CIJENA GORIVA

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 eurao, u Hrvatskoj 1,36 , a u Albaniji 1,41 eurao.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,27 euraa, odnosno 1,11 i 1,21 euraa.

euraosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Ruminiji gdje košta 1,09 euraa, a najskuplji u Holandiji 1,72 euraa.

Kada je riječ o euraodizelu, litar u Crnoj Gori košta 1,26 euraa. euraodizel u Albaniji košta 1,4 euraa, Srbiji 1,39, a Hrvatskoj 1,37 euraa.

Litar euraodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 eura, odnosno 1,02 eura.

Najjeftiniji euraodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Švedske 1,59 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

GOLUBOVIĆ OCIJENIO

Prošla poslovna godina bila je uspješna imajući u vidu da je tokom prva tri kvartala zabilježen veći rast bruto domaćeg proizvoda, nego što su prognozirali Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, ocijenio je u intervjuu Pobjedi predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.

On je istakao da su barijere koje su najviše opterećivale poslovanje privrednika bile siva ekonomija, naplata potraživanja, visoki troškovi rada, nedostatak povoljnih kredita i visoke takse.

“Rast BDP u prošloj godini je podstaknut intenzivnijim aktivnostima u brojnim privrednim granama, rastom zaposlenosti, većim prilivom stranih direktnih investicija, te smanjenjem deficita platnog bilansa”, kazao je Golubović.

Prema preliminarnim podacima Monstata objavljenim krajem prošle godine realna stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu iznosila je 4,7 odsto.

“Najveći doprinos rastu dali su sektori građevinarstva i turizma”, rekao je Golubović, posebno ističući realizaciju projekata u oblasti energetske infrastrukture, naročito prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, kao i izgradnju turističkih kapaciteta.

Završetak elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije je, kako je naveo, pokazao da naša privreda može ravnopravno da učestvuje u realizaciji projekata od strateškog značaja za Evropu.

“Pored ekonomskih benefita koje ćemo ostvariti na osnovu tranzita energije i zakupa prenosnih kapaciteta, podmorski kabl, zajedno sa planiranim investicijama u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, otvara mogućnost za ekspanziju našeg energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije, što će doprinijeti smanjenju deficita robne razmjene”, smatra Golubović.

Prema njegovim riječima ekonomski rast je stimulisao otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru, te oporavak tržišta rada, pa je zaposlenost lani bila veća 8,2 odsto u odnosu na 2018. godinu.

“Intenzivna građevinska aktivnost uslovila je povećanje uvoza i dodatno uticala na neravnotežu u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Međutim, povećanje prihoda od usluga, prije svega turizma, u prošloj godini odražava se na ublažavanje spoljnotrgovinskog deficita na tekućem računu platnog bilansa”, kazao je Golubović.

PKCG

Crna Gora je avio-linijama dobro povezana sa zemljama okruženja i svijetom, dok ima prostora da se infrastruktura značajno unaprijedi kada je u pitanju drumski saobraćaj, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

Iz Odbora Udruženja saobraćaja PKCG saopšteno je da vazdušni saobraćaj iz godine u godinu bilježi konstantan rast broja putnika, što nesporno govori o dobroj povezanosti sa zemljama okruženja i svijetom.

“Posmatrajući drumski saobraćaj i povezanost sa regionom, tu ima prostora da se infrastruktura značajno unaprijedi”, rekli su iz PKCG agenciji Mina-business.

Iz Komore su ocijenili da je dobro što Vlada konstantno ulaže u obnovu drumske infrastrukture i proširenju kapaciteta crnogorskih drumova.

“Takođe, u toku je realizacija izgradnje auto-puta, najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u drumskom saobraćaju”, podsjetili su iz PKCG.

Iz Komore su, posmatrajući željeznički saobraćaj, kazali da je povezanost Crne Gore dobra preko pruge Bar-Beograd, Podgorica-Nikšić, sa potencijalnom gradnje željeznice do Bosne i Hercegovine (BiH), kao i Podgorica-granica sa Albanijom.

“Željeznička infrastruktura, i pored velikih ulaganja, nije na zavidnom nivou i trebalo bi još dosta sredstava uložiti kako bi se infrastruktura dovela na zadovoljavajući nivo”, kazali su iz PKCG.

U pomorskom saobraćaju, kako su precizirali, nema redovnih linija prema Italiji i ostalim destinacijama.

“Trebalo bi ozbiljno razmisliti o subvencioniranju jedne takve linije kako zbog istorijskog značaja tako i zbog sve većeg zahtjeva prevoznika za uspostavljanje pomenute linije”, smatraju u Komori.

Oni su dodali da je lučka infrastruktura na zadovoljavajućem nivou, ali da je potrebno dalje ulaganje u nove kapacitete kako bi se usluga u crnogorskim lukama podigla na očekivani nivo.

Iz Odbora Udruženja saobraćaja su, govoreći o gradnji prve dionice auto-puta Bar-Boljare, kazali da je ukupan procenat izvedenih radova na prioritetnoj dionici oko 85 odsto.

“Procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi, zaključno sa oktobrom prošle godine je oko 89 odsto. Završen je proboj na svih 16 tunela. U toku su radovi na izradi sekundarne obloge. Radovi na izradi gornjeg dijela sekundarne obloge izvode se na svih 16 tunela”, precizirali su iz Komore.

Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno oko 93 odsto radova.

“Prema informacijama iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, u početnom periodu realizacije projekta izvođač radova je ispoljavao nedovoljno poznavanje primjenjivih propisa, procedura i standarda što je uslovilo kašnjenje u izradi projektne dokumenacije, a kasnije i u izvođenju radova na terenu, zbog čega će se radovi nastaviti i tokom ove godine”, rekli su iz PKCG.

Kraj radova na prioritetnoj dionici očekuje se u septembru.

“Imajući u vidu da je ovo prva dionica autoputa u Crnoj Gori, a ujedno i najteža imajući u vidu karakteristike dionice koja se gradi, sva iskustva treba iskoristiti za budući nastavak izgradnje ovog putnog koridora kao i brze primorske ceste, koja se planira u narednom periodu”, smatraju u Komori.

Oni su, govoreći o donošenju koncesionog akta za davanje u koncesiju aerodrome, ocijenili da će privatni partner sa iskustvom i kvalitetom u infrastrukturi, doprinijeti boljem razvoju aerodroma i unapređenju njihovih kapaciteta.

“Vlada je odlučila da aerodrome u Podgorici i Tivtu ponudi u koncesiju na period od 25 do 30 godina”, rekli su iz PKCG.

Iz Komore su podsjetili da je, prema predlogu koncesionog ugovora, uz ostalo, planirano da se od koncesija za te aerodrome unaprijed naplati 100 miliona EUR, dok će se koncesionaru nadoknaditi novac koji on ne naplati od nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines (MA).

Ostatak godišnje koncesione naknade zavisiće od prihoda aerodroma.

NOVA TRŽIŠTA

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore predstaviće se na sajmu turizma u Štutgartu, koji se održava od 11. do 19. januara.

Kako je kazala PR NTO Nina Vukčević, ovogodišnje partnerstvo sa sajmom Camping Motor Touristik (CMT) koji se odražava u Štutgartu je posebno značajno sa aspekta podizanja vizibilnosti destinacije i kreiranja imidža na tržištu Njemačke.

“Sajam okuplja preko 260.000 posjetilaca i više od 2.000 izlagača iz 100 zemalja svijeta. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i NTO CG na ovom sajmu učestvuju zajedno sa Nacionalnim parkovina Crne Gore, Skijalistima CG, strateskim partnerom HG Budvanska Rivijera, lokalnih turističkih organizacija i turističkom privredom. Budući da je za Njemce uživanje u prirodi jedan od najvažnijih vidova odmora, posebna pažnja posvećena je promociji ovog segmenta ponude, pa pored glavnog štanda površine 120 kvadrata, na kojem se predstavlja ukupna ponuda destinacije, imamo i ponudu Crne Gore za aktivni odmor na drugom crnogorskom štandu u hali koja je namijenjena promociji ponude u oblasti aktivnog turizma, gdje se tokom dva dana trajanja ovog segmenta sajma očekuje preko 40.000 posjetilaca”, kazala je Vukčević.

Kako je dodala, partnerstvo na sajmu uključuje organizovanje kulturno-umjetničkog programa, za koje će biti zaduženo KUD Njegoš, kako bi kroz nošnju i ples posjetiocima sajma približili crnogorsku tradiciju.

Na glavnoj bini sajma će biti upriličen i muzički program u izvođenju kvarteta “Lanterna” i svjetski poznat duo Nikčević i Bulatović. Posjetioci sajma svakog dana će imati mogućnost da posjete Kino salu gdje će se emitovati video materijal i prezentacije o Crnoj Gori na temu nacionalnih parkova Crne Gore, panoramskih puteva Crne Gore, kulturnim i prirodnim bogadstvima Crne Gore, kao i o doživljajima Njemaca, koji su posjetili Crnu Goru i ostali da žive i stvaraju u njoj.

“Posebno nas raduje što je godinu za nama obilježio značajan rast broja njemačkih turista. Ostvaren je rast broja dolazaka od oko 84 odsto, dok je kod ostvarenih noćenja zabilježen rast od 45 odsto. Njemci su sedamdesetih i osamdesetih godina bili glavni gosti crnogorskog primorja i drago nam je što se oni u sve većem broju vraćaju Crnoj Gori”, zaključila je Vukčević.

KEKOVIĆ

Zakon o radu, koji je u decembru usvojen u parlamentu, poboljšan je u više oblasti, između ostalog Opštem kolektivnom i ugovoru o radu na određeno, godišnjem odmoru, stručnom osposobljavanju i zaštiti zbog trudnoće i njege djeteta.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je krajem decembra, na sjednici Glavnog odbora te sindikalne centrale, da Opšti kolektivni ugovor, iako u drugim državama nije ustanovljen, garantuje brojna prava zaposlenima.

„Ta prava su plaćeno odustvo, veći broj dana godišnjeg odmora, minuli rad, koeficijent složenosti radnog mjesta, uvećanje zarade po osnovu prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, otpremnina prilikom odlaska u penziju, jednokratna novčana pomoć i plaćeni sati za rad predstavnika sindikata“, kazao je Keković na sjednici, na kojoj je članstvo upoznao sa glavnim postignućima Zakona o radu.

Kada je u pitanju Akt o sistematizaciji radnih mjesta, taj dokument je propisan kao obavezan akt kod poslodavca kojim se utvrđuje radno mjesto, opis posla, broj izvršilaca i stručna kvalifikacija.

„On je značajan zbog lakšeg postupanja Inspekcije rada u suzbijanju rada na crno, kao i zbog zaštite dostojanstva profesije i prava zaposlenog da obavlja poslove radnog mjesta za koje je zaposlen“, navodi se u prezentaciji.

Kod ugovora o radu na određeno vrijeme, poslodavac sa istim zaposlenim ne može da zaključi jedan ili više ugovora, ako je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od tri godine.

„U period od tri godine ulazi i vrijeme koje je zaposleni bio privremeno ustupljen kod poslodavca preko agencije za ustupanje zaposlenih“, dodaje se u prezentaciji.

Zaposleni se, prema odredbama Zakona o radu, ne može odreći prava na godišnji odmor, niti to pravo može da mu se uskrati.

„Pravo na godišnji odmor ne može da se zamijeni novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa“, navodi se u prezentaciji.

Poslodavac koji organizuje rad u dane državnih i vjerskih praznika, u skladu sa Zakonom, dužan je da o tome donese pisanu odluku i obavijesti zaposlene, sindikat kod poslodavca i Inspekciju rada, u roku od tri dana prije početka rada.

U slučaju da su zaposleni angažovani preko agencije obaveza obavještavanja je na korisniku.

Zaposleni je, prema Zakonu o radu, dužan da se, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama procesa rada, stručno osposobljava i usavršava za rad.

„Troškovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja obezbjeđuju se iz sredstava poslodavca i drugih izvora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom“, dodaje se u prezentaciji.

Takođe, stručno osposobljavanje obavlja se, po pravilu, u toku radnog vremena, ukoliko se poslodavac i zaposleni drugačije ne dogovore.

Zakonom je definisano da se bruto zarada zaposlenog sastoji od osnovne zarade, njenog posebnog dijela, uvećanja i dijela zarade po osnovu radnog učinka ukoliko je ostvaren.

„Zarada i naknada zarade isplaćuju se u novcu, na tekući račun zaposlenog, u rokovima utvrđenim kolektivnim i ugovorom o radu, najmanje jednom mjesečno”, navodi se u prezentaciji.

Poslodavac je dužan da zaposlenom uruči obračun zarade do kraja mjeseca za prethodni.

Zakon propisuje da žena u toku trudnoće ima pravo na jedan dan odsustva sa rada u toku mjeseca zbog obavljanja prenatalnih pregleda, ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Ona je dužna da obavijesti poslodavca tri dana prije zakazanog vremena za prenatalni pregled i na njegov zahtjev da mu dostavi dokaz o obavljenom pregledu.

Poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu zaposlenoj ženi u toku trudnoće i korišćenja prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo.
Za vrijeme odsustva sa rada zbog njege djeteta, održavanja trudnoće, korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva poslodavac ne može zaposlenog proglasiti osobom za čijim radom je prestala potreba.

Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, ženi za vrijeme trudnoće i dok doji dijete, a koja radi na poslovima koji mogu da ugroze njen život i zdravlje, odnosno zdravlje djeteta i nerođenog djeteta, poslodavac je dužan da ponudi privremeno raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.

„Ako poslodavac nije u mogućnosti da zaposlenoj ženi obezbijedi raspored na drugi odgovarajući posao, a po nalazu doktora obavljanje poslova njenog radnog mjesta može da ugrozi njeno ili zdravlje djeteta ili nerođenog djeteta, zaposlena žena ima pravo na odsustvo, uz naknadu zarade u skladu sa kolektivnim ugovorom, koja ne može da bude manja od naknade koju bi zaposlena ostvarila da je na svom radnom mjestu”, navodi se u prezentaciji.

Poslodavac je dužan da po isteku porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva obezbijedi povratak na isto ili na odgovarajuće radno mjesto sa najmanje istom zaradom.

Zakon takođe propisuje da novčana potraživanja iz rada zastarijevaju u roku od četiri godine od dana nastanka obaveze, dok potraživanja koja se odnose na obavezu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijevaju.

Zakon propisuje nove disciplinske mjere za povredu radne obaveze, i to novčanu kazna za težu povredu i uslovni prestanak radnog odnosa.

Uvedena je i obaveza poslodavca da zaposlenima dostavi odluku o rasporedu radnog vremena i po smjenama, najmanje sedam dana unaprijed.

Time se otvara prostor za kontrolu od Inspekcije rada.

Takođe, obračun zarade ubuduće će imati snagu izvršne isprave.

Prema Zakonu o radu, radni odnos se ne može produžavatai nakon 67 godina života, dok poslodavac u realnom sektoru nema obavezu javnog oglašavanja slobodnog radnog mjesta.

PREKO DVA AERODROMA

Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, preko dva crnogorska aerodroma, prevezeno je 18 odsto više putnika nego lani, saopštili su Aerodromi Crne Gore.

“Analizirali smo period od katoličkog do pravoslavnog Božića u kome je opsluženo čak 18 odsto putnika više u odnosu na isti period prošle godine. Preko podgoričkog i tivatskog aerodroma, za novogodišnje i božićne praznike u periodu od 23. decembra 2019. do 7. januara 2020. godine, prevezeno je 60.453 putnika, dok je lani ta brojka iznosila 51.349”, saopšteno je iz kompanije. 

Najveći promet putnika zabilježen je iz Srbije (17.618), Rusije (11.063), Njemačke (7.467), Italije (4.989), Turske (3.587), Velike Britanije (2.628), Austrije (2.168), Švedske (1.784), Belgije (1.778), Mađarske (1.516), Slovenije (1.410), Španije (1.384), Francuske (1.154), Švajcarske (945) i Poljske (904) putnika.

“Podsjećamo da je samo u posljednje tri godine otvoreno čak 35 novih avio linija, što direktno doprinosi porastu broja putnika, prihoda, kao i prosperitetu turizma u Crnoj Gori. Aerodrom Podgorica danas ima 19 cjelogodišnjih destinacija i 23 sezonskog karaktera. Dakle, glavni grad je povezan sa 42 destinacije, odnosno sa 14 zemalja tokom čitave godine i još sedam u sezoni. Avio saobraćaj u Tivtu je organizovan na način da je tokom cijele godine povezan sa Beogradom i Moskvom, a tokom ljetnje sezone sa 51 najatraktivnijom evropskom destinacijom”, navode iz Aerodroma.

DAMJANOVIĆ O IZAZOVIMA ZA VLADU

Izazov Vlade u ovoj godini biće dovođenje u vezu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) sa povećanjem zarada, odnosno penzija, s obzirom na to da životni standard u državi i dalje stagnira, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

On je agenciji Mina-business kazao da je rast zarada nizak, dok povećanja penzija de facto nema.

“Sve to zaostaje za rastom BDP-a, što nije dobro, jer su građani ti koji treba da osjete kvalitet i posljedice rasta privrede, a ne osjećaju“, rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, izazov za ovu i svaku drugu vladu je da dovede u vezu rast ekonomskih performansi, odnosno BDP-a sa rastom zarada, odnosno penzija.

“Budžet je i dalje u fazi sanacije, a i ove godine će isto tako biti, shodno Zakonu o budžetu“, dodao je Damjanović.

On smatra da je najveći izazov da se usklade ti ekonomski tokovi koji su van javnih finansija.

“Govorim o privatnim finansijama, odnosno kapitalu koji se nalazi na računima banaka, koji i dalje nije u funkciji rasta privrede sa problemom koji imamo u javnim finansijama, odnosno nedovoljnih sredstava za razne potrebe, koje se ne tiču samo kapitalnog već i finansiranja tekućeg budžeta“, saopštio je Damjanović.

On je kazao da su izazovi što više suštinskih reformi u ekonomskom smislu, što više pravne države, poštovanja ugovora, sudskih procedura, kao i reformi u smislu poreskog sistema koji stvara sve veći socijalni jaz.

“Teško je očekivati da će se to desiti u tekućoj godini, s obzirom na to da se radi o izbornoj godini i da će nažalost, i period uoči i nakon izbora, uzeti vrijeme za reforme“, rekao je Damjanović.

On je naveo da je jedna od bitnih stvari koja je obilježila prošlu godinu realizacija projekta auto-puta.

“Definitivno dinamika je usporena u smislu onoga što su bila očekivanja, odnosno da auto-put bude gotov do maja, kako je trebalo da bude“, kazao je Damjanović i dodao da je i novac utrošen za projekat mnogo veći do planiranog.

To, kako smatra, opterećuje javne finansije, jer je de facto „usisalo“ sav novac u vezi sa nekim drugim kapitalnim investicijama i u ovoj godini će se vidjeti da li će taj projekat biti doveden do kraja i na koji način.

“Taj projekat će determinisati i događanja tokom ove godine“, rekao je Damjanović.

On je dodao da je turistička sezona bila dobra, kao i da postoji uzlazni trend rasta prihoda od turizma.

“Taj prihod negdje u uslovima i dalje nekonkurentne crnogorske privrede uspijeva da pegla naš tekući bilans i doprinese generalno rastu BDP-a“, zaključio je Damjanović.

KOMPANIJA CGES

Dajući na raspolaganje trgovcima električne energije samo dio svog kapaciteta u podmorskom energetskom kablu između Crne Gore i Italije, kompanija Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je već prihodovala oko tri miliona eura, saopštila je u intervjuu Pobjedi predsjednica Odbora direktora CGES-a Vesna Bracanović.

“Prva potvrda opravdanosti ovog poduhvata je stigla već u decembru prošle godine sa puštanjem podmorskog kabla između Italije i Crne Gore u komercijalni rad, u kojem CGES raspolaže sa 200 MW. Dajući na raspolaganje trgovcima električne energije samo dio svog kapaciteta na ovoj novoj granici (70 MW), CGES je već na godišnjim aukcijama za 2020. godinu prihodovao oko tri miliona eura”, kazala je Bracanović za Pobjedu.

Prema njenim riječima, to znači da je komercijalnom eksploatacijom jedne trećine kapaciteta na novoj granici između Crne Gore i Italije, CGES prihodovao više od polovine ukupnog prihoda koji je ostvario u prošloj godini na već postojećim električnim granicama.

“Dosadašnji rezultati govore da projekat koji smo realizovali kroz strateško partnerstvo sa Ternom daje dobre rezultate, a nastavljamo dalje intenzivno da radimo na Transbalkanskom koridoru, odnosno 400 kV dalekovodu od Čeva do Pljevalja”, rekla je Bracanović.

Podsjetila je da je CGES izgradnjom trafostanice Lastva i njenim povezivanjem na postojeću elektroenergetsku mrežu dalekovodom 400 kV Podgorica 2 Trebinje, odnosno izgradnjom dvosistemskog dalekovoda 400 kV Lastva Cevo, stvorio preduslove za puštanje u rad podmorske interkonekcijesa Italijom.

“Intenzivno smo radili na projektu povezivanja prenosnih sistema Crne Gore i Italije, uložili velike napore i opravdali očekivanja. Izgradili smoprvo 400 kV postrojenje u posljednjih 30 godina, po najsavremenijoj tehnologiji i to na Crnogorskom primorju gdje je bilo najpotrebnije”, istakla je Bracanović.

Ona je dodala da je CGES lani uložio 18 miliona eura i završio 16 investicionih projekata.

VLADINA ANALIZA

Saobraćaj u Crnoj Gori do 2035. razvijaće se u skladu sa strategijom koja je usvojena prošlog juna, navodi se u analizi mikroekonomskih kretanja i strukturnih reformi koju je Vlada usvojila krajem prošle godine. Njene ključne smjenice treba da trasiraju razvoj sektora u skladu s potrebama države i u saglasnosti sa smjernicama Transevropske transportne mreže TEN-T i EU, pišu Dnevne novine.

Cilj je, dodaje se, unapređenje ekonomske efikasnosti, sigurnosti, povezanosti i ekološke održivosti saobraćajnog sistema zemlje, kao i usaglašavanje sa nacionalnim i politikama EU.

Kako bi oni bili adekvatno realizovani, Evropska komisija pomaže razvoj transportne mreže.

S druge strane, Vlada je još krajem 2015. godine napravila prvu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata, na kojoj su se našla dva ključna projekta Jadransko-jonski auto-put duž crnogorskog primorja koji predstavlja dio Mediteranskog koridora, te autoput Bar Boljare kao dio proširenja koridora Bliski istok Istočni Mediteran.

U okviru Jadransko-jonskog auto-puta, odnosno brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, prioritet je izgradnja obilaznice oko Budve.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan IFWB dao je 4,6 miliona eura za idejni projekat cjelokupne obilaznice duge 30 kilometara, te glavnog projekta i tenderske dokumentacije za prioritetnu komponentu od oko 13 kilometara.

Iz Vlade podsjećaju da je do sada obezbijeđeno i 42,1 miliona eura namijenjenih kofinansiranju izgradnje prioritetne komponente.

AUTO-PUT BAR BOLJARE

“Nastavljaju se aktivnosti na izgradnji prioritetne dionice Smokovac Uvač Mateševo auto-puta Bar Boljare. Vlada je sa izvođačem radova, kompanijom China Road and Bridge Corporation CRBC, zaključila tri priloga ugovora za izvođenje naknadnih radova. Definisan je i novi rok za završetak radova 30. septembar 2020. godine. U tom periodu će se izgraditi svi objekti neophodni za punu funkcionalnost ove dionice”, navodi se u Vladinom dokumentu.

Takođe se precizira da su potpisani posebni dodaci ugovora koji se odnose na izgradnju prve faze petlje Smokovac vrijedne 30,5 miliona eura, sistema za vodosnabdijevanje od 14,2 miliona, te trajnog napajanja električnom energijom na otvorenoj trasi i mostu Moračica od 4,8 miliona.

Ovih 49,5 miliona eura, dodaje se, dio je okvirne sume od deset odsto ugovorene cijene namijenjene naknadnim i nepredvidivim radovima.

“Zaključno sa radovima izvedenim u oktobru 2019, od ugovorene vrijednosti za glavne radove plaćeno je 161.915.471 eura na ime avansa i 476.634.928 eura za stvarno izvedene radove. Za naknadne radove isplaćeno je 11.318.343 eura na ime avansa i 5.769.708 eura za stvarno izvedene radove. U toku je izrada idejnih projekata sa elaboratima za dionice Mateševo Andrijevica i Smokovac Tološi Farmaci, za šta su od IFWB 2017. obezbijeđena bespovratna sredstva od 5,49 miliona eura i 1,3 miliona eura za pripremu nove sveobuhvatne Studije opravdanosti za čitav autoput Bar Boljare, uključujući kost-benefit analizu”, dodaje se u izvještaju.

To znači da su ukupna sredstva namijenjena radovima i novim elaboratima za auto-put do sada iznosila 662,43 miliona eura.

Podsjeća se i da je namjera države da ostale dionice auto-puta Bar Boljare i Jadransko-jonski auto-put duž Crnogorskog primorja realizuje kroz privatno-javno partnerstvo.

Kako bi se uspjelo u tome, javno su pozvani svi zainteresovani da predlože uslove i modele njihove gradnje na osnovu najbolje međunarodne prakse i poštovanje slobodne konkurencije.

ŽELJEZNICA I VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

Za izgradnju, održavanje, rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture prošle godine je predviđeno 22.546.644 eura.

Ovaj segment transporta dobio je iz budžeta i subvencije vrijedne 9,35 miliona eura.

Nakon plaćanja rata za kredite Željezničke infrastrukture i Željezničkog prevoza, Željezničkom prevozu je za plaćanje zaostalih obaveza i održavanje uplaćeno još 578.676 eura.

Kad je u pitanju revitalizacija željezničke mreže, najviše su korišćena bespovratna sredstva podrške EU, za prošlu godinu procijenjena na 14 miliona eura.

Od tog iznosa, oko deset miliona odnosi se na generalni remont gornjeg stroja na dionici Kos Trebješica, sanaciju šest kosina na barskoj pruzi, pet prenapregnutih betonskih mostova, 24 prioritetna betonska mosta, tunela, više kosina na nikšićkoj pruzi i početak 19 prioritetnih betonskih mostova.

Preostala četiri miliona eura namij enjena su izradi projektne dokumentacije. Za investicije je, kao i prethodnih godina, i 2019. određeno 13 miliona eura, a koja su već obezbijeđena kao dio četvorogodišnjeg paketa.

Već je poznato da je počela procedura davanja u zakup Aerodroma Crne Gore, a iz Vlade ističu da će ovim ovom koncesijom „biti unaprijeđeni tehnički, prostorni i bezbjednosni kapaciteti na aerodromima i stvoreni uslovi za podizanje nivoa usluga”, s akcentom na potrebama turističke privrede.

“Po javnom pozivu za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije, pristiglo je sedam prijava potencijalnih ponuđača: konzorcijuma Cengiz & Copenhagen Airports Turska i Danska, Incheon International Airport Corporation Južna Koreja, GMR Indija, konzorcijum Groupe ADP TAV, Francuska Turska, Corporacion America Airports Luksemburg, Limak Holding – Turska i konzorcijum DAA International-Bouygues Batiment International-Marguerite-TIIC Irska, Francuska i Luksemburg”, navodi se u dokumentu.

Kao posebno značajne navode se predložene izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju, koj im su preciznije definišu pravila za operatore aerodroma i vazduhoplova kad je u pitanju slobodno formiranje cijene prevoza.

Konačno, tu je i Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines A.D. Podgorica, usvojen na sjednici Skupštine održanoj 27. decembra. Njime se osigurava likvidnost, održivost i stabilnost nacionalnog avio-prevoznika, kao preduzeća od posebnog značaj a za državu” sa, navodno, dalekosežnim i širokim posljedicama po mnoge privredne grane.

“Zakonom se predviđa dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina. Sredstva su namij enjena za pokrivanje dospjelih obaveza Montenegro Airlinesa prema povjeriocima i investicije u razvoj . U ovu sumu je uračunato i izdvajanje do 50 miliona eura za kupovinu novih vazduhoplova”, pojašnjeno je u dokumentu koji tretira godišnje stanje i planove razvoja transporta u Crnoj Gori.