SDP PREDLOŽIO

SDP podržava mjere koje je Vlada preduzela u suočavanju sa posljedicama epidemije korona virusa. Ali to, smatraju, nije dovoljno. Zato su predložili dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koje predviđaju da svi oni poslodavci koji zbog zabrane rada nijesu mogli da ostvaruju prihode, budu oslobođeni obaveza prema državi.

Takođe, za sve djelatnosti koje su bile ugrožene a poslodavci isplatili značajan iznos zarade iznad minimalne, ili one koje su bile prije krize, da se u tom procentualnom iznosu umanji iznos njihove obaveze prema državi.

“Mislimo da je to fer, pravedno i solidarno”, kazao je Raško Konjević (SDP).

Novca, smatraju u SDP-u, ima. Samo ga, kako kažu, treba prikupiti, ukoliko svi jednako poštuju zakon.

“Ako uzmete podatke iz kraja 2019. vidjećete da je 100 najvećih poreskih dužnika koji duguju za poreze i doprinose, samo njih prvih deset ukupno duguju 70 miliona eura državi”, navodi Konjević.

Predlozi opozicije za ublažavanje posljedica korona virusa, uključujući i SDP-ove su nerealni, odgovaraju iz DPS-a. U ostatku opozicije, ali i vladajućem SD-u, podržavaju predlog SDP-a.

“Ovo što predlaže opozicija bi imalo smisla kada bismo kazali da prihvatamo sve, a da nemamo isplate penzija, socijalna davanja, isplate zarada u zdravstvu i sve to se finansira iz budžeta”, kazao je Nikola Rakočević (DPS).

“Ja ću podržati, ali da se poslodavci oslobode poreza, ali da plate doprinose, jer to ulazi u Fond PIO. Ali onaj koji ostvaruje nula profita, ne treba od njega očekivati da plaća dodatne dažbine jer nema odakle”, kazao je Boris Mugoša (SD).

“Znajući kako Vlada radi, da bi mogla paušalno da odlučuje kome će pomoći ili ne odlaganjem obaveza. Mislim da je ova odredba problematična”, rekao je Aleksandar Damjanović iz Posebnog kluba poslanika.

U DPS-u napominju da mišljenje Vlade korespondira sa predlogom SDP-a. Ipak, treba, kažu, sačekati

“Da li će doći do otpisa duga, zavisi od punjenja budžeta. Treba biti elementarno odgovoran prema budžetu i onome što radi Vlada CG”, rekao je Predrag Sekulić (DPS).

I u DF-u podržavaju, kako kažu, sve opozicione predloge, koje mogu pomoći da se prevaziđe kriza. Ipak pažnju su usmjerili ka predstojećoj slavi – Sveti Vasilije Ostroški. Nova srpska demokratija proslaviće je kao i prethodnih godina, najavljuju.

“Neka znaju to državni organi, neka zna to ovo tijelo koordinaciono koje je formirano, jee se jednom mora prekinuti nasilje koje vrši NKT i kampanja DPS-a”, rekao je Andrija Mandić (DF).

“Mitropolite Amfilohije, u ime DF-a vas pozivamo vas da 12. maja pozovete na litiju Svetog vasilija u NK… Da se okupimo i pošaljemo poruku da nikome nećemo dozvoliti da nam uništi naše duhovno i istorijsko nasleđe kroz tzv. mjere NKT-a”, kazao je Milan Knežević (DF).

A o izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, poslanici nastavljaju raspravu sjutra.

FUNKCIONER DF-A

Predsjednik OO Demokratske narodne partije Pljevlja i funckioner Demokratskog fronta Vladislav Bojović smatra da je pod okriljem epidemije i u očiglednom savezništvu sa korona virusom, pojačani progon Srpske pravoslavne crkve.

“Postavljanje policijskih patrola ispred hramova, zabrana ulaska u crkvu vjernicima, zabrana vršenja vjerskih obreda u crkvi širom Crne Gore ne može se drugačije posmatrati,” naveo je Bojović.

On kaže da ako vjernik ne može da uđe u Srpsku pravoslavnu crkvu i osvešta slavski kolač i slavsko žito i pomoli se bogu, jasno je da represija prema Crkvi u Crnoj Gori dostiže svoj vrhunac.

“To se svakoj, pa i ovoj vlasti, mora obiti o glavu. Neka znaju čelni ljudi da su ogorčenost i gnijev vjerujućeg naroda takođe dostigli vrhunac i da će neko morati da snosi posljedice. Uvjereni smo da će, kao u stara vremena, crkva znati da učini da budu zapisani svi oni, koji su u ovom vremenu udarali na crkvu i sveštenike i vjernike, a samim tim i da za sva vremena budu zapamćeni, zbog čega će i njihovi potomci nositi veliki teret stigmatizacije,” smatra on.

Bojović smatra da vlast nema ustavno pravo da zabranjuje narodu da ulazi u svoje crkve i uz sve to, kako kaže, bez uvođenja vanrednog stanja.

Očigledno se stvara ambijent, kaže Bojović, u kojem bi pravoslavni vjernici u Crnoj Gori valjda trebalo da svakog dana pozivaju načelnika policije i pitaju ga da li mogu da uđu u svoju crkvu, pomole se bogu i osveštaju slavski kolač i slavsko žito.

“Nama je jasno da je posebno Mileševska eparhija u Pljevljima trn u oku, jer ona simbolizuje jedinstvo Srpske pravoslavne crkve i odražava njen naddržavni karakter. Zbog toga je praktično u istom danu u Pljevljima zabranjen ulazak vjernicima u Crkvu. Ako vrh režima svoju tiraniju nastavi sa protjerivanjem sveštenika neka računa da će se suočiti sa neviđenim gnijevom i otporom naroda, uprkos neustavnim mjerama Milutina Simovića i vrha DPS-a”, navodi Bojović u saopštenju.

Bojović smatra da čelni ljudi vlasti nisu razumjeli poruku vjerujućeg naroda niti su, kaže, izvukli pouku iz litija.

“Zbog toga će građani Crne Gore morati da ih do kraja otrijezne, na način što će ih konačno srušiti sa vlasti. Isto tako je jasno da režim pokušava da, u koaliciji sa korona virusom, radikalizuje mjere u cilju gašenja jedine istorijske, kanonske i državotvorne Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uz otimanje hramova i protjerivanje sveštenika”, zaključuje se u saopštenju.

HUSOVIĆ

Predsjednik Bošnjačke stranke, Rafet Husović, izrazio uvjerenje da će nakon stabilizacije zdravstvene situacije kako u regionu, tako i u EU, svjedočiti pozitivnoj dinamici proširenja evropske porodice naroda, uz ocjenu da će Crna Gora uskoro postati naredna članica Evropske unije. Predsjednici političkih stranaka koje su članice Evropske narodne partije (EPP), te šefovi vlada i država zemalja regiona učestvovali su danas na video konferenciji o Zapadnom Balkanu, čiji je organizator bio predsjednik EPP Donald Tusk.

Husović je zahvalio EU za podršku Crnoj Gori u najtežim trenucima borbe protiv koronavirusa, naglasivši da je evropska solidarnost pokazana na djelu.

„Već sredinom marta, kada je kriza uzimala danak, pomoć EU od tri miliona EUR, namijenjena zdravstvenom sistemu u borbi protiv koronavirusa, je bila više nego dragocjena”, rekao je Husović.

Kako je naveo, Vlada Crne Gore već radi na definisanju modela za dodatnih 50 miliona pomoći od EU za prevazilaženje dugoročnih socio-ekonomskih problema izazvanih krizom.

Husović je kazao da je uvjeren da EU prepoznaje zrelost koju je Crna Gora pokazala, angažujući sve svoje kapacitete u doba jednog teškog i po mnogo čemu nepoznatog izazova.

„Naši zdrastveni radnici, ali i vojska, policija, komunalne službe, socijalni radnici i kompletna administracija je bila na visini zadatka i danas već možemo reći da smo krizu stavili pod kontrolom“, kazao je Husović.

On je naglasio nekoliko dobrih vijesti iz regiona kada je u pitanju evroatlanska perspektiva Zapadnog Balkana, a koje su se dogodile u posljednja dva mjeseca.

„Pristupanje Sjeverne Makedonije NATO-u znači dodatnu stabilnost i sigurnost u našem regionu. Ova zemlja je pristupila i pregovorima sa EU, što je takođe pozitivan signal i rekao bih, ispravljena greška EU iz oktobra prošle godine”, kazao je Husović.

Kako je dodao, zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora sa EU dobila je i Albanija.

“Sve to nas u Crnoj Gori raduje, dajući nam uvjerenje da je i naš spoljno-politički kurs svih ovih godina bio ispravan”, rekao je Husović.

On je kazao da je uvjeren da će se nakon stabilizacije zdravstvene situacije u regionu i EU svjedočiti pozitivnoj dinamici proširenja evropske porodice naroda, ocjenjujući da će Crna Gora uskoro postati naredna članica EU.

Husović je poručio da BS, kao članica vladajuće koalicije, reformskim procesima daje punu podršku, aktivno sudjelujući u njihovom sprovođenju.

Tusk je kazao da je prioritetno važna zajednička borba protiv virusa, uz izražen duh solidarnosti, naglašavajući važnost istinitosti informacija tokom krize.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković kazao je da će predsjedavanje te države Vijećem EU, uprkos pandemiji izazvanoj koronavirusom, biti obilježeno nastojanjima da politika proširenja EU ostane jedan od prioriteta.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naglasila je da EU nije kompletna bez zemalja Zapadnog Balkana i da je Unija uputila snažan paket pomoći kojim će se ublažiti ekonomske posljedice izazvane pojavom koronavirusa.

TEMA JUTARNJEG

U Jutarnjem programu govorimo o:

– Gost Jutarnjeg programa biće Dragan Pejanović, državni sekretar MUP-a

– Ugostićemo Nikolu Milića, izvršnog direktora i osnivača hotelske grupacije Casa del Mare. Inicijativom te hotelske grupacije, 16 hotela sa teritorije cijele Crne Gore medicinskom osoblju u Covid-19 bolnicama poklonili su ukupno 295 vaučera za višednevni boravak u njihovim objektima

– Za Jutarnji program govori Miodrag Radonjić, glumac kojeg znate u posljednje vrijeme najviše kao Baću iz Južnog vetra, ali ga je Crna Gora upamtila po glavnoj ulozi u seriji Božićni ustanak koja je prije nekoliko godina emitovana na Televiziji Crne Gore

– U Jutarnji program uključuje se Žarko Vučinić, književnik čiji je roman „Djevojčica Tara i čarobno drvo“ proglašen najboljom knjigom za djecu objavljenom u 2019. godini. To je moderna ekološka bajka o borbi za čistiju planetu i djecu uči osnovama koncepta “svijet bez otpada”

– Kada će se život normalizovati nakon korona virusa i kako se vratiti redovnim aktivnostima pitaćemo psihologa Miloša Bulatovića

– U goste nam dolazi Lana Bulatović, najbolja studentkinja Univerziteta Crne Gore iz oblasti umjetnosti

– Skypom uključujemo volontere Crvenog krsta Kotor, kojima su se priključili i članovi grupe „Kotorsko srce“, kao i volonteri zaposleni u Opštini Kotor, a koji su svakodnevno angažovani i pružaju pomoć sugrađanima kojima je ona najpotrebnija

– Tijana Mišković izvještava sa terena. Govoriće o konkursu Vlade CG i Ministartsva prosvjete “Ja sam Evropa”, kao i o inicijativi Centra za istraživanje i razvoj turizma “Ljetuj doma”

– Čućemo i vidjeti poruke brojnih javnih ličnosti, a opustićemo se uz muziku. Marko Đurašević koji ima bend i radi za poznate muzičare iz regiona skypom nam se javlja, vidjećemo i čuti obradu pjesme čuvene grupe Leb i Sol

– Tu su i priče reportera sa terena, kao i standardne rubrike Ukusi jutra i dječiji kutak

Urednik i voditelj emisije: Dejan Bijelić
Jutarnjeg programa: Milica Babić
e-mail: jutarnji@rtcg.org

POPOVIĆ

Izvještaj „Fridom hausa“ do kraja je razobličio narav crnogorskog režima, smatra Zdenka Popović, potpredsjednica i poslanica Demokrata.

“U izvještaju koji se odnosi na osnovne slobode i demokratiju jasno je navedeno da Crna Gora nije demokratska država. Samim tim, nameće se zaključak da se radi o autoritarnom sistemu u kojem su sve institucije i svi organi podređeni volji jednog čovjeka i jedne partije, a ne interesima države i građana. Dramatičnost izvještaja ogleda se u činjenici da je rađen za 2019. godinu i to zaključno sa decembrom, kada je DPS izglasao Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a od kada kreće brutalan obračun sa neistomišljenicima”, navodi Popović.

Ona ocjenjuje da je krajnje dramatičan i zabrinjavajući dio izvještaja koji se odnosi na stanje u pravosuđu.

“Crnoj Gori je neophodna nova vlast koja će raditi na unapređenju prava i sloboda svih građana, kao i na jačanju institucija i ekonomskom oporavku države. Takvo rukovođenje jedini je garant ulaska u Evropsku uniju i raskida sa nakaradnim praksama koje je uspostavio DPS”, navodi, između ostalog, Popović.

ĐUKANOVIĆ

Učinimo sve da svijet poslije korone bude bolji. Da Evropa očuva vrijednosti zapadne demokratije, liberalno društvo, slobode i ljudska prava, tržišnu ekonomiju uz djelotvorne funkcije države. Ne smijemo ostaviti Balkan trećim stranama jer je on živo evropsko tkivo, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na zagrebačkom Samitu EU-Zapadni Balkan koji je u toku.

Crna Gora je, kako je istakao Đukanović, u kriznom vremenu učvrstila stabilnost i povjerenje u sopstvene kapacitete. Institucije, zdravstveni sistem, crnogorski građani pokazali su vitalnost, odgovornost i kompetentnost. Kako je kazao, pokazalo se da pređeni put evropskog razvoja od obnove nezavisnosti nije bio uzaludan, da smo društvo koje je u stanju da se izbori i s najsloženijim izazovima.

“Naravno, tu ne stajemo. Nastavljamo odlučno da gradimo otvoreno evropsko društvo demokratije i vladavine prava. Fokusirani smo na ekonomski oporavak i nastavak dinamičnog razvoja. Zelena ekonomija, digitalna transformacija i diverzifikacija ostaju ideja vodilja do strateškog cilja: dostizanja evropskog kvaliteta života naših građana”, kazao je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore istakao je da su saglasni je vrijeme za novo geopolitičko pozicioniranje EU na globalnoj sceni.

“Put do toga je učvršćivanje stabilnosti i mobilizacija svih evropskih razvojnih resursa u cilju njene kompetitivnosti. A, to imperativno znači i završetak procesa ujedinjenja Evrope. Nema ubjedljivije poruke svima koji upravo na Balkanu testiraju odlučnost i konzistentnost EU u odbrani evropskog sistema vrijednosti. Istovremeno, mi na Zapadnom Balkanu smo svjesni da je naše članstvo u EU smisleno ako doprinosi novom kvalitetu i globalnoj konkurentnosti Evrope. Zato, reforme, razvoj i dostizanje standarda za članstvo ostaju naš apsolutni prioritet i put na kojem ne tražimo prečice”, kazao je Đukanović.

On je na Samitu saopštio da se proces evropeizacije Zapadnog Balkana može pospješiti “prije svega kvalitetnim infrastrukturnim povezivanjem sa EU, kroz sveobuhvatan i precizno fokusiran investicioni i strateški okvir”.

“Potrebno je pomoći našem regionu da dalji društveni razvoj kvalitetnije utemelji na nauci, visokim tehnologijama i inovacijama. Time ćemo ubrzati izlazak iz zaostalosti koja generiše nestabilnost, zadržati mladu i obrazovanu generaciju kao najvažniji razvojni resurs, i unaprijediti zdravlje naših građana. Aktuelna kriza nas je opomenula da moramo više ulagati u nauku i zdravlje. Jedan od takvih projekata, za koji Crna Gora lobira već godinama, je osnivanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi”, rekao je predsjednik Crne Gore.

“Ovih sedmica često čujemo da svijet poslije korone neće biti isti. Učinimo sve da on bude bolji. Da Evropa očuva vrijednosti zapadne demokratije, liberalno društvo, slobode i ljudska prava, tržišnu ekonomiju uz djelotvorne funkcije države. Naša poruka je: ne smijemo ostaviti Balkan trećim stranama, jer je on živo evropsko tkivo. To istovremeno podrazumijeva da mi, zemlje regiona, moramo jačati otpornost i prema ponudama koje potkopavaju evropske vrijednosti i jedinstvo. Želimo da očuvamo ovakav vid dijaloga, i da Zapadni Balkan bude dio evropskog plana oporavka”, naglasio je Đukanović.

On je izrazio saučešće i saosjećanja Crne Gore povodom gubitka života građana u pandemiji korona virusa. Takođe se zahvalio Hrvatskoj, koja je, kako je naveo, i u vanrednim okolnostima pandemije i zemljotresa u Zagrebu pokazala vođstvo na evropskom nivou i uzorno dobrosusjedstvo.

“Hvala EU za ohrabrujuće poruke Zapadnom Balkanu nakon konstituisanja novih evropskih institucija. Otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, imenovanje specijalnog predstavnika, podrška od 3,3 milijarde eura za saniranje posljedica pandemije, i održavanje Samita u ovim okolnostima, potvrda su obnovljenog entuzijazma evropskih partnera u našem regionu.”, zaključio je Đukanović.

Tok Samita možete pratiti OVDJE