MINISTARSTVO FINANSIJA

Deficit budžeta je za prvih deset mjeseci iznosio 35,4 miliona eura ili 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 150,9 miliona eura manje u odnosu na planirani, pokazuju podaci Ministarstva finansija.

Deficit budžeta je u periodu od januara do oktobra bio manji i u odnosu na isti prošlogodišnji period i to 17,6 miliona eura, odnosno 33,2 odsto.

“Zabilježen je suficit tekuće budžetske potrošnje u iznosu od 139,1 milion eura ili 2,9 odsto BDP-a, što ukazuje da se tekuća potrošnja finansira iz izvornih prihoda”, navodi se u izvještaju Ministarstva o izvršenju budžeta za prvih deset mjeseci.

Prihodi budžeta su u periodu od januara do oktobra iznosili 1,49 milijardi eura ili 31 odsto BDP-a, što je u odnosu na plan i isti prošlogodišnji period više 2,8 miliona, odnosno 76 miliona eura.

“Sve najznačajnije kategorije poreskih prihoda zabilježile su rast u odnosu na isti period prošle godine, pri čemu je naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) veća 65,5 miliona eura, doprinosa 17,9 miliona eura i akciza 14,7 miliona eura”, rekli su iz Ministarstva.

Iz tog Vladinog resora su naveli da je veća naplata prihoda rezultat pozitivnih makroekonomskih kretanja, naplate poreskih potraživanja shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja, sprovođenja redefinisane akcizne politike, kao i pojačanog inspekcijskog nadzora.

Prema podacima iz izvještaja, izdaci budžeta su u periodu od januara do oktobra iznosili 1,53 milijarde eura ili 31,8 odsto BDP-a.

U odnosu na planirane manji su 148,1 milion eura.

“U strukturi potrošnje, tekuća budžetska potrošnja ostvarena je na nivou od 1,36 milijardi eura i manja je 55,1 milion eura u odnosu na planiranu, kao rezultat niže realizacije skoro svih kategorija izdataka u okviru tekuće budžetske potrošnje”, dodaje se u izvještaju.

Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 174,4 miliona eura, što je 34,8 odsto manje od planiranog.

“Realizaciju sredstava planiranih u dijelu kapitalnog budžeta, najvećim dijelom opredijeljuje intenzitet izvođenja radova na pripritetnoj dionici auto-puta”, zaključuje se u izvještaju.

DARMANOVIĆ U ŽENEVI

Crna Gora će nastaviti bude pouzdan partner međunarodnoj zajednici u pronalaženju odgovora i rješenja za zbrinjavanje najugroženijih, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na prvom Globalnom forumu za izbjeglice koji se održava u evropskom sjedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi.

Tokom izlaganja na plenarnoj sesiji, ministar Darmanović je podsjetio da je Crna Gora tokom devedesetih godina pružila pomoć i zaštitu za više od 130.000 izbjeglica iz regiona, što je u to vrijeme činilo oko 20 odsto njenog ukupnog stanovništva.

Imajući u vidu izgrađenu reputaciju po ovom pitanju, šef crnogorske diplomatije je istakao da se Crna Gora obavezala da će održavati efikasan režim zaštite u skladu sa dobrom praksom EU.

“Crna Gora se zalaže za dalji razvoj povoljnog društveno-ekonomskog okruženja za integraciju izbjeglica u skladu sa ciljevima Agende 2030”, rekao je ministar Darmanović.

Naglasio je da je Vlada Crne Gore  snažno posvećena preduzimanju svih potrebnih mjera za sprovođenje ovih obaveza.

“Crna Gora ostaje pouzdan partner u cilju pune primjene Globalnog kompakta za izbjeglice. Crna Gora će nastaviti da sarađuje sa UNHCR-om i međunarodnom zajednicom kako bi stvorila nova i bolja rješenja za izbjeglice i zemlje prijema”, zaključio je šef crnogorske diplomatije. 

Forumu prisustvuju generalni sekretar UN Antonio Gutereš,  brojni visoki zvaničnici država članica UN i međunarodnih organizacija, predstavnici civilnog društva, lokalnih vlasti i privatnog sektora.

“Prvog dana Foruma, države su izrazile snažnu posvećenost sprovođenju Globalnog kompakta za izbjeglice i spremnost da predano i odgovorno sarađuju sa svojim susjedima, ali i širom međunarodnom zajednicom, kako bi se na najbolji način odgovorilo na potrebe miliona koji su primorani da napuste svoje domove”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih pooslova.

 Države su predstavile konkretne planove i aktivnosti na koje se obavezuju u cilju jačanja zajedničkog odgovora u rješavanju izbjegličke krize.

Na marginama Foruma, ministar  Darmanović je razgovarao sa generalnim direktorom Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Antoniom Vitorinom.

“Tom prilikom,  konstatovana je veoma dobra saradnja Crne Gore i IOM, te iskazana uzajamna podrška u daljem tretiranju pitanja migracija”, navodi se u saopštenju.

Tokom boravka u Ženevi, šef crnogorske diplomatije se sreo i sa ministrom vanjskih poslova SR Njemačke Haikom Masom. Ministri su razmijenili mišljenja o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, kao i o aktuelnim političkim zbivanjima u dvije zemlje.

DARMANOVIĆ U ŽENEVI

Crna Gora će nastaviti bude pouzdan partner međunarodnoj zajednici u pronalaženju odgovora i rješenja za zbrinjavanje najugroženijih, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na prvom Globalnom forumu za izbjeglice koji se održava u evropskom sjedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi.

Tokom izlaganja na plenarnoj sesiji, ministar Darmanović je podsjetio da je Crna Gora tokom devedesetih godina pružila pomoć i zaštitu za više od 130.000 izbjeglica iz regiona, što je u to vrijeme činilo oko 20 odsto njenog ukupnog stanovništva.

Imajući u vidu izgrađenu reputaciju po ovom pitanju, šef crnogorske diplomatije je istakao da se Crna Gora obavezala da će održavati efikasan režim zaštite u skladu sa dobrom praksom EU.

“Crna Gora se zalaže za dalji razvoj povoljnog društveno-ekonomskog okruženja za integraciju izbjeglica u skladu sa ciljevima Agende 2030”, rekao je ministar Darmanović.

Naglasio je da je Vlada Crne Gore  snažno posvećena preduzimanju svih potrebnih mjera za sprovođenje ovih obaveza.

“Crna Gora ostaje pouzdan partner u cilju pune primjene Globalnog kompakta za izbjeglice. Crna Gora će nastaviti da sarađuje sa UNHCR-om i međunarodnom zajednicom kako bi stvorila nova i bolja rješenja za izbjeglice i zemlje prijema”, zaključio je šef crnogorske diplomatije. 

Forumu prisustvuju generalni sekretar UN Antonio Gutereš,  brojni visoki zvaničnici država članica UN i međunarodnih organizacija, predstavnici civilnog društva, lokalnih vlasti i privatnog sektora.

“Prvog dana Foruma, države su izrazile snažnu posvećenost sprovođenju Globalnog kompakta za izbjeglice i spremnost da predano i odgovorno sarađuju sa svojim susjedima, ali i širom međunarodnom zajednicom, kako bi se na najbolji način odgovorilo na potrebe miliona koji su primorani da napuste svoje domove”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih pooslova.

 Države su predstavile konkretne planove i aktivnosti na koje se obavezuju u cilju jačanja zajedničkog odgovora u rješavanju izbjegličke krize.

Na marginama Foruma, ministar  Darmanović je razgovarao sa generalnim direktorom Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Antoniom Vitorinom.

“Tom prilikom,  konstatovana je veoma dobra saradnja Crne Gore i IOM, te iskazana uzajamna podrška u daljem tretiranju pitanja migracija”, navodi se u saopštenju.

Tokom boravka u Ženevi, šef crnogorske diplomatije se sreo i sa ministrom vanjskih poslova SR Njemačke Haikom Masom. Ministri su razmijenili mišljenja o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, kao i o aktuelnim političkim zbivanjima u dvije zemlje.

IZBOR PORTALA

Pregled vijesti za 17. decembar, koje ste možda propustili, do 17 sati.

Leković ubijen na svirep način

Državljanin Albanije Luan Hasanaj (43) osumnjičen je da je na svirep i podmukao način u nedjelju ubio službenika granične policije na dužnosti Milutina Lekovića (41). Sa Hasanajem je uhapšen njegov brat Lulzim (49) i majka Nora (67), piše Pobjeda. Svi su iz mjesta Koplik blizu Skadra i nelegalno su ušli u Crnu Goru.

Gradiće turistički kompleks na poluostrvu Bigova-Trašte

Sporazum o realizaciji gradnje turističkog kompleksa na poluostrvu Bigova-Trašte, vrijedan preko 300 miliona eura, potpisali su danas predstavnici lokalne samouprave i investitora. Sporazum su u Opštini Kotor potpisali predsjednik Opštine Kotor, Željko Aprcović, direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, Zoran Mrdak i izvršna direktorica kompanije Bigova Bay, Branka Lazarević.

Podrška EU izuzetno visoka u ovim okolnostima 

Povjerenje crnogorskih građana u Evropsku uniju (EU) u ovim okolnostima je izuzetno visoko, i toliko podrške nema ni u jednoj državi članici Unije, kazao je premijer Duško Marković. Marković je, komentarišući istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), rekao da se trend pada povjerenja u EU bilježi zbog dešavanja u Uniji, Bregzita, migrantske krize i izazova koji se tiču odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Kinom.

Saslušanja povodom hibridnog rata 27. decembra

Odbor za odbranu i bezbjednost obaviće 27. decembra kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnih službi i nadležnih ministara o borbi protiv hibridnog rata.

Rast poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 6,7% 

Ohrabrujući rezultati rada Vlade u prethodne tri godine ulivaju dodatno zadovoljstvo i optimizam, ali i obavezu za dalji zajednički rad i nova pregnuća, poručio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

ĐUKANOVIĆ UVJEREN

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio je danas u Skupštini za ombudsmana magistra Sinišu Bjekovića. Đukanović je istakao da vjeruje da će novi zaštitnik ispuniti očekivanja, ne samo poslanika već i organizacija i pojedinaca, ali i društvene zajednice u cjelini, te da će imati otvorenu podršku na neupitnom putu dostizanja novog nivoa demokratizacije i unapređenja ljudskih prava.

Predsjednik je podsjetio da je zaštitnik, samostalan i nezavistan organ koji vrši funkciju na osnovu ustava, pridržavajući se načela pravde i pravičnosti. On se osvrnuo na biografiju Bjekovića ističući da je zavrijedio da ga predsjednik države predloži za tu poziciju.

“Siguran sam da svojim ljudskim i profesionalnim kapacitetima i bogatim radnim iskustvom magistar Siniša Bjeković, opravdava prijedlog da bude naimenovan na funkciju zaštitnika, uz uvjerenje da će biti istinski posvećen daljem unapređenju i afirmaciji rada institucije u kojem je obavljao poslove zaštitnika. Uvjeren sam da će pružiti značajan doprinos zaštiti ljudskih prava u našoj državi, znalački postupajući sa Ustavom Crne Gore potvrđenim međunarodnim pravilima i ugovorima i pravilima međunarodnog prava. Istakao je da vjeruje da će novi zaštitnik ispuniti očekivanja, ne samo poslanika već i organizacija i pojedinaca koji su uzeli učešća u ovom postupku, ali i društvene zajednice u cjelini, te da će imati otvorenu podršku na neupitnom putu dostizanja novog nivoa demokratizacije i unapređenja ljudskih prava,” naveo je Đukanović.

NA PREDLOG ĐUKANOVIĆA

Skupština Crne Gore izabrala je večeras Sinišu Bjekovića za novog ombudsmana. Za njegov izbor glasalo je 44 poslanika. Bjekovića je danas u Skupštini predložio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Đukanović je ranije danas istakao da vjeruje da će novi zaštitnik ispuniti očekivanja, ne samo poslanika već i organizacija i pojedinaca, ali i društvene zajednice u cjelini, te da će imati otvorenu podršku na neupitnom putu dostizanja novog nivoa demokratizacije i unapređenja ljudskih prava.

Predsjednik je podsjetio da je zaštitnik, samostalan i nezavistan organ koji vrši funkciju na osnovu ustava, pridržavajući se načela pravde i pravičnosti.

On se osvrnuo na biografiju Bjekovića ističući da je zavrijedio da ga predsjednik države predloži za tu poziciju.

“Siguran sam da svojim ljudskim i profesionalnim kapacitetima, bogatim radnim iskustvom, magistar Siniša Bjeković opravdava predlog da bude imenovan za zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, uz uvjerenje da će biti istinski posvećen daljem unapređenju i afirmaciji rada institucije u kojoj je obavljao poslove zamjenika zaštitnika, i da će pružiti značajan doprinos djelotvornoj i efikasnoj zaštiti ljudskih prava i sloboda građana naše države, znalački postupajući u skladu sa Ustavom Crne Gore, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i opštim pravilima međunarodnog prava”, naveo je Đukanović.

On je podsjetio da je, shodno ustavnoj nadležnosti predsjednika Crne Gore, i obavezama koje proizlaze iz Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pokrenuo postupak utvrđivanja predloga kandidata za Zaštitnika, raspisivanjem javnog poziva 1. septembra 2019. godine. Istakao je da su sve zainteresovane stručne i naučne institucije i nevladine organizacije, čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda, bile u mogućnosti da odgovore podnošenjem obrazloženog predloga.

“Ukupno posmatrajući, gotovo 100 stručnih i naučnih institucija, kao i nevladinih organizacija i 8 predloženih kandidata za Zaštitnika, dali su doprinos uspješnom sprovođenju pomenutog postupka, svjedočeći time transparentnosti procesa, a, što je najvažnije naglašavajući važnost položaja i nadležnosti Zaštitnika u ustavnom sistemu Crne Gore”, naveo je Đukanović.

Podsjetimo, Siniša Bjeković rođen je u Pljevljima 12. aprila 1963. 

Osnovnu školu i srednju ekonomsku školu završio je u Podgorici, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore 1987. godine. Zvanje magistra pravnih nauka stekao je na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica, 2010. godine. Doktorand je na poslijediplomskim studijama na istom fakultetu, od 2016.godine. Dugogodišnji je aktivista civilnog sektora sa radnim angažmanom koji je više od dvije decenije, primarno usmjeren na edukaciju o pravima i zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Od 2008, sa mandatom do 2023, član je Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, kao nezavisni ekspert jednog od najznačajnijih tijela Savjeta Evrope zasnovanog na zaštiti ljudskih prava i sloboda, a u dva mandata bio je član Biroa ove Komisije. 

SJUTRA U PARLAMENTU

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće sjutra u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.

Predstavnik Demokratskog fronta Nebojša Medojević pitaće da li je Vlada spremna da sprovede međunarodne obaveze Crne Gore koje proiastiču iz Rezolucije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima i Rezolucije kojom je Evropski parlament odao priznanje žrtvama takvih režima Evrope.

Poslanika Demokratske partije socijalista Filipa Vukovića interesuje stanje u crnogorskoj energetici i da li rezultati garantuju da će ovaj sektor u budućnosti biti jedan od pokretača još snažnijeg rasta ekonomije.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević pitaće da li je Budžetom za iduću godinu predviđena implementacija rješenja iz Predloga zakona o penzijsko invalidskom osiguranju koji je usvojio Socijalni savjet.

Predstavnik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće koje mjere Vlada preduzima radi razvoja crnogorskog sela, s obzirom da značajan broj djece i omladine iz seoskih područja odlućuju da život nastave u gradu.

Predstavnica Posebnog kluba poslanika Željka Savković pitaće premijera zašto je, kako navodi, neustavno oduzeo stečeno pravo majkama korisnicama naknada sa troje ili više djece.

Srđan Milića, predstavnika kluba SNP-Demos, interesuje da li je Vlada Crne Gore od 2010. do 2019. godine razmatrala Izvještaj o upravljanju državnom imovinom.

Predstavnika kljuba manjsinskih partija Genci Nimanbegua interesuje rješavanje vodosnabdijevanja područja Krajine u Opptini Bar, rekonstrukcija puta Vladimir – Ostros i izgradnja graničnog prelaza Skje (Ckia), Crna Gora – Zogaj.

SJUTRA U PARLAMENTU

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće sjutra u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.

Predstavnik Demokratskog fronta Nebojša Medojević pitaće da li je Vlada spremna da sprovede međunarodne obaveze Crne Gore koje proiastiču iz Rezolucije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima i Rezolucije kojom je Evropski parlament odao priznanje žrtvama takvih režima Evrope.

Poslanika Demokratske partije socijalista Filipa Vukovića interesuje stanje u crnogorskoj energetici i da li rezultati garantuju da će ovaj sektor u budućnosti biti jedan od pokretača još snažnijeg rasta ekonomije.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević pitaće da li je Budžetom za iduću godinu predviđena implementacija rješenja iz Predloga zakona o penzijsko invalidskom osiguranju koji je usvojio Socijalni savjet.

Predstavnik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće koje mjere Vlada preduzima radi razvoja crnogorskog sela, s obzirom da značajan broj djece i omladine iz seoskih područja odlućuju da život nastave u gradu.

Predstavnica Posebnog kluba poslanika Željka Savković pitaće premijera zašto je, kako navodi, neustavno oduzeo stečeno pravo majkama korisnicama naknada sa troje ili više djece.

Srđan Milića, predstavnika kluba SNP-Demos, interesuje da li je Vlada Crne Gore od 2010. do 2019. godine razmatrala Izvještaj o upravljanju državnom imovinom.

Predstavnika kljuba manjsinskih partija Genci Nimanbegua interesuje rješavanje vodosnabdijevanja područja Krajine u Opptini Bar, rekonstrukcija puta Vladimir – Ostros i izgradnja graničnog prelaza Skje (Ckia), Crna Gora – Zogaj.

GRAĐANI I NVO TRAŽE

Neposredno prije održavanja javne rasprave o procjeni uticaja na životnu sredinu gradnje male hidroelektrane (mHE) na rijeci Lještanici, nezadovoljni građani i NVO, održale su protest ispred bjelopoljške opštine.

Od nadležnih institucija traže da se uvede totalni moratorijum na gradnju mHE i da se zaštiti Lještanica sa koje se mještani sela Lijeska snabdijevaju vodom za piće.

Milica Sekulić, TVCG

GRAĐANI I NVO TRAŽE

Neposredno prije održavanja javne rasprave o procjeni uticaja na životnu sredinu gradnje male hidroelektrane (mHE) na rijeci Lještanici, nezadovoljni građani i NVO, održale su protest ispred bjelopoljške opštine.

U Bijelom Polju održan protest protiv gradnje male hidroelektrane Lještanica,na istojimenoj rijeci, koja je prema ocjeni građana koji su se okupili na protest ispred zgrade Opštine, biser među rijekama.

Zbog udovoljavanja interesim investitora koji namjeravaju da Lještanicu i još nekoliko Rijeka , kao što su to uradili sa Bistricom u Majstorovini, suprotno zakonskim odredbama, uliju u cijevi na štetu ljudi i životne sredine, najavljene su i krivične prijave protiv odgovornih u lokalnoj samoupravi.

Organizatori skupa, NVO “Green home” i Odbor za zaštitu rijeke Lještanice, zahtijevali su stavljanje moratorijuma na izgradnju svih mini elektrana u Crnoj Gori.

Nedopustivo je da se gradi hidroelektrana na rijeci odakle lokalno stanovništvo zahvata vodu za piće.To se kosi sa Zakonom o vodama, koji daje prioritet za upotrebu vode građanima-mještanima a da sve druge upotrebe treba ograničiti,ocijenila je izvršna direktorica NVO “Green home”, Nataša Kovačević.

“Zahvatanjem vode na samom izvorištu uzrokuje katastrofalne posledice cijelim koritom. Na tu i druge činjenice ukazali smo predsjedniku Opštine, Petru Smoloviću uz peticiju koju je potpisalo 750 građana. Očekujemo da reaguje i Više državno tužilaštvo, ali i međunarodne institucije,kao što je Energentska zajednica”,istakla je Kovačević.

Moratorijum na koncesije je jedino rješenje u ovom momentu i ne samo za riejke već i nekontrolisanu ekspluataciju šuma, čime bi dali veliki doprinos ekološkoj državi Crnoj Gori, saopštio je predsjednik Odbora z azaštitu rijeke Lještanice, Vukoman Damjanović, dodajući da nas svako drugo rješenje void u sunovrat i vraća u prošlost. 

Mještanin,Danilo Mrdak vjeruje da će se jednog dana i Bijelo Polje i cio Vraneš prepoznavati po vodopadu Skakala, po Lještanici i Lještanskoj glavi. 

“Ljštanica i vodopad Skakla nijesu samo biser Lijeske i Vraneške doline, već cijele opštine. Brine što je neko naumio da bjelopoljske rijeke treba da završe u cijevima, što je daleko od javnog interesa i predstavlja pokušaj poniženja što mi nećemo dozvoliti”odlučan je Mrdak.

Nijedna rijeka neće vise u cijev, prenio je poruku današnjeg skupa, Aleksandar Dragićević iz Koalicije za održivi razvojn i poručio da neće stati dok se svaka Rijeka u Crnoj Gori ne sačuva.

”Planiraju da žrtvuju pedesetak rijeka, na kojima žele da izgrade 80 hidroelektrana,od kojih loklana zajednica,građani pa ni država nemaju nikavih benefita”,ocijenio je Dragićević.

Prema njegovim riječima izgradnja mini hidroelektrane planirana je na samo 50 metara od vodoizvorišta čime se ugrožava najvažniji resurs 21 vijeka , pitka voda. Apsurno je što bi izgranju takvog objekta platili građani kroz subvencije za električnu energiju. 

Agencija za zaštitu životne sredine ima više nego dovoljno argumenata da odbaci ovaj elaborat i time onemogući trpanje Lještanice u cijevi, kazao je predstavnik organizacije “Kod” Vuk Iković.

Peticiju protiv izgradnje potpisalo je 150 mještana Lijeske i 600 građana Bijelog Polja, koji su protestovali uoči održavanja javne rasprave o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu gradnje male hidroelektrane Lještanica.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.

  • RE:D: Aviodostupnost ključ napretka, ugledajmo se na dobre prakse u regionu
    on 15/05/2025 at 18:18

    Budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena je aviodostupnošću. Ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj. Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno, ocijenjeno je na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.

  • Podržana zajednička izjava o radnim migracijama u cilju jačanja ekonomskog rasta
    on 15/05/2025 at 16:42

    Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje neophodno je da bi se zadržala radna snaga i osigurala održiva budućnost za sve građane, smatra ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.

  • Usvojen plan restrukturiranja Instituta Igalo, manjiski akcionari će biti aktivno uključeni
    on 15/05/2025 at 15:44

    Vlada je danas usvojila Plan restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ Igalo. Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima.

  • Investicije bez infrastrukture ostaju nerealizovane ambicije
    on 15/05/2025 at 14:54

    U okviru prve crnogorske RE:D (Real Estate Development) konferencije, održan je panel pod nazivom „Razvoj infrastrukture u službi razvoja projekata“, koji je okupio predstavnike institucija, poslovne zajednice i međunarodnih investitora kako bi otvoreno razgovarali o ulozi infrastrukture u ekonomskom razvoju Crne Gore.

  • EK: Plan rasta obezbjeđuje postepen pristup jedinstvenom tržištu
    on 15/05/2025 at 14:02

    Evropska komisija (EK) je danas procesuirala kreditni dio predfinansiranja za Crnu Goru u okviru Plana rasta. Iznos od 12,5 miliona eura isplaćen je Trezoru Crne Gore, potvrđeno je TVCG u Briselu.

  • Spajić: Crnoj Gori uplaćeno skoro 27 miliona eura iz Plana rasta
    on 15/05/2025 at 12:38

    EU je Crnoj Gori upravo uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, saopštio je na društvenoj mreži "X" premijer Milojko Spajić.

  • Gorčević: EU Crnoj Gori uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta
    on 15/05/2025 at 12:10

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je na mreži X da je Evropska unija (EU) Crnoj Gori upravo uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta. Time je, kako je navela, prepoznata vrijednost reformske agende koju je Vlada kandidovala prošle godine.

  • Vuković: Vlada posvećena evropskim integracijama i održivom ekonomskom razvoju
    on 15/05/2025 at 12:00

    Prioriteti Crne Gore kao države podudaraju se sa prioritetima EBRD-a, a to su unapređenje ekonomskog upravljanja, razvoj zelene ekonomije i ulaganje u ljudske resurse, uključujući rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti, poručio je ministar  Novica Vuković na Godišnjem sastanku Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji se održava u Londonu.