ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti neće biti povučen sa dnevnog reda i da on i Vlada imaju apsolutni legitimitet da razmatraju to pitanje. Taj zakon smeta samo onome koji bi, bez dokazivanja, htio da zadrži nešto što mu ne pripada, kazao je Đukanović. On je u parlamentu, nakon predlaganja kandidata za ombudsmana, odgovorio i na pitanja nekoliko opozicionih poslanika.

Đukanović je kazao da mu pravo da raspravlja o predloženom Zakonu pripada kao dijelu vlasti.

“Mi smo predstavnici naroda i mi odlučujemo o ovim pitanjima. Otud mi pravo jer sam stekao legitimitet da pred građanima o tome odlučujem i nemam namjeru da bilo kome to objašnjavam i da se pred bilo kim povlačim. To pitanje je na dnevnom redu ne mojim prijedlogom, i zato od moje strane ne može biti ni povučeno”, rekao je Đukanović u Skupštini.

Đukanović je ponovio kako ideja obnove Crnogorske pravoslavne crkve ima puno istorijsko utemeljenje. Saopštena je, kako dodaje, i apsolutna neistina, da se tim zakonom otima imovina Srpske pravoslavne crkve.

“Prvo, 1918. nema SPC, ona nastaje 1929. Godine 1918. postoji CPC, 1918. u pravnom sistemu Crne Gore ne postoji akt kojim je drugačije definisana imovina crkve, do kao državna data na upotrebu crkvi i precizno se predviđa da je niko ne može prodati bez prethodne odluke državnog organa. Kako je sada tako pravno utemeljena državna imovina prešla u druge ruke, to moramo da vidimo”, poručio je Đukanović.

Đukanović je istakao da je to, između ostalog, pitanje odgovornosti i drugih nadležnih državnih organa i krivične odgovornosti onih koji rade u tome.

“Plašim se da se ne može svesti na to. Plašim se da je to manji dio problema, a veći dio problema iz nevremena 1918. je u tome kome smeta da se kroz redovan postupak pred crnogorskim sudovima dokaže istina. Smeta onome koji zna da to nije njegovo i koji bi da bez dokazivanja zadrži to što mu ne pripada,” naveo je Đukanović.

Prethodno je poslanik Miodrag Lekić tražio da Đukanović, iako je na dnevnom redu bila tačka o izboru Ombudsmana, odgovori na neka pitanja.

“Korisno bi bilo i predsjedniku Đukanoviću, njegov stepen otuđenja je ogroman jer se okružio laskavcima, jer bi ovdje čuo realnost i druge stvari. Bilo bi zanimljivo čuti da li Đukanović plaća porez ili ne”, ocijenio je Lekić.

Đukanović je kazao kako godinama sluša iste optužbe opozicije na njegov račun.

“Nijesu me iznenadila mišljenja opozicije o meni, to slušam već godinama i najiskrenije to mi savršeno imponuje. Temeljno se zaista razlikujemo oko ključnih političkih pitanja, i ja od vas ne očekujem drugačije ocjene. Mogao bih i ja svakako o vama štošta reći, a svakako bi to bilo dručije saopšteno i vaspitanije, ali to je odraz ličnog stila. Ne slažem se sa vama da je Crna Gora spržena zemlja. Ta spržena zemlja pokazuje da je danas najjača ekonomija, na 47 odsto prosječnog životnog standarda, članica je NATO, to je veliki uspjeh ne zato što smo time spremni za boj, nego zato što time svjedočimo jedan važan korpus sistema vrijednosti. Treće ,ako tamo ne treba, a nijesmo saglasni, sigurno smo saglasni u tome da treba da budemo u EU. Toliko o sprženoj zemlji, nešto malo i o privatnoj državi. Ta privatna država je krilatica nastala u periodu referenduma. Danas 29 zemalja EU tu privatnu državu želi u svom društvu. Toliko o tome”, poručio je Đukanović.

Predsjednik je, na tvrdnje dijela opozicije da su Srbi diskriminisani u Crnoj Gori, kazao kako o tome najbolje svjedoči statistika.

“Na popisu 1991. godine bilo je 9 odsto Srba u Crnoj Gori, a sada ih ima 28 odsto”, rekao je Đukanović.

Apsolutna je neistina, navodi Đukanović, da je on kreator afere “državni udar”, odnosno dešavanja na dan izbora 2016.

“Ja niti optužujem niti sudim”, kazao je Đukanović u odgovoru Milanu Kneževiću koji je ustvrdio da je Đukanović na TV-u saopštio da je Knežević želio da ga ubije i da treba da živi sa tim. Đukanović je pojasnio da su na osnovu dokaza institucije bavile tim slučajem.

“Nema ovdje mjesta manipulaciji. Nije mi drago da i jedan poslanik i jedan čovjek bude krivično odgovoran, ali naravno svako ko je učestvovao u nekom nedjelu treba da krivično odgovara”, rekao je Đukanović.

Na opasku Kneževića da i Slavoljub Stijepović treba da odgovara, Đukanović je odgovorio kako nema nikakve sumnje da su i mnogo jači ljudi iz DPS-a odgovarali kada je trebalo i da nema nedodirljivih pred zakonom.

MARKOVIĆ – PARCOS

Ambasador Grčke Panajotis Parcos kazao da je jedan od prioriteta grčke vanjske politike evropska budućnost Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana i u tom smislu istakao punu podršku svoje zemlje nastavku naše evropske integracije.

Kako navode, predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković primio je u nastupnu posjetu Parcosa.

Marković je čestitao ambasadoru stupanje na dužnost, poželio mu uspješnu misiju u Crnoj Gori i zahvalio se na pomoći koju je Grčka pružala našoj zemlji tokom integracije u NATO i na podršci u našem procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

“Kao članica NATO-a pokazali smo sposobnost da preuzmemo punu odgovornost. Iako mala zemlja sa skromnim potencijalima mi smo na svakom mjestu na kojem se štite svjetski mir i poredak”, rekao je Marković.

Govoreći o našem nastavku evropske integracije, Marković je rekao da Crna Gora razumije razlike koje postoje unutar EU u pogledu dalje dinamike proširenja, ali je dodao da naša zemlja bez obzira na tu činjenicu nastavlja posvećen rad na reformama sa ciljem daljeg napretka u usvajanju evropskog sistema vrijednosti i dostizanja evropskog kvaliteta života naših građana.

“Crna Gora želi da bude dio Evropske unije kada se za to budu stekli uslovi”, dodao je Marković.

Parcos je istakao da je jedan od prioriteta grčke vanjske politike evropska budućnost Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana i u tom smislu istakao punu podršku svoje zemlje nastavku naše evropske integracije.

Konstatovano je da su politički odnosi Crne Gore i Grčke odlični i da obje strane vide prostor za produbljivanje ekonomske saradnje.