U CRNOJ GORI

U našoj državi pod nadzorom zbog koronavirusa juče su bile 344 osobe, precizirano je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Iz ove institucije naglasili su da broj osoba pod nadzorom varira na dnevnoj bazi, kao i da se on pogrešno percipira kao nivo rizika od importacije virusa, a u suštini pokazuje stepen opterećenja epidemioloških službi.

Stanje
Najveći broj ljudi pod nadzorom juče je, prema podacima koji su nam dostavljeni, bio u Podgorici – njih 224, u Budvi ih je 27, u Tivtu 24, u Kotoru 23, dok ih je u Herceg Novom bilo 17. U Baru je pod nadzorom juče bilo 12 osoba, u Nikšiću 10, Tivtu šest, u Bijelom Polju pet osoba, a u Beranama jedna. U Pljevljima je pod nadzorom jedna osoba, dok ih u Rožajama nema.

Odgovarajući na pitanje šta podrazumijeva nadzor iz Instituta za javno zdravlje su nam rekli da, „ukratko, zdravstveni nadzor podrazumijeva praćenje zdravstvenog stanja osobe od momenta ulaska na teritoriju države, pod uslovom da dolazi iz pogođenih područja, narednih 14 dana“.

“Procedure zdravstvenog, odnosno epidemiološkog nadzora vezan za konkretnu situaciju definisane su kroz niz dokumenata odnosno uputstava koja su podložna promjenama u zavisnosti od aktuelnih saznanja i koje u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti izrađuje Institut za javno zdravlje Crne Gore”, precizirali su iz ove institucije.

Priprema
Ministar zdravlja Kenan Hrapović rekao je u ponedeljak da se rizik po zdravlje stanovništva Crne Gore od infekcije novim koronavirusom smatra visokim u odnosu na dosadašnji nivo koji je bio umjeren.

Odgovarajući na pitanje kako se Institut za javno zdravlje priprema na potencijalnu pojavu koronavirusa iz ove institucije su nam rekli da su preduzeli više aktivnosti.

Među njima je izrada i usklađivanje potrebnih procedura, dokumenata i algoritama, kao i praćenje epidemiološke situacije uz redovno obavještavanje i komunikaciju sa svim zainteresovanim stranama uključujući i javnost.

“Institut za javno zdravlje u saradnji sa međunarodnim partnerima prati situaciju i na osnovu svih novodobijenih podataka realizuje redovne periodične procjene rizika od importacije i širenja obolijevanja u Crnoj Gori”, kazali su iz ove institucije.

Realizuju i zdravstveno-edukativnu kampanju stanovništva kroz redovno informisanje javnosti o koronavirusu (COVID-19).

“Unapređujemo nadzor nad putnicima u međunarodnom saobraćaju u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom i obavezom javljanja zdravstvenoj službi u slučaju pojave respiratornih simptoma. Jedna od aktivnosti je i obezbjeđivanje mikrobiološke dijagnostike infekcije COVID-19 u državi”, istakli su iz Instituta.

Mjere predostrožnosti
Iz Instituta za javno zdravlje naveli su i neke mjere predostrožnosti koje ljudi mogu preduzeti kako bi izbjegli infekciju, a jedna od njih je da često perete ruke pomoću sapuna i vode ili ih protrljajte sredstvom na bazi alkohola.

“Kada kašljete ili kijate pokrijte usta i nos maramicom ili savijenim laktom. Izbjegavajte bliski kontakt sa svima koji imaju simptome prehlade ili gripa, a posjetite ljekara ako imate visoku temperaturu, kašalj ili mislite da teško dišete. Ne planirajte putovanje u pogođena područja”, naglasili su iz Instituta.

Upotreba medicinske maske savjetuje se, kako su dodali, ako imate respiratorne simptome (kašljanje ili kijanje) i to kako biste zaštitili druge.

LJUBODRAG STOJADINOVIĆ

Najistrošenija parola svakako je ona koja je stvorena korišćenjem kardiovaskularnog patriotskog agitpropa: Kosovo je srce Srbije; ili srce izvan Srbije, izreka koja simbolički ostavlja jednu državu bez vitalne funkcije. Teza da Srbija bez Kosova ne postoji jeste suicidni kontekst, koji se u atmosferi epskih zabluda čini spasonosnim.

Piše: Ljubodrag Stojadinović

Oni koji sebe smatraju realistima u srpskoj politici, ne veruju da je problem Kosova rešiv. To nije pesimizam koji se može pojmiti kao razumevanje jedne neugasive krize, nego samo kao simptom srpskog paradoksa: taj nerešiv problem mora biti rešen!

Ovde je razumevanje stvarnosti na samoj oštroj granici između mitskog tumačenja istorije i imperativa koji je rezultat silovitog pritiska. A njemu izgleda nije moguće odoleti. Odlučnost sažeta u apstraktnoj rodoljubivoj paroli „Nikada nećemo dati Kosovo“, svodi se na kozmetičko doterivanje navedenog mentalnog grafita: ne možeš, naime, dati niti sačuvati ono što (više) ne poseduješ.

Najistrošenija parola uz navedenu, svakako je ona koja je stvorena korišćenjem kardiovaskularnog patriotskog agitpropa: Kosovo je srce Srbije; ili srce izvan Srbije, izreka koja simbolički ostavlja jednu državu bez vitalne funkcije. Teza da Srbija bez Kosova ne postoji jeste suicidni kontekst, koji se u atmosferi epskih zabluda čini spasonosnim.

Epika puka
U nastojanju da očuva moć i sve što ona donosi, srpski režim pokušava da kosovsku epiku prilagodi ušima puka, a da problem rešava tako što će ga odlagati sve dok može, pa makar to odlaganje bilo beskonačno. Ali, izgleda da je stvar već došla do zida koji je otporan na rušenje i preskakanje, pa je priklješteni Aleksandar Vučić prisiljen da svoj iskreni nacionalšovinistički radikalizam svede na liberalni pragmatizam. Bez pristajanja na sve što ne zavisi od njega nema mu opstanka, mada opstanak nije garantovan ni ako pristane.

Živeći u parapolitičkim aforizmima i kreativnoj nemoći, i režimi pre Vučića pokušali su da kosovsku krizu definišu lapidarnim no besmislenim izrekama, koje su i po formi i suštini politički oksimoroni. Recimo: više od autonomije, manje od nezavisnosti; ili: i Kosovo i EU (u suštini, ni jedno ni drugo).

Vučić je preuzeo sve na sebe: pregovore, prekide pregovora, planove, odluke, ispade, prenemaganja. Ulogu žrtve, borca koji ne spava, ili u Briselu spava na patosu, odlučnog Srbina koji će se za celovitu Srbiju boriti svim sredstvima, brižnog domaćina koji neće dopustiti još jedan rat; vrhovnog komandanta koji sprema najjaču silu u regionu zlu ne trebalo; nezgodnog, nervoznog, plašljivog suseda koji živi od svađe sa komšijama, uz pokazivanje snage koja ne postoji. Egzibicionistu sklonog da često raskopča mantil, ali tamo nema šta da se vidi.

Poniznost i agresija
Javnost u Srbiji ne zna kako su tekli pregovori i oko čega su vođeni. Šta je bilo na stolu a šta ispod njega, ko su bili vodeći moderatori i kakvi pritisci su padali na njegova moćna pleća. „Kažem ja Angeli, kaže ona meni…Kažem Makronu, slušaj, bre, ti mene, Emanuele…“

Svoju skrušenu poniznost pred velikim liderima, Vučić je po povratku u Beograd realizovao kao agresivnu verbalnu ekspanziju prema svima i svakome, očekujući divljenje povodom naknadnog neukusnog šepurenja.

Na severu Kosova formirao je svoje stranačke političke odrede koje vodi Srpska lista, sve protivnike nasilja koje je ta paravojna grupacija činila nad Srbima – proglašavao je neprijateljima Srbije. Pre svih Olivera Ivanovića, koji je ubijen posle strašne kampanje, a Vučić ga odmah proglasio najvećim posmrtnim prijateljem. Nedavno je vesela udovica Olivera Ivanovića postala član SNS-a, tvrdeći da su krvni neprijatelji njenog muža ustvari njeni dobrotvori.

Izgledalo je kako Vučić čuva iluziju o Kosovu samo zbog njegovog severa, i tamošnje mafije sa atestom matične države. Čovek osumnjičen za ubistvo Ivanovića, Milan Radojičić, njegov je lični štićenik i nedostupan organima.

Razgraničenje sa pameću
Predsednik Srbije je neprekidno govorio da ima plan za Kosovo i da ga danonoćno dorađuje. Ne spava nikada, stalno radi, pre svega na tom planu od suštinskog značaja za opstanak. Ali niko i nikada nije saznao šta tamo piše i koga se tiče.

Ustvari, negde sredinom prošle godine, Vučić je izašao u javnost sa idejom koja se nije mogla smatrati racionalnom. Predložio je razgraničenje po zamišljenoj etničkoj liniji (izgleda da je tu liniju lično iscrtao), uz moguću razmenu teritorija.

Taj apsolutno maloumni projekat odmah je podržao Vulin, ističući da je krajnje vreme da se „jednom za svagda razgraničimo sa Šiptarima!“
Ta ideja je navodno podržana u nekim „centrima moći“, ali je zbog svoje nesprovodivosti ubrzo odbačena kao opasna i zapaljiva. U svim slučajevima gde su pokušani takvi surovi opiti sa narodima i prostorom na kome žive, okončavani su velikim tragedijama. Etnička razgraničenja nisu moguća bez transfera stanovništva i masovnih otpora, što je dramatična socijalna trauma bez presedana.

Pregovori čiji rezultati osim njihove sterilnosti nisu poznati, možda će biti nastavljeni kad Priština ukine takse na srpsku robu. Nezavisno od toga, Vučić je smislio novu lozinku za ishod koji nije moguć, ali je neizbežan: biće nam ponuđeno rešenje koje ne možemo da prihvatimo, ali ne smemo da ga odbijemo!

Šta praktično znači ovaj vučićevski paralogizam? Recimo, ne može se ono što se mora, dakle mora se, mada nije moguće. Ne smemo da pristanemo na to, ali još manje smemo da odbijemo!

Formula za Kosovo
Ova rečenica, sačinjena od svih neupotrebljivih restlova novoradikalske mudrosti, ima smisla u grčevitom pokušaju da se obrazloži neizbežno. Dakle, najveći i najhrabriji borac za očuvanje onoga što je najvrednije, pristaće na ono što ne sme da odbije, da bi sačuvao sebe. A to je za njega, alave dvorske sluge i koloniju parazita na njemu važnije od bilo čega.

Verovatno je taj model u čitavoj fauni poznat kao instinkt opstanka. Naravno, pod uslovom da važi formula iz nedokazive teorije zavere, po kojoj će Zapad čuvati Vučića dok potpiše, a odmah zatim dozvoliti njegovim oponentima u Srbiji da puste vodu.

U Vučićevoj političkoj filozofiji, koja inače ne postoji, no se svodi na tehniku dnevnog opstanka u apsolutnoj vlasti, pristajanje na ono što se ne sme nije kraj. Ali ako ne pristane, kraj bi mogao da bude jako bolan.

Ideja o mogućem raspletu dolazi od relativne građanske rezistencije za problem Kosova. Ljudi veruju da Srbija ima mnogo većih problema: kvalitet života, ljudske i medijske slobode, nepodnošljivi puzajući teror vlasti nad svojim protivnicima, otvoreni prezir i mržnja Vladaoca prema građanima, rastuća beda i siromaštvo.

Ništa od toga Zapad ne želi da vidi, Moskva vidi sve i pozdravlja autoritarizam začinjen neplodnom i neukusnom rusofilijom. U srpskoj tabloidnoj javnosti, Moskva i Vladimir Putin se pojavljuju kao sila koja će vratiti Kosovo u naručje Srbije, što je još jedan sofizam u razumevanju Vučićeve praktične politike. A ona je u pogledu na spoljni svet potpuno šizofrena: moramo se prikloniti pritiscima Zapada koji nam pomaže da preživimo. Od njih će nas braniti Putin kao jedini pravi oslonac, ali nas ne može odbraniti.

Porazi kao trijumfi
Slutimo da je pristajanje na stolicu Kosova u UN ono što Vučić ne može da prihvati, ali ne sme da odbije. Praktično, to je priznanje svega što ne želi da prizna, da bi sačuvao ono što želi.

Da li će on priznati i okolnost da se konačno razišao sa svojom endemskom nacionalšovinističkm prirodom?

Naravno da neće. Ionako je svaki svoj poraz proglasio za trijumf. I svaki preobražaj dokazom da je ostao isti. I tako dolazimo do najkrupnijeg vladajućeg apsurda moderne Srbije: vođa, koji će potpisati nešto tako presudno što mora a ne bi smeo, postaće junak svojih epigona, mudrac koji je rešio nerešivo, ono što niko nije uspeo pre.

Uz njega će biti i srpska desnica, udovica Olivera Ivanovića, Srpska lista i Milan Radojičić.

(Autor je kolumnista Peščanika)

IJZ

Tokom prethodne sedmice Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje prijavljen je jedan smrtni slučaj uzrokovan virusom gripa. Riječ je o pacijentkinji koja nije bila vakcinisana sezonskom vakcinom protiv gripa, rođenoj 1987. godine kod koje u anamnezi, kako je saopšteno, nisu registrovani podaci o komorbiditetu, pišu Dnevne novine.

“U sezoni 2019/2020. zaključno sa prošlom sedmicom registrovana su ukupno četiri smrtna slučaja od gripa”, kazali su iz Instituta.

U periodu od 24. februara do 1. marta, prema podacima dobijenim iz sentinel bolničkog nadzora nad teškim akutnim respiratornim infekcijama, kazali su iz Instituta, registrovan je jedan slučaj teške akutne respiratorne infekcije (SARI).

“Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori je prošle sedmice prijavljena 1.191 osoba sa simptomima nalik gripu (ILI), dok je u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta laboratorijskim putem potvrđen 101 slučaj infekcije virusom gripa”, naglasili su iz Instituta.
Od početka nadzora nad gripom, zaključno sa prethodnom sedmicom, dodaju, laboratorijski je potvrđeno 370 slučajeva obolijevanja od gripa, 109 slučajeva influence tip B i 261 slučaj influence tip A.

“Uvidom u elektronsku bazu podataka, tokom prošle sedmice prijavljeno je 10.748 osoba sa simptomima blažih i težih infekcija respiratornog trakta (ARI). Najveći broj oboljelih od težih i lakših respiratornih infekcija u ovoj nadzornoj sedmici registrovan je u uzrastu od 20 do 64 godine, dok je u uzrasnoj grupi do četiri godine registrovana najviša incidencija”, saopštili su iz Instituta.

Iz te zdravstvene ustanove podsjećaju da je najefektivnija mjera prevencije gripa vakcinacija i preporučuju da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu.

BILČIK

Svjestan sam tenzija i polarizacija u društvu koje su se pojavile zbog niza pitanja. Vidjeli smo to i kroz neuspjeli pokušaj izbornih reformi, kroz rad odbora koji je bio kreiran u tu svrhu u Skupštini, vidjeli smo to i kroz reakciju javnosti na usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Tako da je moja glavna poruka – treba vam dijalog, rekao je predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) i izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik.

Crna Gora, kao jedan od predvodnika evropskih integracija, mora da pokaže više napretka, reformi i posvećenosti kada je u pitanju zatvaranje poglavlja sa EU, jer – dozvolite mi da kažem veoma jasno – naporan rad na proširenju u Crnoj Gori još nije počeo. Moramo da vidimo naporan rad ako želimo da proširenje bude završeno, rekao je Bilčik u razgovoru za Pobjedu.

Bilčik, koji je prošle nedelje boravio u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, od stupanja na dužnost predsjedavajućeg POSP, kazao je da je sa predstavnicima vlasti i opozicije razgovarao o tenzijama u Crnoj Gori, ali i pitanjima koja su izazvala polarizaciju u društvu.

Nije zadovoljan, kaže, zbog neuspjelog pokušaja izbornih reformi kroz rad privremenog skupštinskog odbora koji je bio kreiran u tu svrhu. Zato poziva vlast i opoziciju na dijalog.

“Svjestan sam tenzija i polarizacija u društvu, koje su se pojavile zbog niza pitanja. Vidjeli smo to i kroz neuspjeli pokušaj izbornih reformi, kroz rad odbora koji je bio kreiran u tu svrhu u Skupštini, vidjeli smo to i kroz reakciju javnosti na usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovjesti. Tako da je moja glavna poruka – treba vam dijalog”, rekao je Bilčik.

Bilčik dodaje da problemi sa kojima se Crna Gora suočava nijesu jedinstveni samo za našu zemlju. Slični problemi, kaže on, postoje i u drugim evropskim zemljama.

“Ono što je važno je da se nađe rješenje koje bi zadovoljilo interese glavnih aktera u procesu i što bi dovelo i do toga da se u dijalog uključe sve političke snage. Bojkot nije način da radite u parlamentu, nije način da djelujete kada su u pitanju izbori. Ovo je bila i moja glavna poruka na sastancima sa opozicijom i sa vlašću”, istakao je Bilčik.

Bilčik je kazao i da je tokom posjete Crnoj Gori, razgovarao i sa predstavnicima SPC o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Nastavak dijaloga
“Da, sreli smo sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve. Važno je da smo razgovarali otvoreno i sa njima, i sa članovima parlamenta i sa premijerom Duškom Markovićem. Ovo je pitanje koje i izaziva zabrinutost u Crnoj Gori, a rješenje za to pitanje mora biti pronađeno u Crnoj Gori. Želim da kažem da, pozitivan signal koji smo dobili na sastanku sa SPC, ali i od Vlade je da oni žele da nastave i da će nastaviti dijalog koji je započet i pokušati da nađu rješenje za ova izuzetno važna pitanja. Možemo samo da podržimo to”, rekao je Bilčik.

Na pitanje šta znači da „Brisel neće nametati rješenja, ali da je spreman da pomogne“, Bilčik kaže da je zadovoljan što imaju priliku da budu više angažovani „na terenu“.

“Želimo da budemo više politički angažovani na terenu. Proširenje nije tehnički proces, već uspješno proširenje treba da bude uspješan politički poduhvat, što znači da glavne političke snage u zemlji treba da budu u tom procesu. Postoje važne odluke koje moraju da budu donešene, kako bi se situacija na terenu poboljšala, posebno kada se radi o vladavini prava, medijskoj sceni, o radu institucija kao što je parlament, ali i kada se radi o izbornom procesu. Za ova pitanja mora da postoji široki konsenzus”, naveo je slovenački diplomata.

Poziv vlasti
Dodaje da će ukoliko od crnogorske vlade, dobiju poziv da se uključe u dijalog, rado to učiniti.

“Bio sam uključen u interparlamentarni dijalog vlasti i opozicije u Srbiji, imali smo format dijaloga „Žan Mone“ u Sjevernoj Makedoniji, tako da smo srećni da i ovdje pomognemo, ali želim da naglasim da to mora da bude urađeno sa punim saglasjem svih strana i na zahtjev crnogorskih vlasti. Tako da ćemo nastaviti sa dijalogom koji imamo sada i ako bude postojao bilo kakav zahtjev u koji možemo da budemo uključeni bićemo srećni da učestvujemo”, objasnio je Bilčik.

Upitan da prokomentariše činjenicu da Crna Gora, kao predvodnik integracija, već godinu dana nije otvorila, niti zatvorila poglavlje u pregovorima sa EU, Bilčik kaže da postoji mnogo posla koji mora da bude urađen na terenu.

“Moja opšta slika je da je Crna Gora jedan od predvodnika procesa ka EU sa velikim potencijalom da bude uspješna kada je u pitanju evropska perspektiva, ali postoji još mnogo posla koji mora da bude urađen na terenu i nadam se da ćemo u narednim godinama, vidjeti posvećenost da se to postigne, jer postoje neki teški zadaci koji moraju biti obavljeni”, rekao je Bilčik.

Reforme
Govoreći o poglavlju 8, posljednjem neotvorenom poglavlju u pregovorima sa EU i očekivanjima vlasti da će ono biti otvoreno do kraja godine, Bilčik kaže da postoje mjerila Evropske komisije koja moraju biti zadovoljena da bi se poglavlje otvorilo.

“Mislim da Brisel nije tih po ovom pitanju. Mislim da je jasno naglašeno da je ovo važno pitanje kada se radi o konkurenciji. Postoji važno pitanje koje mora biti riješeno, pitanje koje se tiče državne pomoći Montenegro erlajnzu i naravno kriterijumi moraju biti zadovoljeni da bi se otvorilo poglavlje. Postoje određena mjerila i nadam se da će rješenja za njih biti uskoro pronađena”, navodi Bilčik.

On je dodao da i od EU i od Crne Gore očekuje veću posvećenost kada je u pitanju ovo poglavlje.

“Nadam se da ćemo vidjeti više angažovanja i posvećenosti od strane EU, ali i više posvećenosti od strane Crne Gore kada se radi o poglavlju 8. Predvodnik integracija treba da trči, i trčanje mora da počne kada je u pitanju zatvaranje poglavlja. To je ono gdje treba da vidimo više napretka, više reformi, više posvećenosti i to je nešto na šta stalno upozoravamo naše partnere u Crnoj Gori da moraju da urade. Jer dozvolite mi da kažem veoma jasno – naporan rad na proširenju još nije počeo. Moramo da vidimo naporan rad ako želimo da proširenje bude završeno”, zaključio je Bilčik.

Subvencije Montenegro erlajnzu jedno od pitanja
Na pitanje da li kašnjenje sa otvaranjem poglavlja 8 ima veze sa državnom pomoći Montenegro erlajnzu, Bilčik kaže da se „neotvaranje poglavlja 8 tiče mjerila koja je zadala Evropska komisija i zemlje članice“.

“Subvencija je jedno od tih pitanja, ali to je u rukama zemalja članica i Evropske komisije, ali dok ova mjerila ne budu zadovoljena, poglavlje neće biti otvoreno. Mi smo bliski partneri, Brisel i Podgorica, i partneri koji žele da uspiju a uspjeh znači da zahtjevi i uslovi moraju biti ispunjeni”, ocijenio je Bilčik.

Upitan što bi preporučio crnogorskim vlastima kada je u pitanju nova metodologija pregovaranja sa EU, Bilčik kaže da je na državi da odluči kojom metodologijom će nastaviti pregovore.

“Ja sam evropski političar i mogu samo da ih posavjetujem da preuzmu onu odluku koja će učiniti najbolje za njihove interese a to je da napreduju u zatvaranju poglavlja. To bi moglo da znači i da bi razmatranje nove metodologije pomoglo”, zaključio je Bilčik.

OPŠTINA NIKŠIĆ ĆE POMOĆI

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović sa saradnicima obišao je porodicu Vojislavke Ivanović iz župskog sela Liverovići, čiju je kuću ugrozilo klizište. Opština će odmah preduzeti konkretne mjere i pomoći da se problem što prije riješi, kazao je prvi čovjek grada.

Prilog: RTCG Nikšić

DO 17°C

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Ujutru na sjeveru moguća magla ili niska oblačnost, piše na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, prijepodne ponegdje umjeren sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od -5 do 8, najviša dnevna od 4 do 17 stepeni.