TENESI

Najmanje 22 osobe su poginule i najmanje 140 zgrada je uništeno danas u udarima tornada u saveznoj američkoj državi Tenesi.

Vlasti ulažu velike napore da pronađu preživjele u ruševinama dok se broj stradalih povećava.

Jedan udar nanio je veliku štetu na potezu dugom 16 kilometara u centru Nešvila, gdje su uništene kuće, firme i dio stare crkve, dok je drugi iščupao kuće iz temelja duž puta u okrugu Patnam, dugog 3,2 kilometra.

Poslije jutrošnjih razornih udara tornada, srušeni su zidovi i krovovi kuća, oboreni dalekovodi i drveće.

Škole, sudovi i aerodrom su zatvoreni.

Oštećeno je više od 10 biračkih mjesta, gdje pristalice demokrata i republikanaca danas glasaju na unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata na izborima 3. novembra. Tenesi je jedna od 14 saveznih država u kojoj se danas održavaju unutarstranački izbori.

Zbog oštećenja, birači su na alternativnim lokacijama morali da čekaju u dugim redovima.

PORAST NIVOA MORA

Klimatske promjene i porast nivoa mora trenutno su toliko ozbiljni da ukoliko se nastave sve pješčane plaže na svijetu će nestati do 2100. godine.

Čak i ako čovečanstvo drastično smanji zagađenje iz fosilnih goriva, više od trećine pješčanih plaža na svijetu će nestati, što će veoma dramatično uticati na život ljudi u priobaljima i ekonomije brojnih zemalja, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change.

„Pješčane plaže su često posljednja linija odbrane od obalskih oluja i poplava i bez njih će uticaj ekstremnih vremenskih prilika biti još gori“, rekao je predvodnik studije Mikalis Vusdukas, stručnjak sa Istraživačkog centra Evropske komisije.

Bogatije zemlje već planiraju velike odbrambene sisteme, ali većina drugih zemalja ne mogu da preduzmu toliko inženjerske poduhvate, što zbog logističkih, što zbog finansijskih razloga.

Australija bi mogla da bude najteže pogođena sa više od 15.000 kilometara pješčanih plaža nestalih u narednih 80 godina. Slijede je Kanada, Čile i SAD.

Pješčane plaže čine trećinu globalne obale, veoma često u gusto naseljenim područjima.

NOVI PREMIJER SLOVENIJE

Slovenački parlament danas je dao podršku predsjedniku Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janezu Janši da postane novi premijer. Janša je dobio glasove 52 od ukupno 90 poslanika.

Slovenački predsjednik Borut Pahor 26. februara je zvanično predložio Janšu za mandatara za sastav nove vlade, pošto su četiri stranke postigle sporazum o formiranju koalicije.

Njegovo imenovanje za mandatara uslijedilo je poslije ostavke u januaru Marjana Šareca na mjesto premijera, pošto je rekao da njegova manjinska vlada ne može dobro da obavlja svoj posao.

Sporazum o koaliciji postigli su SDS, Stranka modernog centra (SMC), Nova Slovenija (NSi) i Demokratska partija penzionera (DeSUS).

Janša sada ima zadatak da sastavi vladu, o čemu parlament opet odlučuje većinom glasova.

Janšina SDS je vodila na slovenačkim parlamentarnim izborima 2018. ali druge grupe u parlamentu su prvobitno odbile da sarađuju sa strankom zbog njenog tvrdog antiimigrantskog stava i desničarskih stavova.

Janša je blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, koji ga je javno podržao za vrijeme izborne kampanje 2018.

Šezdesetjednogodišnji Janša, koji je postao poznat kao disident u bivšoj Jugoslaviji, već je dva puta bio premijer Slovenije.

UKUPNO 79 UMRLIH

Italijanska služba civilne zaštite saopštila je da je broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u Italiji porastao u posljednja 24 sata za 27 i sada iznosti 79.

Ukupan broj zaraženih u Italiji od juče je sa 2.036 skočio na 2.502, prenosi Rojters.

Služba civilne zaštite navodi da se 160 ljudi koji su prvi bili zaraženi uspješno oporavilo.

Zaraza je u Italiji izbila prije 12 dana i najviše je pogodila sjever zemlje, ali je koronavirus sada registrovan u 19 od 20 regija Italije.