NIJE BILO POVRIJEĐENIH

Putnički avion skliznuo je rano jutros s piste u Istanbulu, nakon čega je aerodrom bio privremeno zatvoren.

Boing 737-800 na letu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, u vlasništvu niskobudžetne turske kompanije Pegazus, skliznuo je s piste dok je slijetao na aerodrom “Sabiha Gokčen” u Istanbulu.

Privatna novinska agencija DHA izvijestila je da su putnici bili evakuisani po hitnom postupku. 

Kancelarija gradonačelnika Istanbula saopštila je da nije bilo žrtava ni povrijeđenih i da je 164 putnika bezbjedno evakuisano, navela je DHA.

Oluja i jaka kiša ometaju saobraćaj u Istanbulu od nedjelje uveče. 

KRIZA U AMERIČKOJ KOMPANIJI

Kompanija Boing razmatra planove o prikupljanju većih sredstava na tržištu duga kako bi ojačala svoje finansije nakon prizemljenja njenog aviona 737 max.

Tu informaciju je objavio “The Wall Street Journal” (WSJ) pozivajući se na ljude upoznate sa zbivanjima u kompaniji.

U tekstu se navodi da američki proizvođač aviona takođe razmišlja o odlaganju nekih kapitalnih troškova, zamrzavanju akvizicija i smanjenju izdataka za istraživanje i razvoj s ciljem da uštedi gotovinu, prenosi Tanjug.

Kompanija je, kako se podsjeća, najavila da će ovog mjeseca obustaviti proizvodnju modela 737 max, nakon što je taj njen najprodavaniji avion prizemljen u martu prošle godine poslije dvije fatalne nesreće u roku od pet mjeseci u kojima je poginulo 346 ljudi.

Tekst WSJ-a dolazi samo dan nakon što su Boing i američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo potvrdili da istražuju problem sa elektroinstalacijama na tom avionu koji bi mogao potencijalno da izazove kratak spoj.

Upravni odbor Boinga je prošlog mjeseca otpustio glavnog izvršnog direktora Denisa Milenburga, jer i pored više pokušaja nije uspio da suzbije posljedice krize, koja je kompaniju koštala devet milijardi dolara i koja je nanijela štetu dobavljačima i avio-prevoznicima.

Akcije Boinga pale su 1,1 odsto na 329 dolara na trgovanju prije zvaničnog otvaranja berze.

NOVA KRIZA U VENECUELI

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je zabrinutost zbog situacije u Venecueli u vezi sa izborom predsjednika Nacionalne skupštine.

Socijalisti predsjednika Nikolasa Madura izabrali su juče Luisa Paru za predsjednika Kongresa pošto je vojska spriječila opozicionog lidera Huana Gvaida da uđe u parlament, nakon čega je opozicija ispred zgrade održala sjednicu i ponovo ga izabrala na tu funkciju.

“Generalni sekretar UN poziva sve aktere da odmah učine korake ka smanjivanju tenzija i rade u pravcu pronalaženja mirnog i održivog rješenja političke krize“, rekao je portparol generalnog sekretara, prenosi Rojters.

Američke vlasti su najavile da planiraju sankcije Rusiji, jer podržava vlasti predsjednika Nikolasa Madura, izjavio je kasno sinoć američki zvaničnik zadužen za Venecuelu Eliot Abrams.

“Razmatramo kakvu ulogu ima Rusija i nećemo dozvoliti podršku (Venecueli) bez reakcije”, rekao je Abrams i dodao da se planiraju sankcije ruskim organizacijama i pojedincima.

SAD su uvele niz sankcija Venecueli poslije predsedničkih izbora 2018. godine na kojima je pobijedio Maduro. Opozicija, koja ima podršku SAD, ne priznaje te izborne rezultate.

Abrams je priznao da su SAD do sada “potcijenile” podršku Rusije i Kube Venecueli.

FINSKA PREMIJERKA PREDLAŽE

Finska premijerka Sana Marin (34), najmlađa je premijerka na svijetu, a ovih dana privlači pažnju i idejom za skraćeno radno vrijeme u Finskoj, što podrazumijeva da se radi četiri dana sedmično po šest sati.

Marin je istakla kako ljudi zaslužuju da provode više vremena sa svojom porodicom i voljenima, a da će uz ovakvo fleksibilno vrijeme uspijevati u tome.

“Osim toga, mogu se više posvetiti svojim hobijima i drugim aspektima svog života poput kulture”, navela je Marin.

Ova mlada premijerka je majka jednog djeteta i trenutno predvodi koaliciju lijevog centra sastavljenu od pet stranaka, a koje predvode žene. Tri od njih su mlađe od 35 godina.

Nova finska premijerka je bivša ministarka saobraćaja i komunikacija u ovoj državi, a dok je bila na toj funkciji takođe se zalagala za kraće radne sedmice kako bi se poboljšao odnos radnika, ali i povećala produktivnost.

Dok sve više kompanija nastoji povećati produktivnost uz zadržavanje naglaska na ravnoteži između radnog i privatnog života, ideja o kraćoj radnoj sedmici postaje sve više uobičajena.

Trenutno u Finskoj normalno radno vrijeme podrazumijeva osam sati dnevno i pet dana u sedmici, međutim, ideja o skraćenom radnom vremenu naišla je na odobravanje ministarke obrazovanja Li Anderson.

“Od velike je važnosti dopustiti građanima Finske da imaju skraćeno radno vrijeme. To pitanje nije povezano s tim što ga predlažu žene, već se odnosi na pružanje pomoći i ispunjavanja datog obećanja biračima”, rekla je Li Anderson.

U susjednoj Švedskoj, gdje je takođe testirano šestosatno radno vrijeme 2015. godine, rezultati su pokazali kako su radnici sretniji, produktivniji i bogatiji. Takođee, pojedine kompanije, poput Majkrosofta u Japanu, su uvele kraće radne dane sa četvorodnevnom radnom sedmicom i petosatnim radnim danom.

Države u Evropskoj uniji posebno su poznate po kulturama rada prilagođenim porodici i porodičnom životu, a Finska se nimalo ne razlikuje.

LOŠE SROČEN DOKUMENT U PENTAGONU

Šef Pentagona Mark Esper poručio je da SAD ne namjerava da povuče svoje trupe iz Iraka, reagujući na navode “Rojtersa” koji je citirao navodno pismo američke vojske o napuštanju te zemlje.

U pismu vojske SAD se iznose planovi o povlačenju trupa iz te zemlje, ali Esper tvrdi da je Vašington još posvećen borbi protiv Islamske države u Iraku zajedno sa svojim saveznicima i partnerima.

U međuvremenu, visokopozicionirani američki general Mark Majli potvrdio je da nikada nije bilo plana za povlačenje, već da je riječ o “loše sročenom nacrtu dokumenta”.

“Namjera dokumenta je bila da se podvuče pojačana pokretljivost trupa u Iraku”, dodao je general Majli.

Rojters je ranije javio da američka vojska u pismu najavljuje repozicioniranje snaga u Iraku u narednim danima i nedjeljama, a što je britanskoj agenciji potvrdio irački vojni izvor.

U pismu se navodno ističe da će se evakuacija obaviti helikopterima i da će tokom narednog perioda biti učestalih letova u Međunarodnoj zoni Bagdada.

Međunarodna zona je formalni naziv za “zelenu zonu” – dio iračke prijestonice, gdje se nalaze vladine zgrade i strane ambasade.

Irački parlament zatražio je odlazak američkih vojnika iz Iraka nakon što je u napadu SAD u Bagdadu ubijen iranski general Kasem Sulejmani.