TRAMP POTPISAO ZAKON

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je zakon kojim se uvode sankcije kompanijama koje pomažu ruskoj firmi “Gasprom” u završetku izgradnje gasovoda “Sjeverni tok 2” kojim će se Evropska unija snabdijevati tim energentom.

SAD smatraju “Sjeverni tok 2” bezbjednosnim rizikom po Evropu.

U zakonu koji je potpisao Donald Tramp, gasovod “Sjeverni tok 2” se karakteriše kao sredstvo prinude. Na udaru kaznenih mjera su firme koje pomažu da Rusija, kako tvrde Sjedinjene Države, povećava izvoz gasa u Evropsku uniju preko gasovoda, prije svega u Njemačku.

Izgradnja je koštala 11 milijardi dolara, a tom projektu su se suprostavili kako Republikanci, tako i Demorkate u Kongresu.

Trampova administracija strahuje da bi gasovod vodio većoj energetskoj zavisnosti Evrope od Rusije, ali bi i smanjio tržište za izvoz američkog tečnog prirodnog gasa u EU.

Tramp je rekao da bi gasovod mogao pretvoriti Njemačku u taoca Rusije, dok je njemačka kancelarka Angela Merkel kazala da se protivi sankcijama zbog projekta “Sjeverni tok 2”.

Američki predsjednik potpisao je i zakon o vojnom budžetu, vrijednom 738 milijardi dolara. Njime se prvi put u istoriji Sjedinjenih Država predviđa formiranje “kosmičkih snaga”.

U vojnoj bazi Endrjuz, šef Bijele kuće je to nazvao istorijskim danom za Ameriku.

“Taj zakon podrazumijeva najveće investicije u američku vojsku do sada ali je veliko dostignuće i to što zvanično inaugurišemo novi dio naše vojske, Kosmičke snage. Uslijed velikih prijetnji po našu nacionalnu bezbjednost, američka superiornost u svemiru je od vitalne važnosti”, izjavio je Tramp.

Američki predsjednik imenovao je generala Reja Rejmonda za prvog šefa kosmičkih operacija i prvog pripadnika budućih Kosmičkih snaga.

ČESTITKA BRAJOVIĆA

Dukljanska akademija je primjer odanosti i služenja interesima svoje države afirmacijom suverenističkog i identitetskog utemeljenja, vrijednih istorijskih djela, kao i savremenog stvaralašta multinacionalne Crne Gore, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović u čestitki povodom 20 godina od osnivanja DANU.

Brajović je u obraćanju  predsjedniku, akademiku Sretenu Peroviću odao priznanje vizionarstvu, posvećenosti i dostignućima ove naučne i umjetničke zajednice na ponos Crne Gore.

„Važna naučna i kulturna uloga DANU još više dolazi do izražaja u periodima agresivne mitomanije, pokušaja falsifikovanja istorije i manipulacije duhovnim i materijalnim nasljeđem naše države”, naveo je Brajović. 

Od velikog značaja je i svojevrsna diplomatska misija Dukljanske akademije, koja saradnjom sa akademijama brojnih prijateljskih država, promoviše najbolje vrijednosti Crne Gore.

“Realno je očekivanje da država Crna Gora pruži značajniju podršku djelovanju institucije čija dostignuća ostaju nesporni intelektualni orijentir budućim generacijama”, dodao je predsjedik Skupštine. 

AMFILOHIJE

Mržnjom i razdorima ne može da se stvara budućnost Crne Gore, a snaga nije u množini, nego u Gospodu, što svjedoči sveti ćivot i sveti otac Vasilije Ostroški, poručio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Episkop budimljansko-nikšićki kazao je da se mole Gospodu da urazumi one koji namjeravaju da otimaju ono što je Božije i crkveno. Upozorio je da to zlo ne čine i ne nalažu prokletstvo na sebe, svoje domove i potomstvo.

Brojni vjernici došli su u Saborni hram Svetog Vasilija Ostroškog, u kome je Svetu arhijerejsku liturgiju služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa sveštenstvom. Prema procjeni policije, Saboru u Nikšiću prisustvuje oko 6.000 ljudi.

U skopu Crkveno-narodnog sabora pročitan je proglas i iskazano nezadovoljstvo protiv, kako je navedeno, anticrkvenog Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji će se 24. decembra naći pred poslanicima Skupštine Crne Gore. 

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije pozdravio je sve vjernike koji su, kako je rekao, po naredbi bili spriječeni da dođu Nikšić. 

“Spriječeni su ljudi iz Mileševe, iz Hercegovine. Zaustavljeni su na granici, nije im dozvoljeno da dođu. Nije to dobro, ne može mržnjom i razdorima da se stvara budućnost Crne Gore”, rekao je Amfilohije.

On i vjernici pozvali su nadležne da Mitropoliji omoguće da se obnovi manastir Svetog Dimitrija u Nikšiću.

“Tamo se nalaze ostaci manastira, molimo Vladu i gradonačelnika Nikšića, ne tražimo pare od njih, samo tražimo dozvolu da svetinju obnovimo”, rekao je Amfilohije.

Kazao je da su se danas sabrali oko ćivota Svetog Vasilija, “ne da oskrnavimo njegove mošti, kako to kažu neznalice”.

“To su oni koji su sljedbenici, koji su razorili njegov Tvrdoš, koji su ga protjerili iz njegovog Tvrdoša i pobjegao je ovdje u Nikšić. Ovi savremeni bezumnici oni hoće hramove Svetog Vasilina da otmu. Za za koga? Za sebe”, rekao je Amfilohije.

Amfilohije: Još samo hramove da opljačkaju

Poručio je da ni Turci nijesu radili ono što se danas radilo u Crnoj Gori: “Jesu nagonili mnoge i mučili Svetog Vasilija, ali nijesu otimali njegove hramove. Poruka njima, za koga, kome da daju, uzimajući od Crkve Božije”.

Mitropolit je pitao gdje su današnja preduzeća u Crnoj Gori i kome pripadaju “razorena, uništena i opljačkana”.

“Imate grupu bogataša koji su sve opljačkali u Crnoj Gori, još samo treba hramove da opljačkaju. Kažu da ih je više. Nije snaga u množini, nego u Gospodu. To svjedoći sveti ćivot i sveti otac Vasilije”, rekao je Amfilohije.

Mitropolit je rekao da se nada da će se vlastodršci osloboditi bezbožnog duha i vratiti sebi i svome narodu, a time i Crkvi i moštima Svetog Vasilija Ostroškog. 

Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve (RPC), kako je pročitano u pismu, izrazio je zabrinutost zbog, kako su istakli, pogoršanja položaja Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.

“Došlo je do alarmantnog trenda povećanog pritiska vlasti na sveštenike i vjernike. Konstatovano je da u savremenoj Crnoj Gori postoje pokušaji nasilnog oduzimanja svetinja u korist nepostojeće CPC”, navodi se u pismu Svetog Sinoda Ruske crkve, uz poruku da je Sinod Ruske pravoslavne crkve podržao sveštenstvo SPC u Crnoj Gori.

U Sabornoj crkvi pročitano je pismo vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, koje je u junu ove godine upućeno crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću.

U pismu se, kako je to pročitao episkop Joanikije, navodi da su začuđeni saznanjem da je iskazao podršku stvaranju Pravoslavne crkve crnogorske, te da je Vlada predložila Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji predviđa podržavljenje svih crkava izgrađenih prije 1918. godine.

Joanikije: Ako neko udara na hram, udario je na sve

“Ovo bi značilo da vaša država oduzima prava svojine nad crkvama sveštenoj Mitropoliji crnogorskoj kao i ostalim trima eparhijama SPC. Ovim pismom vam saopštavamo da Vaseljenska patrijaršija kao jedinu kanonsku pravoslavnu jurisdikciju priznaje onu pod nadležnošću mitropolita Amfilohija”, navodi se u pismu Vartolomeja, koje je pročitao Joanikije.

U pismu se navodi da sadašnja Crnogorska crkva pod Mirašem Dedeićem ne pripada Pravoslavnoj crkvi, te da je jedini jerarh mitropolit Amfilohije.

U hram je došao i nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović.

Vladika Joanikije rekao je “da smo se sabrali da se ujedinimo, i da se duhovno osnažimo uoči rođenja Hristovog”. Tješimo se, kaže Joanikije, Svetim Vasilijem Ostroškim, koji je štitio crkve i utvrdio svoj narod u vjeri.

“Daće bog da ćemo i mi zbog udara na hramove i vjeru i na čast i na obraz, ako neko udara na hram, udario je na sve, da ćemo ova iskušenja da prebrodimo okupljeni oko ćivota Svetog Vasilija. Molimo se Gospodu da urazumi one koji namjeravaju da otimaju ono što je Božije. Upozoravamo ih da to zlo ne čine”, rekao je Joanikije.

Poručio je da “nema čega da se bojimo”. Na ljude, kaže, gledamo kao na braću, “iako griješe”.

“Mi smo dužni da se i za njih Bogu molimo i da Bog istine i pravde sve urazumi i spasi. Neka je srećan i blagosloven ovaj Sabor”, rekao je Joanikije.

OSUMNJIČENI U PRITVORU

Njemačka policija saopštila je danas da je 15-godišnji dječak, čiji je nestanak prijavljen prije dvije godine, pronađen u domu čovjeka osumnjičenog za dječiju pornografiju.

Policija u gradu Reklinghauzenu na zapadu zemlje, navela je da je u pretresu stana 44-godišnjeg osumnjičenog muškarca pronašla tinejdžera koji je bio u ormaru.

U saopštenju, policija je navela da “trenutno nema indicija da je dječak držan u stanu protiv svoje volje”.

Tinejdžer je stavljen pod policijsku zaštitu. On je živio u skloništu u obližnjem gradu kada su njegov nestanak prijavili socijalni radnici 2017. godine.

Osumnjičeni 44-godišnjak odveden je u pritvor, a policija je takođe iz stana u kojem je živio oduzela elektronske uređaje.

BAR-BOLJARE

Kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation (CRBC) u ovoj godini je, zaključno sa oktobrom, za izgradnju prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare isplaćeno 99,09 miliona eura.

U Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar – Boljare, koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, navodi se da su u ovoj godini, zaključno sa oktobrom, izvođaču odobreni radovi vrijedni 130,65 miliona.

“Izvođaču je isplaćeno 99,09 miliona eura, s tim da su dodatno izvedeni radovi vrijedni oko 50 miliona, ali još nijesu odobreni za plaćanje”, precizira se u Informaciji.

Na projektu je trenutno angažovano 2,47 hiljada radnika, od čega je 1,67 hiljada iz Kine, 167 crnogorskih državljana i 32 ostalih koji rade za kinesku kompaniju. Njih 598 je angažovao podizvođač.

“Podizvođačima koji imaju sjedište i registraciju u Crnoj Gori prije početka 2012. godine do sada je povjerena realizacija 40,07 odsto vrijednosti, iako se bilans realizacije ugovorne obaveze izvođača radova u vezi sa angažovanjem podizvođača svodi na završetku radova, na bazi stvarno realizovanih predmeta i vrijednosti podizvođačkih ugovora”, navodi se u Informaciji.

Ukupan broj izdatih saglasnosti za podizvođače je 106, kojim je obuhvaćeno 125 preduzeća, od čega je 97 iz Crne Gore, a 28 iz okruženja.

U Informaciji je navedeno da ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji prioritetne dionice autoputa Smokovac – Mateševo u ovom trenutku iznosi oko 85 odsto.

“Završen je proboj na svih 16 tunela. Izrada gornjeg dijela sekundarne obloge izvodi se na svih 16 tunela. Radovi na gornjem dijelu sekundarne obloge, za sada, su u potpunosti završeni na 11 tunela u obje cijevi i na dva u po jednoj cijevi”, precizira se u Informaciji.

Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno oko 93 odsto radova.

“Od ukupno 21 mosta, do sada je u potpunosti, na obje trake, završena rasponska konstrukcija na 14 mostova, dok je još pet završeno u jednoj traci autoputa”, dodaje se u Informaciji.

Na petlji Smokovac intenzivno se izvode radovi na visokom usjeku, kao i na mostu Smokovac, nadvožnjacima i podvožnjacima kojima su savladavane prepreke na trasi vezne saobraćajnice. Takođe, u toku je izgradnja armirano-betonskih zidova na poziciji naplatne rampe.

Izvode se i radovi na izmještanju postojećih dalekovoda, gdje je do sada obavljeno oko 25 odsto radova.

Do sada je na sistemu za vodosnabdijevanje na radovima instalacija cjevovoda glavne trase završeno oko 45 odsto radova, a na tunelima oko 37 odsto radova. Kada se uzmu u obzir svi radovi koji su obuhvaćeni sistemom za vodosnabdijevanje, ukupno je završeno oko 30 odsto radova.

“Izvode se radovi na kablovskoj kanalizaciji za polaganje 20 kilovoltnog (kV) kabla za trajno napajanje autoputa električnom energijom. Grubi građevinski radovi na šahtama, iskopu rova, izradi posteljice i postavljanju cijevi su završeni na nivou od oko 40 odsto”, navodi se u Informaciji.

Pozvali zainteresovane da predlože modalitete za ostale dionice

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici, intenziviraju se i radovi na stvaranju pretpostavki za početak realizacije naredne dvije dionice, odnosno Mateševo-Andrijevica i Smokovac-Tološi-Farmaci, koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar-Boljare definisane kao druga faza.

“Zbog veličine trenutne zaduženosti Crne Gore i uvažavajući preporuke Plana sanacije budžetskog deficita i javnog duga, Fiskalne strategije Crne Gore i Programa ekonomskih reformi, polazi se od pretpostavke da će se naredna dionica autoputa realizovati po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje, pri čemu tek predstoji odluka o utvđivanju optimalnih uslova i načina realizacije”, navodi se u Informaciji.

Prioritet u realizaciji, nakon dionice Smokovac-Mateševo, daje se dionici Mateševo-Andrijevica, kao logičan, građevinski i funkcionalan nastavak tekuće investicije.

“U skladu sa tim, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je u novembru prošle godine apliciralo prema Investicionom okviru za Zapadni Balkan za dodijeljivanje 54,6 miliona za kofinansiranje gradnje dionice Mateševo-Andrijevica, što predstavlja 20 odsto od procijenjenog kapitalnog izdatka za gradnju te dionice od 273 miliona eura”, precizira se u Informaciji.

Namjera je da se dodatnih 20 odsto obezbijediti putem kreditnog zaduživanja kod Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), a preostalih 60 odsto od zainteresovanih privatnih partnera.

“Svi zainteresovani su pozvani da ispolje interesovanje i predlože uslove i modele za realizaciju ostalih dionica autoputa Bar-Boljare, na principima privatno-javnog partnerstva, na bazi najbolje međunarodne prakse, i uz poštovanje principa jednakog tretmana, slobodne konkurencije i nediskriminacije. U prethodnom periodu ostvarena je komunikacija sa više zainteresovanih kompanija”, zaključuje se u Informaciji.