METEŽ NA SAHRANI

U metežu koji je danas nastao u pogrebnoj povorci na sahrani iranskog generala Kasema Solejmanija u Kermanu poginulo je 56 osoba, a više od 200 je povrijeđeno, javili su iranski mediji novi bilans stradalih.

Metež je nastao pošto su se hiljade ljudi okupile u Kermanu da isprate Solejmanija, kog su SAD ubile u petak u napadu bespilotnom letjelicom na aerodromu u Bagdadu.

Iranske vlasti su, poslije meteža, odgodile sahranu Solejmanija, navodeći kao razlog bezbjednosne rizike zbog okupljanja velikog broja ljudi. Novo vrijeme sahrane nije objavljeno.

Za sada nema podataka šta je dovelo do meteža. Na snimcima iz Kermana, rodnog grada Solejmanija, vide se mrtvi koji leže na putu i uspaničeni ljudi.

Iranska državna televizija prenijela je riječi direktora Hitne pomoći Irana Piroseina Kulivanda da je u metežu poginulo 56 osoba, a da je povrijeđeno 213.

U Teheranu, glavnom gradu Irana, juče se više od milion ljudi okupilo da oda počast Solejmaniju i drugim vojnim zvaničnicima poginulim u napadu američkog drona u Bagdadu.

Ubistvo Solejmanija, po mnogima drugog najmoćnijeg čovjeka u Iranu, znatno je podiglo tenzije između Vašingtona i Teherana i ugrijalo atmosferu širom Bliskog istoka.

U Iranu mnogi pozivaju na osvetu Vašingtonu zbog ubistva Solejmanija, dok je predsjednik SAD Donald Tramp u subotu zaprijetio da će gađati 52 lokacije “veoma važne za Iran i iransku kulturu”, poslije čega su SAD u saveznoj državi Juta započele vježbu sa 52 borbena aviona.

Lider Revolucionarne garde Irana Hosein Salami jutros je pred hiljadama ljudi u Kermanu zaprijetio da će “zapaliti” mjesta koja imaju podršku SAD, na šta je masa odgovorila uzvicima: “Smrt Izraelu!”.

Salami je hvalio dostignuća Solejmanija kog je opisao kao ključnog čovjeka za podršku palestinskim grupama, jemenskim pobunjenicima iz pokreta Huti, i šiitskim paravojnim jedinicama u Iraku i Siriji.

Agencija Tasnim javila je danas da je Iran razradio 13 planova za osvetu Solejmanija i citirala riječi sekretara iranskog Vrhovnog savjeta bezbjednosti Alija Šamkanija da bi i najslabiji od tih planova bio “istorijska noćna mora” za SAD.

“Ako američki vojnici ne napuste naš region dobrovoljno, mi ćemo učiniti nešto da njihova tijela budu iznijeta u horizontalnom položaju”, rekao je Šamkani.

IRINEJ

Srpski patrijarh Irinej ocijenio je da Zakonom o slobodi vjeroispovesti vlasti u Crnoj Gori žele da oslabe svijest o srpskom porijeklu i imenu, i, kako je kazao, što još tragičnije može da bude, ako budu uspjeli u tome, to je da to sjutra primjene i vlasti na Kosovu.

“Crna Gora, nekada elitan dio srpskog naroda, ušao je u takav život da negiraju svoju istoriju. Naši odnosi su uvjek bili bratski, jedan narod, nažalost, tu se umiješala politika, znamo čija, znamo zašto sa željom da Crnu Goru odvoji od Srbije i, ono što je najtragičnije što se ne može objasniti i opravdati, Crna Gora je priznala Kosovo, kao i učešće predsjednika Crne Gore na Kosovu u nekim fazama s drugima kad su u pitajuu Kosovo i Srbija. Ne možemo da objasnimo takav stav i takav pogled na Srbiju Crnogoraca na srpski narod i istoriju. Ja se nadam da je ovo ipak jedan oblačak, crni, koji je naišao nad Crnu Goru, pa će on proći, jer tamo narod neće dozvoliti da se izgubi srpski trag“, istakao je patrijarh u intervjuu za frankfurtske “Vijesti”.

On je dodao da ono što “crnogorske vlasti čine sa svetinjama niko nikada nije činio”.

“I najveći neprijatelji naši nijesu atakovali da uđu u manastire. Uostalom, i manastiri i imovina pripada tamošnjem narodu. To niko ne osporava, kao što što su Srbiji svetinje našeg naroda, naše države. Šta oni hoće tim, to samo oni znaju, vjerovatno da oslabe svijest o srpskom porijeklu i srpskom imenu i ono što je još najtragičnije može da bude, ako budu uspjeli u tome, da to primjene sjutra na Kosovu. To je tragedija. Vjerovatno je to neko tako smislio. Nadam se i molim se Bogu kao i sva naša crkva da oni koji vode Crnu Goru, dođu k sebi i da odustanu od ovoga što smeraju”, kazao je Irinej.

PROGNOZA

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura biće do 14 stepeni.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, po kotlinama biće magla ili niska oblačnost.

Vjetar sjevernih smjerova, mjestimično umjeren, na jugoistoku na udare i pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od -15 do četiri, najviša dnevna od minus dva do 14 stepeni.

U PARIZU

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Parizu da je s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom razgovarao o proširenju EU i o promjeni metodologije pristupnog procesa, što je preduslov da Francuska pristane na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Želimo da se i prije samita (Evropske unije i Zapadnog Balkana u maju) u Zagrebu stvori atmosfera kako bi one zemlje koje su imale rezerve mogle da pristanu na nastavak pristupnog procesa. To je bila suština našeg razgovora o toj temi”, rekao je Plenković koji je s Makronom imao radni ručak u Jelisejskoj palati, prenosi Hina.

Makron je kazao da želi da samit u Zagrebu bude uspješan i da je promjena metodologije pregovaračkog procesa preduslov za otvaranje pregovora sa zemljama kandidatima za članstvo u Uniji.

“Dijelim vaše nastojanje da na samitu u maju u Zagrebu bude postignuto jedinstvo i da bude uspješan za Evropu. Francuska je predložila nov metod, da proces proširenja ne bude samo birokratski proces, nego istinski politički put naprijed koji se može i ubrzati i učiniti reverzibilnim, koji sadrži uslove, ali i konkretne koristi za zemlje kandidate”, naveo je Makron.

Francuska je na samitu EU u oktobru blokirala, zajedno s Holandijom, otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Hrvatska, koja je 1. januara preuzela šestomjesečno predsjedavanje Unijom, želi da deblokira taj proces.

“Drago mi je što je predsjednik Makron izrazio optimizam u pogledu uspjeha zagrebačkog samita. Za nas je taj sastanak izuzetno bitan. U našem je interesu da te države budu stabilne, da preduzimaju ekonomske i socijalne reforme”, dodao je Plenković.

On je rekao da je s Makronom razgovarao i o glavnim izazovima hrvatskog predsjedavanja, pripremama za majski samit, Bregzitu, o pripremi Konferencije o budućnosti Evrope i o bilateralnim odnosima.

Makron je kazao da želi da radi na jačanju bilateralnih odnosa i najavio da, osim dolaska u Zagreb na majski samit, namjerava da dođe i u uzvratnu bilateralnu posjetu Hrvatskoj.

Plenković je rekao da je današnji sastanak prilika da dvije zemlje dodatno osnaže odnose i da unaprijede visok stepen međusobnog poštovanja i dijaloga.

“Hrvatska i Francuska imaju godišnju razmjenu vrijednu oko milijardu eura, Francuska je deveti investitor u Hrvatskoj, a prošle je godine u Hrvatsku došlo 650.000 francuskih turista”, naveo je hrvatski premijer.

U JUTARNJEM

U emisiji govorimo o:

Potrošačkoj kulturi za vrijeme praznika. Da li trošimo više nego što možemo, zašto je to tako? U kojoj je mjeri potrošačka kultura povezana sa našim mentalitetom, pitaćemo profesoricu Ekonomskog fakulteta, Danijelu Jaćimović.

U emisiji se bavimo i govorom mržnje i prijetnjama na društvenim mrežama i internet portalima koji se iz godine u godinu sve više povećavaju. Povod za agresiju u virtuelnom svijetu može biti sve, od sporta do politike. Kuda to vodi i da li je moguće obustaviti virtuelni rat, pokušaćemo da saznamo u razgovoru sa direktorom MENSE za Crnu Goru, Markom Lakićem.

Tema Jutra: Zdravstvena zaštita osiguranika. I u 2020. godini, Fond za zdravstvo će imati sluha za potrebe osiguranika. Početkom godine uvodi još jedan, šesti servis. Riječ je o servisu eNaručivanje, koji će pacijentima omogućiti elektronsko naručivanje terapije za hronična oboljenja, naručivanje doznaka i potvrda, bez posjete izabranom doktoru.

U kontakt rubrici “Pitajte advokata” govorimo o radu za vrijeme praznika. Na pitanja gledalaca u studiju odgovaraće advokat Esad Bulić.

U Jutranjem programu govorimo i o zimskoj sezoni na Žabljaku. Kakva je posjeta tokom praznika, što je u ponudi domaćim i inostranim gostima, čućemo od Vanje Krgovic Šarović, direktorke te lokalne turističke organizacije.

U muzičkom dijelu programa, družićemo se sa Zdravkom Đuranovićem.

Dio emisije je rezervisan i za priče o prazničnoj euforiji i depresiji, savjetovalištu za mlade, orkestru “Limski biseri” i mnoge druge.

Najavljujemo:

-Sportske sadržaje na programima Javnog servisa, u novoj kalendarskoj godini. Gost Jutra biće urednik Sportske redakcije, Dragiša Dedić.

Naši dežurni reporteri svakodnevno izvještavaju sa terena. Osim servisnih informacija u prvom satu emisije, novinar Nemanja Pavićević će informisati o radu Urgentnog centra tokom novogodišnjih i božićnih praznika, aktivnostima umjetničkog stvaraoca i dugogodišnjeg radnika naše kuće, Milenka Vujoševića.

Urednica i voditeljka emisije: Marija Marković
Urednica Jutarnjeg programa: Milica Babić 
e-mail: [email protected]

Broj telefona redakcije: 020 224 991

SJUTRA

Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je da će sjutra u Turskoj prisustvovati ceremoniji puštanja u rad gasovoda Turski tok.

“Putin će sjutra boraviti u radnoj posjeti Turskoj, odnosno Istanbulu, kako bi prisustvovao ceremoniji puštanja u rad gasovoda Turski tok”, navodi se u saopštenju na zvaničnom sajtu ruskog predsjednika.

Putin će tokom posjete Turskoj razgovarati s turskim predsjednikom Redžepom Erdoganom o pitanjima daljeg razvoja rusko-turske saradnje i hitnim međunarodnim pitanjima, uključujući situaciju u Siriji i Libiji, prenosi B92.

U Turskoj će sjutra svečano biti puštena u rad dionica gasovoda Turski tok, kojom će gas od ruske Anape do turskog mjesta Kijikej ići cijevima ispod Crnog mora.

Svečanom otvaranju će, prema ranijim najavama domaćina, Erdogana, prisustvovati veliki broj zvaničnika, uključujući Putina i bugarskog premijera Bojka Borisova.

Jedan krak gasovoda dopremaće gas u Tursku, a drugi preko Bugarske u Srbiju i Mađarsku.