ĐUKANOVIĆ OČEKUJE

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je, komentarišući inicijativu da se RTCG preimenuje u Crnogorsku radio-televiziju, kazao da očekuje da se oko tog pitanja napravi konsenzus.

Generalni direktor Javnog servisa Božidar Šundić nedavno je na svečanoj akademiji, povodom 75 godina radija i 55 godina televizije, inicirao promjenu naziva Radio Televizija Crne Gore u Crnogorska Radio Televizija.

Đukanović je sinoć, u emisiji “Živa istina” na Javnom servisu, ocijenio kako je više riječ više o marketinškom, nego o pitanju sa dubljim političkim, ili nacionalnim značajem.

“Čini mi se da je jako važno da ipak svi razumijemo da pridjev crnogorski nema nikakvu nacionalnu posebnost, ili opasnost po one druge koji se osjećaju punopravnim i odgovornim građanima države Crne Gore. Valjda smo svi crnogorski građani, pa to valjda nikome ne smeta bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Ne razmišljamo valjda da bi svaka nacionalna grupacija u Crnoj Gori trebalo da ima svoj Javni servis. Možemo imati jedan Javni servis koji će voditi računa o potrebi objektivnog informisanja svih crnogorskih građana. Čini mi se da, ako malo razlučimo stvari i bez ikakvih manipuacija sa strane koje nam pomažu da raspirimo negativne strasti, razmislimo o ovom pitanju da ćemo lako doći do zaključka kako bi se trebao zvati Javni servis Crne Gore”, poručio je Đukanović.

POČINJE FAZNO ZATVARANJE

Glavni grad Podgorica će od sljedeće sedmice početi sa faznim zatvaranjem ulica za saobraćaj i pretvaranjem užeg centra grada u pješačku zonu.

Saopšteno je da će od subote, 28. decembra, biti zatvoren saobraćaj za sve vrste motornih vozila u Ulici Bokeškoj od Bulevara Stanka Dragojevića do Ulice Njegoševe, u svrhu promjene režima saobraćaja i stvaranja pješačkih zona u užem centru grada. Dodaju da će se dostavnim vozililma omogućiti kretanje u periodu od osam do deset časova.

“Upozoravamo sve učesnike u saobraćaju da pomenuto zatvaranje Ulice Bokeška, podrazumijeva promjenu režima saobraćaja i u Njegoševoj ulici, tako što će se kretanje vozila preusmjeriti suprotno od dosadašnjeg i to u smjeru od Bulevara Ivana Crnojevića, preko Njegoševe ulice ka Trgu Nezavisnosti i dalje uobičajenim trasama”, navode iz Glavnog grada.

Napominju da su veći evropski i svjetski gradovi u potpunosti su isključili saobraćaj u svojim centrima, na taj način dajući im primarnu pješačku funkciju.

“Vjerujemo da će ova praksa i podgoričkom centru vratiti stari sjaj, naravno uz uključivanje novih sadržaja koje će naše sugrađane vratiti centru”, zaključuje se.

EKSTREMNE TEMPERATURE

Hitna upozorenja za slučajeve požara izdata su u Novom Južnom Velsu, uključujući veće djelove Sidnejaa, Viktorije i Južne Australije, gdje termometri pokazaju ekstremne temperature, javlja britanski “Gardijan”.

Scene novog talasa požara su zastrašujuće i još uvijek je nepoznate kakve su posljedice. Policija Južne Australije je potvrdila da je u brdima jedna osoba poginula i da je druga povrijeđena.

“Policija je obilazi to područje kako bi utvrdila da li ima još nastradalih. Postoji 90 do 100 nekretnina i poziva koje istovremeno provjeravamo”, kaže policijski komesar Grant Stivens.

Premijer Južne Australije Stiv Maršal potvrdio je da je do sada uništeno pet kuća, 28 zgrada i 16 vozila.

Stivens kaže da je trenutno zatvoreno 27 puteva u cijeloj Južnoj Australiji.

“Zatvaranje puteva Tier-1 znači da samo osoblje hitnih službi može ući na te lokacije”, kaže on.

Australijski fotoreporter Majk Bouvers, koji izvještava za “Gardijan”, kazao je da temperatura prelazi 40 stepeni Celzijusa.

POSJETA ALBANIJI

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, sa premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije Edijom Ramom i Zoranom Zaevom, te predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, obišao je Drač koji je najviše stradao u nedavnom zemljotresu koji je pogodio Albaniju.

Podsjećamo, Đukanović danas boravi u Albaniji na poziv premijera Rame na Regionalnom sastanku – Zapadni Balkan.

Sastanak je organizovan u okviru trilateralne inicijative Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koju su pokrenuli predsjednik Vučić i premijeri Rama i Zaev.

Učešće predsjednika Đukanovića potvrda je osvjedočene posvećenosti Crne Gore regionalnoj saradnji i stabilnosti, unapređenju dobrosusjedskih odnosa, kao i odgovornosti prema obavezama iz pregovaračkog procesa sa EU.

Takođe, sastanak u Tirani je i prilika za otvoreni dijalog o kretanjima u regionu, zajedničkim razvojnim prioritetima i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

11 KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA

U Hrvatskoj je u ponoć počela izborna tišina uoči sjutrašnjih predsjedničkih izbora na kojima će oko 3,9 miliona birača birati novog šefa države između 11 kandidata od kojih čak troje ima šansu za ulazak u drugi krug.

Prema predizbornim anketama, novi predsjednik neće biti izabran u prvom krugu, jer ni jedan od kandidata ne može da osvoji 50 odsto plus jedan glas izašlih na birališta.

Posljednje ankete govore da će se tijesna borba za ulazak u drugi krug, 5. januara, voditi između aktuene predsednice i kandidatkinje vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinde Grabar-Kitarović i kandidata Socijaldemokratske partije (SDP) i bivšeg premijera vlade lijevog centra, Zorana Milanovića.

Na trećem mjestu je kandidat desnice, popularni pjevač Miroslav Škoro, kojem ankete takođe daju mogućnost ulaska u drugi krug.

Birališta u zemlji i inostranstvu biće otvorena u nedjelju od 7 do 19 časova, kada se završava i izborna tišina. Po zatvaranju birališta očekuju se prve izlazne ankete, a Državna izborna komisija će već od 20 časova početi da objavljuje nepotpune prijevremene rezultate izbora i oni će biti ažurirani svakih deset minuta.

Prethodno će tokom dana dva puta biti objavljeni podaci o izlaznosti na birališta i eventualnim nepravilnostima.

Pravo glasa na nedjeljnim izborima ima oko 3,9 miliona birača i oni će među 11 kandidata birati novog predsjednika čiji mandat traje pet godina. S prebivalištem u Hrvatskoj je oko 3,7 miliona birača, a aktivno registrovanih za glasanje u inostranstvu oko 177.000, najviše u susjednoj BiH, njih 93.000.

U Srbiji je nešto manje od 30.000 birača, a u Njemačkoj oko 29.000.

U inostranstvu će se glasati na 124 biračka mjesta u 47 država, najviše u BiH – 44. U Njemačkoj će biti otvoreno 17 mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavnišvima širom zemlje, a u Srbiji dva – u Beogradu i Subotici.

Moći će da glasaju hrvatski državljani koji tamo imaju prebivalište i aktivno su se registrovali ili imaju hrvatske lične karte s upisanim prebivalištem u inostranstvu na osnovu kojih su automatski registrovani za glasanje. U inostranstvu mogu da glasaju i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ako imaju potvrdu za glasanje van mjesta prebivališta.

Posljednji predsjednički izbori održani su 28. decembra 2014, odnosno drugi krug 11. januara 2015.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zvanično je stupila na funkciju 19. februara 2015. Ona je tada kao kandidatkinja HDZ na izborima s malom razlikom u broju glasova pobijedila kandidata koalicije lijevog centra, dotadašnjeg predsjednika Iva Josipovića, kojem su ankete predviđale pobjedu.