MITROVIĆ

Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović i pomoćnik direktora Ivan Jovović posjetili su Dnevni centar za djecu i porodicu “Defendologija” iz Nikšića koji funkcioniše u okviru Centra za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore, te istakao da se naša udruženja u dijaspori rado odazivaju na pozive za podšku i pomoć udruženjima i pojedinicima, a posebno kada se radi o projektima od kojih će koristi imati djeca i mladi.

Dnevni centar je servis namijenjen djeci koja žive i rade na ulici ili su u riziku da to postanu. Kako ističu u saopštenju Uprave za dijasporu, radi se o licenciranom servisu dječje i socijalne zaštite, jedinom ove vrste u našoj zemlji.

Mitrović i Jovović razgovarali su sa predstavnicima ove nevladine organizacije koja već duže vrijeme pokušava da izgradi savremeni centar za djecu sa problemima u ponašanju, jer su ostali bez prostora u kome rade, ali i modelima pomoći i buduće saradnje.

Sasatanku u ime organizacije prisustvovali su Slavko Milić, predsjednik naučnog Odbora i Jelena Milić, direktorica Dnevnog centra kao i zaposleni ove organizacije.

Mitrović je, smatrajući važnim to što su na humanitarnom prijemu krajem prošle godine, koji je u Minhenu organizovalo odruženje “DeMonte”, prikupljena značajna sredstva za izgradnju kapaciteta Dnevnog centra, izrazio nadu da će ovo udruženje uspjeti da pribavi nedostajuća sredstva kako bi uspjelo da implementira planirane programe od značaja za podršku djeci i mladima kojima je pomoć potrebna kao i za njihovo pravilno usmjeravanje ka zdravim stilovima života.

Uprava za dijasporu će, kako se navodi u saopštenju, nastojati da animira predstavnike crnogorske dijaspore kako bi pomogli i omogućili dalji nesmetani rad Dnevnog centra.

AGROBUDŽET

Sektor ribarstva u ovoj godini imaće još snažniju podršku države, jer je agrobudžetom opredijeljeno 44 odsto više sredstava, nego u 2019, odnosno ukupno 2,24 miliona eura. Dio novca obezbijeđen i za obnovu plovila ribara.

Kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede, s obzirom na veliko prošlogodišnje interesovanje ribara da modernizuju svoja plovila, ove godine je Agrobudžetom opredijeljeno za 80.000 eura više novca za javne pozive za modernizaciju profesionalne ribolovne flote.

“Kroz tri objavljena javna poziva opredijeljena su sredstva od 280.000 eura. Ribari mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu od 50 odsto od ostvarene investicije, najviše do 10.000 eura kroz javne pozive za modernizaciju profesionalne flote za ulov demerzalnih i pelagičnih resursa. Na inicijativu profesionalnih ribara, prošlogodišnji maksimalni iznos bespovratnih sredstava u malom privrednom ribolovu povećan je sa 5.000 na 6.500 eura”, ističe se u saopštenju Ministarstva.

Kako se ističe, ribari su informisani da se u junu očekuje raspisivanje javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kroz MIDAS 2 projekat, kroz koji će moći da realizuju veće investicije i da nabave nova plovila. Sve aktivnosti u pravcu pripreme kriterijuma za tu vrstu podrške, ribari će biti maksimalno uključeni, kako bi se definisali uslovi u skladu sa njihovim potrebama.

“Izazov sa kojim se ribari već duže vrijeme susreću, a tiče se nedostatka veza za plovila i ukupne lučke infrastrukture bio je nezaobilazna tema razgovora sa predstavnicima Ministarstva u svim gradovima gdje je predstavljen agrobudžet u sektru ribarstva, a to su Ulcinj, Bar, Budva, Kotor i Herceg Novi. Informisani su da su započete aktivnosti kada je u pitanju ribarska luka u Ulcinju – Rt Đerane, kao i da se traže rješenja za ribarske luke i u drugim opštinama”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Posebna pažnja tokom razgovora sa ribarima posvećena je i problemu noćnog ronjenja i krivolova.

Predstavnici Ministarstva su istakli da će nastaviti sa intenzivnim aktivnostima na eliminisanju ovih pojava, pojačavajući kontrolu na terenu u saradnji sa ostalim institucijama, posebno policijom. Jedna od budućih aktivnosti Radne grupe za borbu protiv nelegalnog ribolova biće i borba protiv krivolova u noćnom ronjenju, dajući sve od sebe da rezultat bude sličan onom koji je postignut kada je u pitanju dinamit.

“Ministarstvo će se posebno pozabaviti i rješavanjem problema ribe koja se nalazi na tržištu, a potiče iz sportsko – rekreativnog ribolova. Novim Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi dodatno se uređuje ova oblast i pojačaće se kaznene mjere za počinioce. Radiće se i na boljoj saradnji sa Savezom sportskih ribolovaca i pojačaće se inspekcijska kontrola, kako bi se ispratio tok ribe koja se nalazi na tržištu”, napominje se u saopštenju.

Predstavnici Direktorata za ribarstvo pozvali su profesionalne ribare da iskoriste dostupna finansijska sredstva, kako bi modernizovali svoja plovila i nabavkom novih alata povećali efikasnost, a samim tim i vrijednost ulova i poboljšali uslove za rad.

RASTODER

Porodice otetih iz voza u Štrpcima 27 godina od tog zločina očekuju pravdu, ali se ona sada kao i ranije pokušava sakriti i zamagliti, saopštio je u ime porodica Mirsad Rastoder.

Rodbina otetih, građani i predstavnici više organizacija, položili su danas povodom 27 godina od zločina u Štrpcima, vijence i cvijeće u Bijelom Polju kod spomen obeliska, “Sat života” i u Podgorici, kod spomenika “Civilnim žrtvama ratova 1991. – 2001”.

“I ove, kao i svih prethodnih godina, 27 februara, podsjećamo da porodice očekuju pravdu. Međutim, čini se da i danas, kao i ranije, ta pravda se pokušava sakriti, zamagliti. U sudske procese pokrenute sve je manje povjerenja jer se njihovim odugovlačenjem, potraga za istinom i pravdom samo udaljava”, rekao je Rastoder u Bijelo Polju.

On je kazao je da je samo zbog drugog i drugačijeg imena u ličnim dokumentima, iz voza izvedeno 20 putnika koji su kasnije svirepo mučeni i ubijeni kod Višegrada.

“Teško je poslije toliko godina ćutanja i okretanja glave vjerovati da u našem društvu ima još onih koji se identifikuju sa ideologijom koja je zbog nekog imaginarnog nebeskog carstva izabrala da u to ime čini zločine nad ljudima kojima su drugačije ime i nacionalni identitet bili jedina krivica”, naveo je Rastoder.

On je istakao da nije lako živjeti sve ove godine, koje su ih, kako je naveo, trošile svakog 27 februara.

“Bile su to godine i decenije, u kojima su mnogi načinjali stare rane. Rane koje će nas uvjek podsjećati na putnike iz voza 671, etničko čišćenje Bukovice, deportaciju izbjeglica,Kaluđerski Laz..itd”, naveo je Rastoder.

On je poručio da te rane nikada neće ni zamiriti dok se ne pronađu svi zločinci i nalogodavci. “Dok među nama ne progleda i onaj posljednji koji je spreman da zločine negira i na bilo koji način veliča izvršioce”, naveo je Rastoder.

On smatra da u stradanju putnika iz voza 671 ima mnogo poučne simbolike za one koji misle dobro i sebi i drugima u ovom društvu.

“Zločin u Štrpcima nije slučajan, on je samo dio plana genocidne politike koja je završila na osuđeničkoj klupi haškog tribunala.

Rastoder je naveo da je na svirep način ubijeno najmanje 20 civila Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić.

Kako je kazao ubijeni su i tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.

Rastoder je rekao da su posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine. Od tada nema pomaka u traganju za kostima žrtava.

On je podsjetio da osim Nebojše Ranisavljevića, koji je u septembru 2002. godine osuđen na 15 godina zatvora i koji je 2011. pušten na slobodu, tek krajem 2014. u zajedničkoj akciji policije Srbije i Bosne i Hercegovine, uhapšeno 15 osumnjičenih za učešće u zločinu.

U Beogradu optužnica je podignuta samo protiv petoro pripadnika vojske Republike Srpske. U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine – Odjeljenju za ratne zločine, za isto krivično djelo optuženo je 11 osoba.

Rastoder je podsjetio da je nedavno podigao optužnicu i protiv Milana Lukića kojeg je, za druge zločine, Haški sud osudio na doživotnu robiju.

Demir Ličina, kome se otac nalazio u vozu, kazao je je u Bijelo Polju da rodbina otetih zna, i da svi znajzu, da je istjerivanje pravde u ovom vremenu, slično hvatanju za užareno željezo ali da neće odustati do sudnjeg dana.

“U to ime zahvaljujemo se svima koji nas podržavaju, i visoko cijenimo saosjećanje i pažnju koju je porodicama otetih, prošle godie ukazao premijer Crne Gore premijer Duško Marković,sa saradnicima, koji je pokrenuo više aktivnosti koje su dale izvjesne rezultate” kazao je Ličina.

On je rekao da je odgovornos za zločin u Štrpcima i dalje na vladajućim struktrurama u tri države.

“Rodbina stradalih i građani, očekuju da Ministarstvo pravde, i pravosudni organi kontinuirano, prate šta se dešava na suđenjima za otmicu u Štrpcima i obavještavaju javnost o mogućem sudskom utvrđivanjeu istine i pravde sa kažnjavanjem odgovornih za zločin”, rekao je Ličina.

On je naveo da su porodice otetih ubijeđeni da bi u interesu Crne Gore, prava, pravde ali i rodbine otetih putnika, bilo važno obezbijediti prisustvo stručnog zastupnik koji bi pratio suđenje, podsticao i inicirao, moguće proširenje optužnice na osnovu iskaza i ponuđenih dokaza u sudskim procesima.

„Očekujemo od Vlade, Ministarstava i drugih nadležnih da kroz međudržavu saradanju, uz međunarodnu pomoć, pokrenu novo istraživanje jezera Perućac, koje krije tajnu mnogih zločina, kako bi i porodice otetih dočekale da se tijela stradalih pronađu, dopreme i dostojanstveno sahrane“, kazao je Ličina.

Predstvanik Foruma Bošnjaka Muslima Husien Ceno Tuzović kazao je u Podgorici da se Štrpci ne smiju zaboraviti zbog načina kako se sve to desilo.

„Platili su ceh nedužni ljudi koji su išli svojim porodicama a doživjeli ono što je malo ko vjerovao“, kazao je Tuzović.

Predstavnik Savjeta Muslimana Crne Gore kazao je da ove kao i prethodnih godina izražavaju pijetet prema žrtvama i da se taj zločin nikada ne zaboravi.

On smatra da je važno napominjati na ove zločine kako bi buduće generacije znale šta se sve desilo i da su to stvari koje se više ne smiju ponoviti.

Cvijeće na spomenik u Podgorici položili su predstavnici porodica žrtava, Savjeta Bošnjaka, Savjeta Muslimana, Forumu Bošnjaka muslimana, Građanske alijanse.

Prilog: Milica Kapa, TVCG