BRAJOVIC PORUCIO

Nase opozicione kolege jos uvijek pokazuju nespremnost, u nekim slucajevima politicku nezrelost i nerazumijevanje da biti clan Parlamenta znaci preuzeti odgovornost za pruzeno povjerenje gradana, kazao je predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic.

Brajovic je to kazao tokom redovnog godisnjeg susreta sa sefovima diplomatskih misija rezidentnih u Podgorici. Tom prilikom bilo je rijeci o aktivnostima Skupstine Crne Gore u trecoj godini od konstituisanja 26. saziva, kao i drugim aktuelnim pitanjima.

Predsjednik crnogorskog parlamenta je kazao da u susret izbornoj godini Skupstina uspjela da dijalogom i kompromisom da institucionalni okvir uskladivanju razlicitih interesa politickih parlamentarnih aktera. Kazao je da su ocekivali aktivniji i odgovorniji pristup opozicije, ali, kako je dodao, nazalost, to nije bio slucaj.

“Napomenucu da u radu Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva od pocetka aktivno ucestvuju predstavnici vladajuce koalicije, civilnog sektora i akademske zajednice, dok opozicija cesto mijenja pristup od ucesca, bojkota do nove pojave – pasivnog prisustva Odboru”, kazao je Brajovic.

On je ocijenio da dalja demokratizacija crnogorskog drustva i proces pristupanja EU zahtijevaju konstruktivniju ulogu opozicije i njihovu spremnost za dijalogom i pronalazenjem rjesenja.

“Kako sve parlamentarne partije podrzavaju clanstvo Crne Gore u EU to mora biti okosnica naseg djelovanja. Period od obnove drzavnosti posvetili smo kreiranju institucija sistema, istrajavali smo u primjeni evropskih principa, po modelu najrazvijenijih demokratija. Sada, u ovoj fazi evropske integracije, sa otvorenih 32 poglavlja, okolnosti i izazovi su promijenjeni”, kazao je Brajovic.

Mjerljive rezultate koje moramo imati i za koje smo odgovorni, dodao je Brajovic, dijelom ugrozavaju zakonska rjesenja koja su rezultat prethodnih kompromisa i koja je opozicija tada podrzala, a sada ih,kako je kazao, koristi za ugrozavanje funkcionisanja drzavnog aparata.

“Snazna institucija trazi kvalitetnu i dobro obucenu strucnu sluzbu, stoga smo razradili strategiju daljeg usavrsavanja zaposlenih, u zemlji i inostranstvu. Sve je to imalo pozitivnog uticaja na znacajno povecanje broja kontrolnih i konsultativnih saslusanja za blizu 40 procenata. U zelji da zastitimo i regulisemo prava i polozaj poslanika, zajednickim naporima vlasti i opozicije, donijeli smo zakljucke koji se ticu dodatnog preciziranja pitanja imuniteta poslanika. Skupstina je zavrsila jos jednu obavezu, usvajajuci izmjene Etickog kodeksa”, kazao je predsjednik Parlamenta.

Podrska afirmaciji zena je, kako je kazao, rezultirala najvecim brojem poslanica u istoriji crnogorskog visepartijskog parlamentarizma, tako da danas od ukupno 81-og poslanickog mjesta imamo 24 poslanice u 26. sazivu.

Skupstina Crne Gore je, dodaje, i u ovoj godini nastavila da pokrece aktuelne teme od drustvenog znacaja, kako na domacoj tako i na medunarodnoj sceni.

“Godinu za nama obiljezio je i znacajan doprinos crnogorskih poslanika prepoznatljivosti Crne Gore na medunarodnom planu, sto potvrduje sve znacajniju ulogu parlamentarne diplomatije. Sto se tice daljih planova sa ciljem dodatnog jacanja transparentnosti, otvorenosti i efikasnosti u radu, zadovoljstvo mi je da vas informisem da Skupstina trenutno priprema digitalizaciju cjelokupnog zakonodavnog procesa, stvaranjem ‘e-parlamenta'”, kazao je Brajovic.

On je ocijeio da smo kao zemlja mira, sigurnosti i razvoja, sa otvorenih 32 od 33 pregovaracka poglavlja, u potpunosti usaglasenom vanjskom politikom sa politikom EU i odgovornim dobrosusjedskim ponasanjem, daleko ispred drugih.

“Politika prosirenja u ovoj godini je usporena i zateceni smo odustvom jasnih odluka i politickih poruka, narocito kada je rijec o Crnoj Gori, cija pozicija nije uporediva sa drugim drzavama iz regiona. Govoreci o buducnosti Crne Gore prioritetni cilj nam je da nasi gradani dijele evropske interese i vrijednosti i da zive u sigurnoj, prosperitetnoj i uspjesnoj Crnoj Gori, unutar Evropske unije”, istakao je Brajovic.

Ocekuje da EU odbrani evropske interese i svoj sistem vrijednosti.

“I omoguci gradanima Crne Gore da budu njihov dio. Sada je jedinstven trenutak da se jace cuje glas zemalja koje podrzavaju politiku prosirenja i upravo to ocekujemo od vas. Mi smo svjesni da ideja koja je objedinila drzave Evrope pociva na ujedinjenju i zajednistvu; na slobodi, demokratiji i jednakosti; na vladavini prava i sigurnosti; na gradanima Evrope i njihovim pravima”, kazao je.

Brajovicc je porucio da nam svima nam treba jaka, efikasna i uspjesna EU i stoga, kako je dodao, razumijemo da joj je potrebna unutrasnja konsolidacija kako bi odgovorila na izazove.

“Mnoge zemlje clanice podrzavaju nas stav da su proces konsolidacije i proces daljeg prosirenja komplementarni. Crna Gora je prije sedam godina pocela model pregovaranja po kome okosnicu daljeg napretka cine poglavlja 23 i 24, uz mogucnost suspenzije u slucaju manjka rezultata. Gradani su dali podrsku ovoj evropskoj perspektivi i zato zasluzuju vise od obecanja i nejasne dinamike desavanja”, kazao je Brajovic.

OMBUDSMAN

Iz institucije Zastitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, saopsteno je da je cin trojice crnogorskih ambasadora koji ce platili novcanu kaznu, koju je sud izrekao zbog diskriminatorskih poruka Mirni Nikcevic, nedopustiv.

Najave da ce kaznu izrecenu za protivpravno ponasanje koje se ogleda u aktima diskriminatorne prirode Mirne Nikcevic, platiti visoki diplomatski predstavnici Crne Gore, (ambasadori ?iodrag Vlahovic, Nebojsa Kaluderovic i Zeljko Perovic), a koja joj je izrecena zbog vrijedanja vjernika Mitropolije crnogorske-primorske, za Zastitnika ljudskih prava i sloboda je nedopustivo i moze imati posljedice za sve buduce slucajeve sa slicnom pozadinom.

Zastitnik ljudskih prava i sloboda istice da je legitiman privatni cin svakog pojedinca odluka o sopstvenoj finansijskoj pomoci bilo kada i bilo kome, ali kada se u kontekst ovog cina stavi objasnjenje da je jedan od motiva koji je potrebno posebno obrazloziti placanje kazne za lice koje se oglasava krivim za delikt diskriminatorne prirode, neminovno se namece zakljucak o nedopustivom odnosu prema samom deliktnom ponasanju u konkretnom slucaju, a ne samo kolegijalnosti i/ili empatiji kao motivu.

“Ovo narocito u okolnostima kada je vec bilo poznato da je cilj takvog ponasanja da iskaze uvrede prema odredenom dijelu populacije u Crnoj Gori na narocito brutalan nacin, te kada se slicno ponasanje manifestuje i nakon izvrsenja same deliktne radnje za koju je kazna izrecena. Osim toga, u slucaju placanja kazne za utvrdeni delikt bila bi iskompromitovana svrha sankcije koju u svojoj odluci izrice sud, imajuci u vidu da je ona usmjerena prema pociniocu ‘da bi se izrazio drustveni prekor prema njemu zbog izvrsenog prekrsaja i da se utice na njega i sva ostala lica da ubuduce ne cine prekrsaj’. Tako bi i sama najava placanja kazne (cak i da to nije ucinjeno) upucivala jasnu poruku javnosti o faktickom nekaznjavanju u situaciji kada osnovni teret sankcije dobrovoljno i nedvosmisleno preuzima neko drugi, a ne onaj kome je izrecena, sa ciljem da pociniocu olaksa polozaj, koji je nastao upravo kao posljedica izvrsenog delikta. Kada se to cini sa najvisih diplomatskih adresa, pa cak i u personalnom kapacitetu, to moze imati ozbiljne posljedice na sve buduce slucajeve sa slicnom pozadinom, a narocito na homogenost crnogorskog drustva u osudi ovakvih akata i prihvatanje najvisih civilizacijskih i evropskih vrijednosti kada su ovakve pojave u pitanju”, istice se u saopstenju Ombudsmana.

Kako se dodaje, jedan dio zajednickog saopstenja dilpomata izdatog ovim povodom Institucija bezrezervno podrzava, narocito kada se zahtijeva odlucna borba protiv svih oblika mrznje i netolerancije u Crnoj Gori, bez obzira od koga poticu i prema kome su upuceni, sto ni u kom slucaju ne znaci da to treba ciniti podrskom onima koji takve delikte podsticu ili izvrsavaju. O takvom opredjeljenju svjedoce brojni primjeri iz prakse institucije u kojima se na direktan i konkretan nacin vrsi osuda takvih akata.