da je Zapadni Balkan dio svijeta u kojem su ulaganja EBRD najveća po glavi stanovnika dok je premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, obraćajući se u svojstvu predsjednika Vlade države predsjedavajuće Savjetom Evropske unije, rekao da sve države regiona imaju evropsku budućnost i da će Hrvatska prva pozdraviti nove članice EU čim one budu ispunile kriterijume.

Pored premijera Markovića na Samitu učestvuju predsjednici vlada Srbije Ana Brnabić, Albanije Edi Rama, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Oliver Spasovski i predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija.

CG ima sposobnost i potencijal da rješava pitanja u svakoj situaciji

Marković je u Londonu razgovarao sa specijalnim izaslanikom državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Metjuom Palmerom.

Kako je saopšteno iz Vlade, premijer je izrazio zahvalnost Sjedinjenim Državama i izaslaniku Palmeru lično za naše partnerstvo i podršku koju SAD pružaju u kontinuitetu Crnoj Gori.

“Ocijenjeno je da Crna Gora ima sposobnost i potencijal da rješava pitanja u svakoj situaciji pa i u ovoj koja je nastala zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Američki diplomata pozitivno ocijenio napore Vlade u pravcu dijaloga sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom kao i dijalog Vlade u okviru Saveza za Evropu”, saopšteno je iz Vlade.

ČEKAJU DO PETKA

Ukoliko se situacija u fabrici Metalac Termochem ne riješi do petka i ukoliko ne dobiju adekvatan odgovor za novčanu pomoć iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, radnici će prodati dio imovine fabrike kako bi uzeli zarade koje im vlasnik duguje, saopštio je radnik Metalca Niko Ćetković.

Radnici Metalca okupili su se ispred fabrike kako bi protestovali jer  mjesecima ne primaju zarade, a vlasnik fabrike nije došao iz Češke kako bi im se obratio i rekao kako stvari stoje.

„Primili smo 4. decembra jedan dio naknade za oktobar. Ostao je dio zarade za oktobar, zatim zarada za novembar, decembar, januar i februar“, kazao je Ćetkovič.

Ćetković ističe  da je najveći problem što 110 ljudi ostaje bez posla. Obraćali su se predsjedniku Opštine Veselinu Grboviću koji ih je uputio na Ministarstvo ekonomije.

„Iz Ministarstva nijesmo dobili nikakvu nadu da će firma raditi. Spremni su, u neku ruku da pomognu, ali sve zavisi od gazde firme jer je to njegova privatna imovina“, kazao je Ćetković.

Iz Ministarstva su poslali zahtjev Ministarstvu radai socijalnog staranja za novčanu pomoć radnicima.

„Čekaćemo do petka, u petak ukoliko ne odgovare, mi ćemo biti prinuđeni da sami prodajemo djelove od ove imovine i da sami sebe isplaćujemo, jer više zaista je prevršilo svaku mjeru”, poručio je Ćetković.

Radnici koji nijesu imali ugovor za stalnoprimljeni u stalni radni odnos nijesu dobili u petak knjižice, kako su pisali mediji.

„Nije im bio produžen ugovor jer im je isteklo zakonsko pravo od mjesec kada mogu da se prijave na biro i ne mogu da dobiju novčanu naknadu. Iz uprave su pomogli da im se produži to rješenje za vrijeme da dobiju nadoknadu s biroa“, kazao je on.

FISKALIZACIJA

Ugostitelji će do januara naredne godine i početka primjene Zakona o elektronskoj fiskalizaciji, gostu prilikom ručka morati da izdaju pet ili šest računa – za aperitiv, predjelo, čorbu, glavno jelo, hljeb i desert.

Iz Poreske uprave (PU) su objasnili da je tako regulisano Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (PDV), uredbom i pravilnikom koji regulišu izdavanje računa, piše Pobjeda.

U protivnom, odnosno ukoliko na kraju kad gost završi sa ručkom donesu jedan račun iskazan po stavkama, rizikuju kaznu do deset hiljada eura za firmu i do dvije hiljade za odgovornu osobu.

Ugostitelji su se zbog toga žalili i PU, tvrdeći da takvu praksu punjenja čašice računima nemaju druge zemlje i da to predstavlja problem, naročito u sezoni.

Žalili su se i na kazne koje im, ukoliko ne donesu poseban račun za sve, izriču inspektori.

Problem je nedavno stigao i do skupštinskog Odbora za turizam, prostorno planiranje, ekologiju i poljoprivredu koji će to pitanje kandidovati za raspravu.

Iz Uprave za inspekcijske poslove su saopštili da je to pitanje u nadležnosti PU, čiji predstavnici su kazali da su upoznati sa primjedbama ugostitelja i dodali da će do primjene Zakona o fiskalizaciji gost morati da dobije onoliko računa koliko je puta poručivao.

“U skladu sa regulativom koja je trenutno na snazi, obaveza izdavanja fiskalnog računa vezuje se za svaki pojedinačni promet i to u momentu izvršenja prometa, zbog čega svaka narudžbina mora biti praćena izdavanjem fiskalnog računa, bez obzira što se može raditi o istom kupcu/klijentu”, rekli su iz PU.

Oni su podsjetili da je obaveza izdavanja računa propisana Zakonom o PDV.

“Zakon u članu 31 predviđa da je poreski obveznik dužan da za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. Takođe, Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV-u u članu 73 propisano je da su poreski obveznici koji isporuke proizvoda i usluga naplaćuju u gotovom dužni da promet iskazuju preko poreskih registar kasa, pri čemu je za svaku isporuku obavezno izdati račun”, pojasnili su iz tog državnog organa.