LIDERI POTPISALI

Saveznici drzava clanica NATO-a moraju zajedno gledati u buducnost kako bi Alijansa ostala jaka i sigurna, poruceno je u Deklaraciji koju su donijeli lideri drzava clanica NATO-a.

U dokumentu se ukazuje da NATO garantuje bezbjednost teritorija, kao i bezbjednost milijarde gradana, sloboda i vrijednosti.

“Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi nase Alijanse. Dok zajedno radimo na sprjecavanju sukoba i ocuvanju mira, NATO ostaje temelj nase kolektivne odbrane i sustinski forum za bezbjednosne konsultacije i odluke medu saveznicima”, kaze se u Deklaraciji.

Navodi se da su saveznici odlucni da dijele troskove sigurnosti, kao i da povecavaju izdvajanja za odbranu do dva odsto i 20 odsto u nove kapacitete, doprinoseci misijama i operacijama.

“Troskovi za odbranu van Sjedinjenih Americkih Drzava povecavaju se pet godina za redom, u odbranu se ulaze preko 130 milijardi USD vise”, pise u tom dokumentu.

Saveznici, dodaje se, nastavljaju da jacaju individualnu i kolektivnu sposobnost za otpor svim oblicima napada.

“Dobro napredujemo. Moramo i hocemo vise. Radimo na povecanju sigurnosti za sve”, porucuje se u Deklaraciji.

Navodi se da saveznici povecavaju saradnju sa Ujedinjenim nacijama, kao i da je veliki napredak u saradnji izmedu NATO i EU.

“Posveceni smo NATO politici otvorenih vrata, koja jaca Alijansu i donosi sigurnost milionima Evropljana. Sjeverna Makedonija je danas ovdje s nama i uskoro ce biti nas najnoviji saveznik”, navodi se u dokumentu.

Porucuje se da je neophodno da saveznici zajedno gledaju u buducnost kako bi ostali sigurni.

“Nastavicemo da povecavamo otpornost nasih drustava, kao i nase kriticne infrastrukture i nasu energetsku sigurnost. NATO i saveznici, u okviru svojih nadleznosti, posveceni su obezbjedivanju bezbjednosti nasih komunikacija”, porucuje se u Deklaraciji.

U Deklaraciji se navodi da se Alijansa suocava sa razlicitim prijetnjama i izazovima.

“Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti a terorizam u svim oblicima ostaje trajna prijetnja svima”, kaze se u dokumentu.

U Deklaraciji se ukazuje da je Alijansa danas suocena sa sajber i hibridnim prijetnjama.

“NATO je odbrambeni savez i nije prijetnja nijednoj drzavi. Prilagodavamo svoje vojne mogucnosti, strategiju i planove sirom Alijanse”, pise u Deklaraciji.

Alijansa je, kako se navodi, donijela odluke za poboljsanje spremnosti snaga kako bi odgovorila na svaku prijetnju, u bilo kom trenutku i iz bilo kog pravca da dolazi.

“Cvrsto se drzimo u borbi protiv terorizma i zajedno preuzimamo snaznije akcije”, dodaje se u dokumentu.

Navodi se da se povecavaju akcije zastite na moru i u vazduhu.

“Dalje jacamo nasu sposobnost za odvracanje i odbranu odgovarajucom kombinacijom nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti. Sve dok nuklearno oruzje postoji, NATO ce ostati nuklearni savez”, porucuje se u Deklaraciji.

Dodaje se da su saveznici u potpunosti posveceni ocuvanju i jacanju efikasne kontrole naoruzanja, uzimajuci u obzir preovladujuce bezbjednosno okruzenje.

“Ostajemo otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos sa Rusijom”, porucuje se u Deklaraciji.

ZA 2030. GODINU

Evropska unija danas je saopstila da vjerovatno nece uspjeti da ispuni cilj koji je postavila za smanjenje emisije gasova sa efektima staklene baste do 2030, cime su joj smanjene i sanse da bude lider u svijetu u borbi protiv promjena klime.

Evropska agencija za zivotnu sredinu (EEA) ocijenila je da je uz postojece mjere EU na putu da u narednoj deceniji smanji emisiju ugljen dioksida (CO2) i drugih zagadivaca koji doprinose zagrevanju planete za 30 odsto u odnosu na nivo iz 1990.

Sada EU planira da smanji tu emisiju za 40 odsto do 2030. a neki evropski lideri pozivaju da se cilj podigne na 55 odsto a da dugorocno cilj bude okoncanje svih novih emisija do sredine vijeka.

“Medutim, novi trendovi ukazuju na usporavanje napretka u oblastima poput smanjenje emisije gasova sa efektima staklene baste, industrijskih emisija, otpada, unapredenja energetske efikasnosti i udjela obnovljive energije”, navela je EEA u izvjestaju.

“Sadasnji tempo napretka nece biti dovoljan da se dostignu klimatski i energetski ciljevi za 2030. i 2050. godinu”, upozorili su iz Agencije.

Izvjestaj je objavljen za vrijeme Konferencije UN o klimi (COP25) u Madridu gdje predstavnici gotovo 200 zemalja razmatraju uzroke i posljedice klimatskih promjena.

Kada je rijec o EU, ocekuje se da nova Evropska komisija slijedece nedjelje predstavi dugorocni plan borbe protiv globalnog zagrevanja u javnosti poznat kao Evropski zeleni sporazum.

Aktivisti borbe za zivotnu sedinu kazu da EU treba da pojaca napore kako bi osigurala da i dalje bude moguce ostvariti cilj Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. da se globalno zagrevanje ogranicni na 1,5 stepeni Celzijusa do kraja vijeka.

“Sadasnji EU lideri su posljednja generacija koja moze da sprijeci promjene klime”, ocijenio je direktor Mreze za klimatsku akciju Evropa (CAN Europe) Vendel Trio.

KONATAR OCJENJUJE

Crna Gora se danas zaduzuje da bi vratila stara dugovanja i placala dospjele tekuce obaveze, saopstio je potpredsjednik Gradanskog pokreta URA, Milos Konatar i dodao da je zabrinjavajuce sto Vlada uzima nove kredite kako bi vracala stare dugove.

On je u otvorenom pismu ministru finansija, Darku Radunovicu, kazao da je evidentno da javni dug postaje “omca o vratu Crne Gore” i buducih generacija.

“Sve statisticke prognoze za naredne tri godine ukazuju da ce crnogorska ekonomija opadati u odnosu na one u okruzenju i da se ocekuje manje stranih direktnih investicija i to po relevantnim istrazivanjima sa medunarodnih adresa”, rekao je Konatar.

On je dodao da je samo u mandatu Radunovica, od kraja 2016. godine, drzavni dug porastao sa 2,5 milijardi eura na 3,8 milijardi eura, koliko ce iznositi krajem ove godine.

“I ne, nemojte reci zbog auto-puta jer i sami vrlo dobro znate u ovih 3,8 milijarde eura duga nije ukljucen cjelokupan iznos kredita za auto-put od kineske Exim banke, sto ukazuje da ce drzavni dug na kraju naredne godine dostici nivo od cetiri milijarde eura”, kazao je Konatar.

On je pitao Radunovica o kakvoj odgovornoj politici govori kada ce drzavni dug Crne Gore na kraju ove godine iznositi 79,8 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP).

“O kakvoj stednji govorite kada na kamate dajemo 104 miliona eura? I to nas dovodi do kljucnog pitanja – sta se desava sa povoljnim kreditima i niskim kamatnim stopama”, pitao je Konatar.

On je saopstio da je Crna Gora u ovoj godini na otplatu duga dala 469,46 miliona eura, od cega je kamata iznosila 95,55 miliona eura. To znaci da je kamata u odnosu na dug u ovoj godini bila 20,35 odsto.

“Ako je neko pomislio da cemo u narednoj godini platiti manje kamate, prevario se, jer cemo za kamate platiti 103,84 miliona eura”, zakljucio je Konatar.

ADEKVATNO REAGOVATI

Tjelohranitelj biznismena Zorana Becirovica napao je juce novinara “Dana” Vladimira Otasevica, objavio je taj dnevni list, a napad su, izmedu ostalih, osudili iz Kancelarije Zastitnika ljudskih prava i sloboda, Sindikata medija Crne Gore i Drustva profesionalnih novinara Crne Gore.

“Dan” pise da je tjelohranitelj Becirovica, Mladen Mijatovic, sluzbenik MUP-a aviohelikopterske jedinice i Sektora za vanredne situacije, juce u soping molu Delta siti, udario, psovao i prijetio Otasevicu.

Kako se navodi, Becirovic je bio u drustvu viseg drzavnog tuzioca Milosa Soskica.

Institucija Zastitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore osudila je napad na novinara “Dana” i ukazala na potrebu veceg razumijevanja i postovanja odgovorne uloge koju pripadnici ove profesije imaju u svakom drustvu.

Ocjenjuje se da su napadi na novinare zabrinjavajuci posebno u kontekstu okolnosti da medunarodna zajednica stanje u ovoj oblasti postavlja kao jedan od kljucnih uslova daljeg napretka Crne Gore u evropskim integracijama.

Zato je, kako se navodi, potrebno efikasnom istragom i procesuiranjem dokazati posvecenost nadleznih organa u zastiti prava novinara i unapredenju ukupnog stanja u oblasti novinarstva.

“Ukoliko se sve okolnosti medijskih navoda ispostave kao tacne, ukljucujuci podatak da je osoba koja je ugrozila novinara u vrsenju sluzbene duznosti pripadnik drzavnog organa, u skladu sa tim potrebno je adekvatno reagovati”, kaze se u reagovanju.

Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) su istakli da se napad na Otasevica desio se na javnom mjestu, i pored toga sto se Otasevic uredno predstavio i rekao da je novinar.

“Posebno problematicno je sto su, prema svjedocenju Otasevica, u incident bili ukljuceni predstavnici zvanicnih drzavnih organa, koji bi trebalo da stite novinare i sve gradane. SMCG zato trazi od Uprave policije da adekvatno ispita odgovornost napadaca Mladena Mijatovica, koji je prema dostupnim informacijama sluzbenik MUP-a a od Tuzilastva da utvrdi eventualnu disciplinsku i krivicnu odgovornost Viseg drzavnog tuzioca Milosa Soskica, koji prema svjedocenju novinara Otasevica, nije nista uradio da sprijeci napad iako je bio udaljen samo par metara”, navodi se u saopstenju SMCG.

Drustvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) ocekuje od Uprave policije i Drzavnog tuzilastva da istraze napad i prijetnje novinaru Vladimiru Otasevicu, posebno, kako su naveli, zbog informacija da su njihovi akteri bili sluzbenici te dvije drzavne institucije.

“Od Drzavnog tuzilastva trazimo da obavjesti javnost o tome da li je tuzilac Milios Soskic saslusan u vezi dogadaja i kako se izjasnio, te zasto nije reagovao kada je novinar napadnut. Posto ovo nije prvi slucaj da je neko od policijskih sluzbenika pod sumnjom da je umijesan u napad na novinara (slucaj koleginice Olivere Lakic), imamo dilemu – kako da vjerujemo u spremnost UP da se istraze napadi i procesuiraju napadaci na kolege”, saopstila je Mila Radulovic, generalna sekretarka DPNCG.

Dogadaj u Delta sitiju osudile su nevladine organizacije MANS, Centar za gradansko obrazovanje (CGO) i 35mm, Centar za ostrazivacko novinarstvo Crne Gore, kao i politicke partije Socijalisticka narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Gradanski pokret URA i Prava Crna Gora.

ZBOG UBISTVA GRUZIJCA

Savezno njemacko tuzilastvo, zaduzeno i za pitanja spijunaze, saopstilo je danas da preuzima istragu o ubistvu jednog Gruzijca u Berlinu posto dokazi ukazuju na umijesanost ili vlade Rusije ili Cecenije.

Ubrzo poslije ove objave njemacko ministarstvo spoljnih poslova saopstilo je da je protjerano dvoje ruskih diplomata, navodeci da “ruske vlasti” nijesu dovoljno saradivale u istrazi u ubistvu Gruzijca u Berlinu u avgustu.

Portparol tuzilastva Markus Smit rekao je danas da je ta kancelarija rijesila da preuzme istragu od drzavnog tuzilastva Berlina posto se iskristalisala politicka priroda slucaja.

“Dovoljno je pokazatelja da je smrt Tornike K. ili narucila vlada ruske federacije ili autonomne Cecenske republike kao dijela Ruske federacije”, rekao je on.

Gruzijac, koji je cecenskog porekla, ubijen je iz vatrenog oruzja u sred dana u Berlinu u avgustu i policija je privela osumnjicenog.

Njemacko ministarstvo spoljnih poslova je u svom saopstenju navelo da je protjerivanje ruskih diplomata uslijedilo posto ruske vlasti nijesu odgovorile na ponovljene zahtjeve Njemacke da pomognu u rasvjetljavanju ubistva Tornike K. Ministarstvo je identifikovalo protjerane diplomate kao zaposlene u ruskoj ambasadi u Berlinu ali nijesu dali njihova imena ni polozaje.