SLOVENIJA

Na graničnom prelazu između Hrvatske i Slovenije granična policija je u teretnom vozilu otkrila osam migranata iz Avganistana i još četiri Avganistanca.

Vozilo na prelazu Bregana/Obrežje bilo je srpskih registarskih oznaka.

Osim toga otkrivena su još četiri migranta iz Avganistana u vozilu sa makedonskim tablicama, a svi su nakon postupka predati hrvatskim organima.

Slovenačka policija zaustavila je u utorak automobil 49-godišnjeg državljanina Austrije u kojem je bilo sedam migranata iz Pakistana i on je predat istražnom sudiji, dok o sudbini migranata još nije ništa odlučeno, prenosi Hina.

Kako se navodi, Slovenija ove godine bilježi povećanje broja ilegalnih ulazaka u zemlju za 70 odsto u odnosu na prošlu.

MARKOVIĆ – PLUH

Crna Gora je predvodnik u procesu evropskih integracija, Holandija cijeni ostvareni napredak i nastaviće da je podržava u reformiskim naporima na putu ka Evropskoj uniji, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića i ambasadora Holandije u Crnoj Gori Žila Arnoa Bešura Pluha.

„Crna Gora je pokazala da ima društveni i demokratski potencijal. Ponosni smo na rezultate koje smo ostvarili nakon obnove nezavisnosti. Holandija nas je uvijek podržavala na putu reformi i ostvarivanju naših evropskih i evroatlantskih aspiracija i želim da zahvalim na tome“, kazao je predsjednik Marković.

Konstatujući da je Crnoj Gori i regionu potrebna snažna Evropa koja će čvrsto držati poziciju lidera, premijer Marković je dodao da naša država predano radi na reformama kao i da je posvećena ostvarivanju dodatnog napretka u oblasti vladavine prava.

Ambasador Pluh je rekao da Holandija smatra da Crna Gora i region treba da budu u Evropskoj uniji, te da je članstvo u EU pitanje vrijednosti i pravila.

„Cijenimo napredak koji je Crna Gora napravila“, rekao je ambasador Pluh.

Kako je saopšteno iz Vlade, sagovornici su se saglasili da ima prostora da odlični politički bilateralni odnosi budu oplemenjeni snažnijom ekonomskom saradnjom, a premijer Marković je u tom kontekstu kazao da su poslovni ambijent i sigurnost investicija u Crnoj Gori na visokom nivou.

PREMIJERA FILMA 2020.

Aktivistkinja Greta Tunberg biće protagonista novog dokumentarnog filma, koji se snima još od njenog prvog protesta u školi, 2018. godine.

Tada je Greta odbijala da ide u školu sve do parlamentarnih izbora, a kao razlog navela je nezapamćene toplotne talase i požare tokom najtoplijeg ljeta u posljednje 262 godine.

Fim će nositi naziv “Greta”, a premijera je zakazana za 2020. godinu. Režiser je Nejtan Gosman, koji je pratio mladu aktivistkinju od školskog štrajka pa sve do krstarenja morem na četiri miliona eura vrijednoj jahti.

Gretini roditelji, operska pjevačica Malena Erman i glumac Svante Tunberg, poznate su ličnosti u svojim profesijama i mediji njihove veze povezuju sa popularnošću aktivistkinje.

Mlada aktivistkinja je priznala da godina školskih štrajkova nije doprinijela promjenama i da Zemlja nije ništa dalje od propasti nego što je to bila kada se ona pojavila.

BEZ KONSENZUSA

Demokratska partija socijalista će, zajedno sa koalicionim partnerima, staviti u proceduru pet zakonskih rješenja, kazao je predsjednik Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Branimir Gvozdenović, dodajući da će se na medijskim zakonima i etičkom kodeksu raditi naredne godine.

Posljednjoj sjednici tog skupštinskog tijela, kojem je danas istekao rok za rad, nijesu prisustvovali poslanici Demokrata, a pratili su je predstavnici OEBS-a i Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

Gvozdenović je zahvalio svima koji su učestvovali u radu Odbora, naročito pridruženim članovima, koji su dali veliki doprinos da se dođe do rješenja.

„Zašto nije postojalo političke volje, vi dobro znate, a građani će suditi na osnovu raspoloživih informacija koje dođu do njih“, rekao je on.

Kako je naveo, jako je važno da se „izađe sa nekim proizvodom“. „Tako da će DPS zajedno sa svojim koalicionim partnerima u proceduru staviti nekoliko zakonskih rješenja koja su rezultat značajnog rada koji smo ostvarili u ovom odboru“, kazao je Gvozdenović.

On je precizirao da će, između ostalih, u redovnu proceduru uputiti Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika.

„To je materijal koji će biti osnov za pregovore i partnersku komunikaciju sa svima koji budu zainteresovani da tokom sljedeće godine dođemo do unapređenja izbornog zakonodavstva“, rekao je Gvozdenović.

On je podsjetio da je za to rješenje potrebna dvotrećinska većina. „Pozivamo sve koji su zainteresovani da i u sljedećoj godini radimo na daljem unaprjeđenju tog zakona“, dodao je Gvozdenović.

Kako je naveo, predložiće i predloge zakona o biračkom spisku i o teritorijalnoj organizaciji. „Svi ovi zakoni će biti prvo proslijeđeni Vladi, a nadam se i usvojeni do kraja godine“, rekao je Gvozdenović.

On je rekao da će predložiti i Predlog zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, zajedno sa Predlogom dopuna Krivičnog zakonika.

Gvozdenović je kazao da će na medijskim zakonima i etičkom kodeksu raditi narednoj godini.

„Žao mi je što ovaj posao nijesmo realizovali onako kako je pisalo u Odluci. Ovdje smo svi vidjeli ko ima demokratski kapacitet i ko želi da dođe do određenog rješenja“, kazao je on.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić pojasnio je da su tokom rada odbora došli do toga da treba dodati neke zaštitne mehanizme u Krivični zakonik koji se tiču finansiranja političkih subjekata.

Kako je naveo, u predlogu su predviđene rigorozne kazne za nelegalno finansiranje političkih subjekata. On je rekao da su najvećim dijelom prihvatili predlog Demokrata, želeći da idu u susret dogovoru.

„Više od 70 odsto njihovog predloga ugrađen je u ovo zakonsko rješenje“, kazao je Sekulić. On je istakao da ne vidi nijedan razlog da opozicija ne podrži predložena rješenja.

Konjević: Nije utvrđen nijedan tekst zakona

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević kazao je da na Odboru nije utvrđen nijedan tekst zakona. „Prema tome, nijedan zakonski tekst u ime ovog odbora ne može biti upućen Skupštini“, istakao je Konjević.

On je rekao da tekst koji predlažu poslaničke partije ili grupe za SDP neće biti politički obavezujući. „Ako bude kvalitetnih rješenja, možemo o njima razgovarati“, dodao je Konjević.

On smatra da svi treba da se zapitaju, iz vlasti i iz opozicije, da li su pokazali dovoljno političke volje i odgovornost.

„Mislim da ni vlast ni opozicija nijesmo adekvatno odgovorili zadatku“, rekao je Konjević.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović kazao je da nijesu uspjeli da ispune zadatak zbog kojeg je odbor formiran.

„Zašto nijesmo uspjeli, neka svako procjenjuje. Ja konstatujem očigledan nedostatak iskrenosti i političke volje da se dogovor napravi“, rekao je Rudović.

On je kazao da se nada da će postojati dovoljan nivo odgovornosti svih važnih političkih aktera.

„I da će se, možda u nekom drugom formatu, naći neko rješenje koje će omogućiti da se izbori održe u prihvatljivim uslovima“, dodao je Rudović.

Prema njegovim riječima, neki napori i inicijative i želje da se dođe do dogovora nijesu besmislene, iako u ovom trenutku izgledaju tako.

Rudović je kazao da smatra da je i kolegama iz vladajuće grupacije jasno da nema baš nikakve veze da li će se o zakonu o slobodi vjeroispovij raspravljati 26. decembra ili 26. januara.

„I da biste mogli, ako tvrdite da ste posvećeni dogovoru, tu posvećenost demonstrirati na djelu“, zaključio je Rudović.

RUSKI GENERALŠTAB

Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov izjavio je da vježbe NATO-a blizu granice s Rusijom ukazuju na pripreme te vojne alijanse za konflikt širokih razmjera.

Gerasimov je na jučerašnjem sastanku sa stranim vojnim atašeima rekao da su aktivnosti NATO-a doprinijele povećanju tenzija i smanjenju bezbjednosti duž granice s Rusijom, objavljeno je danas.

Upitan da li ruska vojska vidi potencijalnu pretnju ratom, Gerasimov je kazao da Moskva ne vidi “bilo kakve preduslove za rat širokih razmjera”.

On je, međutim, dodao da bi pritisak Zapada na Rusiju mogao da izazove “krizne situacije” koje mogu da se otrgnu kontroli i isprovociraju vojni sukob.

Naveo je da scenario vježbi NATO-a u Istočnoj Evropi “ukazuje na promišljenu pripremu NATO-a za učešće njegovih vojnika u vojnom sukobu širokih razmjera”.

Veze Rusije i Zapada pale su na najniži nivo od vremena Hladnog rata poslije ruskog pripajanja ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine.

Moskva uporno izražava zabrinutost zbog razmještanja snaga NATO u baltičkom regionu i manevara alijanse blizu zapadne granice Rusije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da “kontinuirano širenje vojne infrastrukture NATO-a ka granicama Rusije povećava zabrinutost”.