NURKOVIC – HJUONG CANG

Ministar saobracaja i pomorstva Osman Nurkovic sastao se sa ambasadorom Republike Koreje Coe Hjoung-Cangom i saradnicima, a tokom sastanka bilo je rijeci o saradnji u oblasti vazdusnog i pomorskog saobracaja.

Sagovornici su se slozili da su bileteralni odnosi dvije drzave na visokom nivou, ali da ima prostora za unapredenje ekonomske saradnje.

Nurkovic je rekao da fizicka udaljenost nasih drzava ne znaci da ekonomska saradnja ne moze biti na visem nivou. Tokom sastanka bilo je rijeci o sardnji u oblasti vazdusnog i pomorskog saobracaja, te iniciranju procedure za potpisivanje sporazuma u ovim oblastima.

Republika Koreja je jedna od vodecih zemalja u brodogradnji, tako da se i u toj oblasti, u buducnosti, moze stvoriti prilika za saradnju, naglasio je ambasador.

U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori ove sedmice je 35,81 hiljada nezaposlenih, 2,3 odsto vise nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvjestaju ZZZ, porasla je sa proslosedmicnih 15,09 odsto na 15,43 odsto. Najveca stopa, 32,7 odsto, zabiljezena je u julu 2000, dok je najniza bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od pocetka godine evidentirao 11,42 hiljade novozaposlenih. Od pocetka godine oglaseno je 29,4 hiljade slobodnih radnih mjesta.

SD NAJAVIO

Tivatski odbor Socijaldemokrata (SD) pocece sjura sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu, a u vezi sa davanjem u koncesiju Aerodroma Tivat.

“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko-politicka prica bilo koje partije, pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sugradane da u sto vecem broju zajedno prikupimo vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopstile su iz SD-a.

Socijaldemokrate su na sjednici lokalnog parlamenta 27. oktobra najavile da ce od sjutra poceti sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu.

VUKSANOVIC STANKOVIC

Predsjednica Socijaldemokatske partije dr Draginja Vuksanovic Stankovic posjetila je Tivat u okviru kampanje “Crna Gora u pokretu” i istakla da je jedno od kljucnih pitanja za koje su gradani zainteresovani pitanje buducnosti Aerodroma Tivat.

“Dok je SDP bio u vlasti bilo je mnogo pokusaja od DPS da se otude aerodromi kao jedan od kljucnih resursa ove drzave. Nikada u tome nijesu uspjeli, jer smo im stavljali do znanja da ni po koju cijenu necemo dozvoliti rasprodaju aerodroma koja sustinski znaci da se novac gradana i ogroman profit ove kompanije sliva u dzepove privilegovanih”, izjavila je predsjednica SDP.

Kako je naglasila DPS je krenuo u rasprodaju aerodroma, a da niko gradane Tivta o tome nista nije pitao.

“Oni ce sklapati milionske poslove i rasprodavati aerodrome, oni ce uz to otimati i vasu zemlju i misle da vi o tome treba da cutite. Prije dvije godine pokrenuli smo peticiju da se vi gradani Tivta pitate o vasem aerodromu i prikupili veliki broj vasih potpisa. Nastavljamo sa tom akcijom i trazimo vasu podrsku da zajedno stanemo na put otudenju aerodroma. Trazimo pravo da se gradani Tivta pitaju i sami odluce o sudbini aerodroma”, navela je Vuksanovic Stankovic.

Predsjednica SDP je takode podsjetila i na poklonjene miliona eura poreskog novca vlasnicima Porto Montenegra od lokalne vlasti.

“Dok nasi penzioneri primaju mizerne penzije, dok nam je minimalna zarada najmanja u regionu, dok nam ljekari i omladina odlaze, a prosvjetari zive od ispodprosjecnih plata, nasa vlast poklanja bogatasima milione eura naseg novca. Nemamo nista protiv da se grade rizorti kao sto je Porto Montenegro, ali imamo da se vlasniku oprasta dug na ime komunalija od skoro sest miliona eura. Umjesto da se tim novcem finansiraju novi vrtici, skole, domovi zdravlja, saobracajnice, vi gradani Tivta ste odlukom nase vlasti taj vas novac dali investitorima multimilionerima”, porucila je Predsjednica SDP-a.

Vuksanovic Stankovic je takode posjetila na neispunjena obecanja o izgradnji stanova za bivse radnike “Arsenala”, kao i na valorizaciju objekta vojne kasarne u Lepetanima.

U 2018. GODINI

Ukupna finalna potrosnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosila je 389,1 hiljada tona i bila je 8,7 odsto veca u odnosu na 2017, saopsteno je iz Monstata.

Statisticari su kazali da je u sektoru saobracaja utroseno prosle godine 268,2 hiljade tona, a u oblasti industrije 59 hiljada tona.

“U ukupnoj finalnoj potrosnji naftnih derivata u prosloj godini saobracaj je ucestvovao 68,9 odsto, industrija 15,2 odsto, a ostalo 15,9 odsto”, navodi se u saopstenju.

Uvoz naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosio je 418,3 hiljade tona.

AERODROMI CG

Od pocetka godine na oba crnogorska aerodroma opsluzeno je 2.454.048 putnika, cak 190 hiljada vise nego tokom prvih 10 mjeseci prosle godine, saopstio je Danilo Orlandic, izvrsni direktor Aerodroma Crne Gore AD.

“Samo u oktobru kroz nasa oba aerodroma proslo je 190 hiljada putnika, sto je do sada nezabiljezen rast od cak 20 odsto, u odnosu na isti mjesec 2018. Godine”, kazao je Orlandic.

Na Aerodromu Podgorica opsluzeno je 106.566, a na Aerodromu Tivat 83.773 putnika.

“Navedeni podaci potvrduju nase najave tokom godine da ce 2019. godina biti rekordna i premasiti sve prethodne. Ocekujemo da ce do kraja godine na oba crnogorska aerodroma biti opsluzeno oko 2.600.000 putnika” istakao je Orlandic.

HRVATSKI PREDUZETNIK

Crnogorska vlada u svakoj prilici promovise nove sadrzaje i modele u okviru svoje ekonomske politike, saopstio je hrvatski preduzetnik Zvonko Popovic.

“Vrata vlade i premijera otvorena su za svaku dobru inicijativu, za svakog kredibilnog investitora”, kazao je to Popovic, gostujuci u emisiji Nedjeljom u dva na Hrvatskoj radio-televiziji (HRT).

On je rekao da je na jednom primjeru mogao vidjeti odnos vlasti prema investitorima u Crnoj Gori i Hrvatskoj.

JAKIC U JUTARNJEM

Biljana Jakic, pregovarac za Poglavlje 8, jedinog koje nije otvoreno u pregovorima s Evropskom unijom (EU), kazala je da od desavanja u EU zavisi kada ce nasa zemlja otvoriti poglavlje koje se odnosi na konkurenciju.

“Mi smo ocekivali da to bude do sredine godine. Mi smo ispunili sva pocetna mjerila. Takode smo pregovaracku poziciju usvojili i ocekujemo sad poziv od Evropske komisije (EK) za dalje smjernice”, istakla je Jakic.

Ona ocekuje da ce, u odnosu na ono sto je do sada uradeno, biti nastavljen proces pregovora i da ce biti otvoreno jedino preostalo pregovaracko poglavlje.

Inace, poglavlje 8 odnosi se na zastitu konkurencije na trsistu i kontrolu drzavne pomoci.

KREDITI U SVAJCARCIMA

Jedan od klijenata bivse Hipo Alpe Adria banke, koji je podigao kredit u svajcarskim francima, Dragan Senic, kazao je da je Centralna banka Crne Gore (CBCG) dozvolila da se na trzistu nase zemlje nade stetan bankarski proizvod.

On je, u Jutarnjem programu TVCG kazao je da je na taj nacin napravljen haos u zivotima 762 familije u Crnoj Gori.

“Bilo je nekoliko smrtnih slucajeva, da ne govorimo o razvodima i mukama kroz koje te porodice prolaze”, rekao je Senic, navodeci da su ljudi sa povjerenjem dosli u banku, a da je niza kamatna stopa u odnosu na druge banke bila samo mamac.

Na rocistu u petak je rastavljen postupak za 113 klijenata, “jer vise nijesmo imali pravnog osnova da se sudimo”.

“Trazili smo povlacenje tuzbe. Oni su se protivili povlacenju tuzbe i cim je nas tuzbeni zahtjev ispunjen, mi nijesmo imali vise pravnog osnova i onda su se klijenti odrekli tuzbenog zahtjeva, jer nema daljeg pravnog osnova za sudenje”, rekao je Senic, navodeci da su spremni da u ovom slucaju idu do Strazbura.

Advokat Dragomir Calasan pojasnio je da kada se doslo do odricanja od tuzbenog zahtjeva, doslo se do odluke o tome kome pripadaju troskovi postupka.

“Prvostepena presuda bila je da troskovi postupka padaju na teret tuzioca, dakle nas koji smo uspjeli u sporu za 113 ljudi i to je ukinuto na Visem sudu po nasoj zalbi. Onda je sud ponovo donio odluku da svak snosi svoje troskove. Visi sud je u maju opet ukinuo tu odluku i sugerisao da su nasi klijenti u nekom statusu da su izgubili spor pa da troskovi trebalo da pripadnu tuzenom. Medutim, nas stav je drugaciji. Mi smatramo da smo uspjeli u sporu i da se trebaju tumaciti sve odredbe. Sad su treba da odluci u razdvojenom postupku”, istakao je Calasan.

Pogledajte kompletno gostovanje u Jutarnjem programu…

PRIJAVLJENO CBCG

lako se zvanicno ne zna koliko domacih gradana cuva novac u bankama u inostranstvu, podaci CBCG pokazuju da u Crnoj Gori ima vise racuna nego stanovnika.

Pojedini gradani imaju milionske svote na racunima. Po posljednjim, nedavno javno saopstenim podacima CBCG, koje joj banke mjesecno dostavljaju, na kraju avgusta depozit veci od milion eura imao je 71 gradanin. To je sest manje nego na pocetku godine Podaci pokazuju da je sada rekorder gradanin sa kontom od 32 miliona eura. To je znatno manje nego prije deset mjeseci, kada je rekord bio 50,3 miliona.

POVJERLJIVO

Pobjedi je tada saopsteno da gradanin rekorder nije stranac nego domaci. Ocigledno je da se za desetak mjeseci njegov racun “istopio” za 18 miliona. Podaci sa kraja avgusta takode pokazuju da deset najvecih depozita domacih i stranaca iznosi ukupno 88,2 miliona.

Centralnoj banci su 62 domace kompanije, odnosno pravna lica, prijavile da imaju novac na racunima u inostranstvu. One su na inostranim racunima na kraju prosle godine imale ukupno 12,7 miliona eura, saopsteno je Pobjedi iz CBCG.

“Izvjestaj o stanju i prometu na racunima u inostranstvu za 2018. su dostavile 62 kompanije. Prema tim izvjestajima, na kraju prosle godine stanje na racunima u inostranstvu iznosilo je 12,7 miliona eura”, precizirali su iz regulatora.

Iz CBCG su se “ogradili” da je podatak od 12,7 miliona suma koju su dostavile same kompanije. Za tacnost dostavljenih podataka oni i odgovaraju.

Bez odgovora je ostalo pitanje iz kojih oblasti su ove kompanije.

“Zbog povjerljivosti i zastite individualnih podataka ove informacije nijesu dostupne”, kazali su iz CBCG.

I dalje je nepoznato koliko gradana Crne Gore imaju na racunima u inostranstvu, jer po nasim zakonima to nijesu duzni nikom da prijavljuju.

“Centralna banka ne raspolaze podacima koliko sredstava crnogorski gradani imaju na racunima u inostranstvu”, receno je Pobjedi u odgovoru na pitanje ima li procjene koliko gradana ima racune vani i koliki je ukupni konto.

Iz ovog regulatora podsjecaju da je po Zakonu o tekucim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom propisano slobodno obavljanje tekucih i kapitalnih poslova i prenosi imovine iz Crne Gore u inostranstvo i obrnuto.

DOMACI RACUNI

Po posljednjim podacima CBCG, ukupni depoziti iznose 3,51 milijardu eura, od cega domaca’ pravna lica, gradani, Vlada, NVO… imaju 2,76 milijardi, a strane firme, gradani i NVO 754,5 miliona eura.

Od 3,51 milijarde eura depozita u domacim finansijskim institucijama na kraju septembra, crnogorski drzavljani imali su 1,3 milijarde, a stranci 460,26 miliona, lokalna i centralna vlada 252,89 miliona, domaca privreda 1,11 milijardi eura, od cega privatne firme 903,6, a . drzavne 210 miliona, NVO i druge neprofitne organizacije 57,8 miliona, finansijske institucije 36,1 milion.

Strani drzavljani na racunima u Crnoj Gori drze 460,3 miliona eura, strane firme 283,5 miliona eura, finansijr ski sektor 7,1 milion, a strane NVO 3,57 miliona eura.