SMCG ZVANIČNICIMA

Povodom najave da će Skupština Opštine Ulcinj na predstojećoj sjednici za funkcionisanje lokalnog javnog emitera RTV Ulcinj opredijeliti svega 80.000 eura, što vodi njegovom gašenju, SMCG je tražio od zvaničnika da nađu način da utiču na vodeće ljude Opštine i spriječite ih da unište taj radio.

Sindikat medija se obratio predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Skupštine, premijeru i potpredsjednicima Vlade, ministru kulture, ambasadoru Evropske delegacije u Crnoj Gori kao i direktorima Poreske uprave i Agencije za elektronske medije.

“Vjerujemo da ste upoznati sa finansijskim stanjem u kojem se nalazi Radio Ulcinj, prvi dvojezični radio u Crnoj Gori, u koje ga je nebrigom dovela Opština Ulcinj koja je njegov osnivač. U ovom trenutku zaposlenima u tom radiju se duguje 17 zarada bez izgleda da će im biti isplaćene. Deset naših koleginica i kolega, koliko ih je i zaposleno u tom lokalnom javnom emiteru, posljednju zaradu su primili u julu”, navedeno je u pismima.

Obraćanje je inicirano najavom da će za narednu godinu za funkcionisanje Radio Ulcinj, odlukom lokalnog parlamenta, dobiti svega 80.000 eura što direktno vodi gašenju radija. Planirana cifra će jedva biti dovoljna za finansiranje neto zarada koje će pristići 2020. godine i ni cent se neće moći izdvojiti za proizvodnju programa ili naknadu duga.

“Mi shvatamo, a to je više puta i nezvanično rečeno, da je krajni cilj gašenje tog radija, ali da Opština nije spremna da donese tu odluku već želi da ga se oslobodi kroz odluke Poreske uprave koje bi ga odvele u stečaj i  likvidaciju”, navodi se u pismima.

SMCG podsjeća da su porezi i doprinosi za period od 2011. do 2015. godine dio dogovora lokalne uprave i Poreske uprave o postepenom otplaćivanju do 2032. godine.

„ Od 2015. do kraja ove godine dug za poreze i doprinose iznosi 197.590 eura. Od jula 2018. (za taj mjesec im je isplaćena posljednja plata u julu ove godine) do 30. novembra ove godine dug radnicima za plate iznosi 88.000 eura neto jer su porezi uračunati u prethodnu stavku“, navodi se u saopštenju.

Naknade članovima Savjeta, kako kažu iz SMCG, nijesu isplaćene od aprila 2018. godine i taj  iznos je dostigao sumu od 10.500 eura.

„Godišnje je radiju samo za bruto plate, bez razvoja i ostalih troškova, potrebno oko 120.000 eura. Dakle, ako se usvoji budžet od 80.000 eura u startu su u minusu 40.000 eura samo za narednu godinu i to pod uslovom da se budžet realizuje“, navodi se u saopštenju.

Iz Sindikata napominju da radio ima 10 zaposlenih.

„Prosječna plata iznosi 516 eura. Prosječan radni staž je 26,2 godine. Prosječna životna dob zaposlenih je 53 godine, a posljednje zapošljavanje je bilo 2006. Godine“, kazali su iz SMCG.

Sjednica lokalnog parlamenta je zakazana za 23. decembar.

POTPISAN MEMORANDUM

Ministar prosvjete Damir Šehović, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i predsjednik Kulturnog centra “Rumija” iz Čikaga Senad Perazić potpisali su u Njujorku Memorandum o saradnji na realizaciji projekta „Izgradnja školske sportske sale JU OŠ „Mrkojevići“. Time će Bar, uz nedavno dogovorenu rekonstrukciju sportske školske sale Gimnazije „Niko Rolović“ i Ekonomsko-ugostiteljske škole, dobiti još jedan moderan školski sportski objekat.

Projekat će se realizovati po modelu sufinansiranja, a vrijedan je više stotina hiljada eura, od kojih će Kulturni centar “Rumija” obezbijediti 50.000 dolara, Opština Bar 150.000 eura, a Ministarstvo prosvjete ostatak sredstava. 

Potpisnici su ocijenili da je projekat od velikog značaja za djecu u Pečuricama, ali i za cijelu lokalnu zajednicu. Oni su izrazili očekivanje da će se u vrlo kratkom roku obezbijediti formalno-pravne pretpostavke u planskoj dokumentaciji kako bi se preduzele konkretne aktivnosti na izgradnji ove školske sale.

Ovo je samo jedan od projekata obnove školske sportske infrastructure u Baru. Nedavno su ministar prosvjete i predsjednik Oštine Bar potpisali Memorandum o saradnji na realizaciji projekta „Rekonstrukcija školske sportske sale srednjih škola u Baru – JU Gimnazija „Niko Rolović“ i JU Ekonomsko-ugostiteljska škola, Bar“, vrijednosti oko 110.000 eura. Ovaj projekat se, takođe, realzije po modelu sufinansiranja, pri čemu će Ministarstvo izdvojiti oko 70.000 eura, a ostatak sredstava Opština, a očekuje se da će biti završen za nekoliko mjeseci.

Kada je riječ o školskoj sportskoj infrastrukturi u Baru, ove godine rekonstruisana je i fiskulturna sala OŠ „Blažo Jokov Orlandić“, zamjenjena je i bravarija u sali, dok je u toku I faza zamjene bravarije u Školi, vrijednosti oko 30.000 eura. Takođe, ova škola je u saradnji sa barskim privrednicima rekonstruisala otvoreni sportski teren, u koji je uloženo oko 30.000 eura. Dodatno, u fiskulturnoj sali OŠ „Meksiko“ nedavno završena adaptacija centalnog grijanja, vrijednosti oko 25.000 eura. Sve navedeno govori da su uslovi za bavljenje sportom u barskim školama značajno unaprijeđeni.

Memorandum o saradnji na izgradnji školske sale u Pečuricama pokazatelj je dobre volje i razumijevanja državnih i lokalnih institucija, kao i brige dijaspore koja svesrdno pruža podršku domovini.

Šehović i Raičević u višednevnoj su posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su otputovali na poziv nekoliko udruženja iseljenika. Ovom prilikom, oni su se sastali sa brojnim predstavnicima crnogorske dijaspore, te razgovarali o mogućoj saradnji u različitim oblastima.

ZAKUPCI NEZADOVOLJNI

Tržni centar u Nikšiću, vrijedan osam miliona eura, otvoren je danas nakon 13 godina od početka gradnje.

Tržni centar, koji se nalazi na izlazu iz gradske pijace prema Trgu slobode, vlasništvo je privatnih investitora. U njemu su smješteni supermarket, butici, knjižara, apoteka, dječije igraonice i restoran, koji se nalazi na vrhu objekta.

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović podsjetio je da je u aprilu 2013. godine, kada je sadašnje rukovodstvo te lokalne samouprave preuzelo upravljanje gradom, na tom prostoru bila iskopana ogromna rupa, koja je uz ruinirani Dom revolucije i nekadašnji Dom vojske predstavljala ružnu sliku Nikšića.

”Uspjeli smo da sve to završimo, a preostalo je da se naredne godine rekonstruiše oko šest hiljada kvadrata u Domu revolucije kako bi i to zdanje u potpunosti dobilo novi izgled”, rekao je Grbović na otvaranju.

On je ocijenio da je tržni centar značajna investicija kojom je uljepšan prostor u tom dijelu grada.

Prije početka zvaničnog otvaranja zakupci tezgi na gradskoj Tržnici, na čijem izlasku je izgrađen Tržni centar, održali su miran protest i ponovo iskazali nezadovoljstvo zbog, kao su naveli, planiranog smanjenja njihovog prodajnog prostora.

Prodavci su kazali da je uklanjanje tezgi sa lijeve strane Tržnice samo početni potez nadležnih do potpunog zatvaranja i ostavljanja ih i bez te mogućnosti da prehrane porodice.

Prodavac cvijeća Zifo Hodžić kazao je da je jasna namjera nadležnih da malo po malo smanjuju prostor, dok potpuno ne uklone tržnicu i usprotivio se namjeri da se njihove tezge ograde rešetkama.

“Takav potez pravdaju pričom da žele da zaštite od krađe našu robu, jer će ubuduće biti otvoren prolaz kroz pijacu. Smatramo da to nije tačno i nećemo dozvoliti da nas stavljaju iza reštaka, jer nijesmo u zatvoru u Spužu, niti smo majmuni”, rekao je Hodžić.

On je ocijenio da bi uklanjanjem pijace bio uništen i jedan od simbola grada i kazao da će zakupci, ako bude potrebno, životima braniti taj prostor.

“Nekada je bila najljepša pijaca u bivšoj Jugoslaviji i imala je mjesečne prihode oko 30 hiljada eura, a i danas je simbol grada, iako napola skraćena. Bili smo više od decenije zatvoreni, jer je drugi prolaz bio blokiran”, rekao je Hodžić u ime zakupaca.

Poljoprivredni proizvođač iz Župe Nikšićke Željka Joković kazala je da je 30 godina svoje proizvode prodavala na toj pijaci i navela da je u prostoru u tržnom centru postavljeno svega 19 stolova, što je nedovoljno.

”Prodajem mliječne proizvode, voće i povrće, što je sada odvojeno u posebne prostore i ne znam na koji način da sada budem u pijaci, kada ne mogu biti istovremeno na dva kraja i plaćati po dvije označene tezge”, rekla je Joković.

Ona je navela da su besmisleni navodi nadležnih da je ta tržnica nerentabilna, jer bi mogla da radi da nije dozvoljena ulična prodaja hrane u više gradskih kvartova.

Zakupci su saopštili da je u novom poslovnom objektu, koji je povezan sa dosadašnjim dijelom za prodaju mlječnih proizvoda, određen prostor za voće i povrće na 200 metara kvadratnih, što je dovoljno samo za nekoliko tezgi, dok je sadašnja tržnica raspolagala sa tri hiljade kvadrata.