BADNJE VEČE U EGIPTU

Predsjednik Egipta Abdel Fatah el-Sisi nenajavljeno je u ponedjeljak uveče došao na pravoslavnu koptsku liturgiju na Badnje veče i pohvalio povezanost hrišćana i muslimana, rekavši da je u Egiptu to spriječilo sektaške sukobe kakvih ima u susjednim zemljama.

El-Sisi, musliman, došao je u crkvu usred liturgije i na pragu ga je dočekao koptski aleksandrijski papa Tavadros Drugi.

Egipatska državna televizija je prenosila vjersku svečanost u novoj crkvi, tek izgrađenoj prošle godine. U prenosu se vidjelo kako se ljudi okupljaju oko predsjednika, pružaju mu ruke, slikaju se s njim mobilnim telefonima.

“Bog je smatrao da treba da živimo u teškim okolnostima… Ali sve dok smo zajedno… niko nam ništa ne može”, rekao je on okupljenima.

El-Sisi je bio na nekoliko prethodnih službi za Badnje veče pravoslavne koptske manjine. Procjenjuje se da pretežno muslimanski Egipat ima 10 miliona koptskih hrišćana koji žive uz ograničenja u međureligijskim brakovima i pri izgradnji crkava, i uz zabranu prozelitizma muslimana.

Kopti, jedna od najstarijih hrišćanskih zajednica na svijetu, Božić slave 7. januara.

Koptski hrišćani su na meti napada otkako se Egipat od 1990-ih godina bori protiv islamske pobune. Ti napadi su se nastavili i pošto je vojska 2013. godine svrgnula izabranog islamističkog predsjednika koji je bio oličenje podjela, a nastavili su se i pod El-Sisijem.

On je često govorio da je Egipat, mada jedva, izbjegao građanski rat i nasilje zahvaljujući politici njegove vlade i uspjehu vojske u borbi protiv islamističke pobune na Sinajskom poluostrvu.

Ali, njegova vlast je takođe sprovodila široke i dalekosežne akcije protiv disidenata. U posljednjoj takvoj masovnoj akciji je uhapšeno nekoliko hiljada ljudi. Nekoliko stotina je kasnije pušteno, ali mnogi su u pritvoru.

U decembru 2016. bombaš-samoubica Islamske države ubio je 30 ljudi u koptskoj crkvi u Kairu. Ta ekstremistička grupa zaklela se da će izvršiti još napada na hrišćansku manjinu koju smatra saveznikom Zapada u ratu protiv islama. Naredne godine, u aprilu, bombaši-samoubice Islamske države napali su koptske crkve u dva grada, ubivši 45 ljudi.

JEDINA ŽENA SUDIJA

Fudbal – najvažnija sporedna stvar na svijetu. 11 igrača u tima, stadio, lopta, navijači i, naravno, sudije.

Ali, šta se desi kada jedna mlada, atraktivna žena uđe na teren i počne da dijeli pravdu najbolje zna Nikoleta Obradović iz Berana, jedina žena sudija u Crnoj Gori.

“U početku je to bilo onako prava pojava, pitali su se šta će žena tu, žena ne zna ništa o fudbalu. U početku je bilo jako teško probiti se i mislim da je trebalo dosta strpljenja i upornosti da bi se došlo do nekog niova, jer ipak se vaše obuke ne smatraju toliko ozbiljno i vi ste skroz nebitan lik na terenu”, priča Nikoleta.

Na sreću, kaže, nije imala neprijatnih situacija, a u fudbalske vode je slučajno uplovila, a onda se rodila velika ljubav prema tom sportu. Da postane fudbalski sudija najviše je motivisao otac, koji je i njena najveća podrška i kritičar.

“Moj otac se dugo godina bavio fudbalom, igrao je fudbal i 16 godina bio savezni sudija”, priča Nikoleta, priznajući da je majka ipak više bila skeptična, budući da u fudbalu ima dosta žustrine i neprijatnih situacija.

Najteže su joj padali komentari publike: “Jer znate da se svaka odluka komentariše. Kad gubi jedan tim sudija je uvijek glavni krivac za to. U nekoliko navrata sam mislila da ću odustati, veliki je to pritisak, naročito za ženu, jer vas ne prihvataju na terenu”.

VOJINOVIĆ NAJAVILA

Na zahtjev Vlade prošle godine je dva puta zajednička savjetodavna misija UNESCO/IUCN posjetila Nacionalni park Durmitor s ciljem ocjene stepena njegove očuvanosti. Još se čeka izvještaj sa druge misije, ali je u prvoj potvrđeno da izuzetna univerzalna vrijednost dobra nije izgubljena i ukazano na potencijalne pritiske na ovaj nacionalni park.

Određeni broj pitanja očuvanosti Nacionalnog parka Durmitor, prema ocjeni misije UNESCO/IUCN tokom boravka u Crnoj Gorim uspješno su riješena tokom prošle godine. Kako je u intervjuu za Dnevne novine kazala generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ministarstva održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, rezultati druge posjete ovog nadzornog tijela biće tek ozvaničeni.

“Činjenica da smo tokom 2019. godine u Biogradskoj gori pokrenuli proces upisa bukovih šuma na listu UNESCO takođe pokazuje veoma dobar status očuvanosti i odsustva degradacije ovog nacionalnog parka”, dodala je ona.

Uz podsjećanje da pet nacionalnih parkova čini čak 7,7 odsto teritorije Crne Gore, precizirala je da se na osnovu Zakona o nacionalnim parkovima u ovim zonama zabranjuje čak 46 aktivnosti za koje su propisane novčane kazne od 100 do 4.000 eura za stanovnike i od 1.000 do 40.000 eura za firme.

Uz ovaj, najstrožiji vid zaštite prirode, u našoj zemlji je više područja prepoznatih i zaštićenih na međunarodnom nivou.

“Na UNESCO listu Svjetske baštine kao prirodno dobro izuzetne prirodne vrijednosti upisan je Nacionalni park Durmitor i to još 1980. godine. Takođe, kanjon rijeke Tare je od 1977. svojim čitavim tokom, upisan na UNESCO listu od posebnog značaja za biosferu. Postoje i tri Ramsar područja: Nacionalni park Skadarsko jezero, florističko-faunistički rezervat Tivatska solila i ulcinjska solana. Konačno, Crna Gora je 2011. godine predložila listu od 32 područja-kandidata za ekološku mrežu Emerald”, precizirala je Vojinović i dodala da će uskoro biti napravljena revizija ovih predloga.

Takođe je kazala da su u toku ispitivanja za tri predložena područja morskih zaštićenih područja Platamuni, Katič i Stari Ulcinj.

Prema njenim riječima, kako je zaštita, unapređivanje i razvoj nacionalnih parkova koji čine 7,7 odsto teritorije Crne Gore djelatnost od javnog interesa, njeno finansiranje vrši se iz više izvora.

“Na prvom mjestu, to su subvencije koje se svake godine daju Javnom preduzeću za nacionalne parkove posredstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma, potom sopstveni prihodi od naknada za korišćenje dobara nacionalnih parkova, kao i donacije, programi bilateralne podrške i drugo. U strukturi sopstvenih prihoda dominiraju oni od naknada za posjete i prateće usluge u parkovima, poput vodiča, posjeta posebnim mjestima, turizma, parkinga, kampovanja, sakupljanja šumskih plodova, snimanja na teritoriji parka, ribolova, raftinga. Prihoduje se i od davanja u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja privremenih objekata, prema donesenom programu, kao i stalnih objekata za turističkougostiteljsku djelatnost”, kazala je Vojinović.

Najveći prihod, kako dodaje, trenutno ostvaruju nacionalni parkovi Durmitor i Skadarsko jezero.

“Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima i ekonomskoj valorizaciji parkova, naročito zbog nacionalne i međunarodne zaštite nekih od njih, posljednjih godina intenzivno se radi na poboljšanju infrastrukture kako bi se privukli novi posjetioci. Takođe, na osnovu petogodišnjeg plana upravljanja, izrađuju se godišnji programi upravljanja i finansijski planovi za svaki nacionalni park. Konačno, ulaganje u nacionalne parkove šansa je i za razvoj opština i lokalnog stanovništva teritorija na kojima se oni nalaze kroz ekoturizam, organsku poljoprivredu, drvnu industriju i uslužne djelatnosti”, istakla je ona.

Vojinović je naglasila da je temeljni pravni dokument kojim se uređuju zaštita i očuvanje prirode Zakon o zaštiti prirode, kao i poseban Zakon o nacionalnim parkovima.

“Ovim propisima su, između ostalog, utvrđene granice, režimi i zone zaštite. N aročito je važno zoniranje kojim se precizno definišu teritorije pod strogom zaštitom i u kojoj su dozvoljene određene aktivnosti, kao što su ribolov, poljoprivreda, plovidba, građevinske i druge intervencije. Njegov cilj je zaštita najvažnijih prirodnih vrijednosti ublažavanjem antropogenih uticaja kroz fizičku zaštitu, ograničenja i kontrolu korišćenja čitavog područja”, dodala je ona.

Naglašava, da se svake godine izrađuje, pored ostalog, izvještaji o realizaciji godišnjih programa upravljanja.

“Dosadašnji izvještaji pokazuju da nema degradacije ni u jednom od nacionalnih parkova. Uz to, nadzornici odnosno rendžerske službe čitave godine vrše nadzor aktivnosti i djelatnosti u nacionalnim parkovima i prva su linija kontrole i uočavanja nedozvoljenih radnji. Dodatno, inspekcijski nadzor vrše i pripadnici Uprave za inspekcijske poslove. Važno je istaći da je Zakon o nacionalnim parkovima prepoznao čak 46 eksplicitnih zabrana u nacionalnim parkovima, uključujući: krčenje i čista sječa šuma, unošenje alohtonih biljaka, životinja i riba, sakupljanje rijetkih, endemičnih i prorijeđenih biljaka, hvatanje, ubijanje i uznemiravanje ugroženih životinja, istrebljivanje autohtonih vrsta. Za to su propisane novčane kazne od 100 do 4.000 eura za stanovnike i od 1.000 do 40.000 eura za firme”, podsjetila je Vojinović.

OPASNOSTI NA INTERNETU

Preuzimanjem aplikacije za mobilni telefon malo ko razmišlja o zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Postane čudno tek kada nam kao sponzorisana objava izađe reklama za brend koji smo prethodno pretraživali, grad koji smo pominjali ili nam društvene mreže za prijatelje “predlože” ljude koje smo prethodnu noć sreli u gradu.

Da li nas neko prisluškuje, ima pristup fotografijama iz našeg telefona i zna kuda se krećemo? Kako je ovo povezano sa mobilnim aplikacijama?

Nažalost, u pojedinim slučajevima dolazi do zloupotrebe podataka, odnosno podaci o nama koriste se za stvari za koje nijesmo dali saglasnost, kaže za Portal RTCG Predrag Lešić, izvršni direktor kompanije doMEn.

“Kada kažem ’dali saglasnost’ mislim na činjenicu da se jesam registrovao da bih koristio neku aplikaciju, a samim tim sam dao dozvolu da se uradi prosta analiza mojih podataka (jer ako sam rekao koliko godina imam, onda je neko sigurno sjeo i uradio starosnu analizu korisnika), i izrazio sam želju da primam poruke i novosti ostavljajući svoju e-mail adresu”, navodi Lešić.

E-mail adresa koju navodimo prilikom registracije, zapravo, može poslužiti kao ključ do naših podataka.

“Problem nastaje onog trena kada se moja, na primjer, e-mail adresa iskoristi da bi se dobilo više podataka o meni, ‘kupujući podatke’ od servisa koji se bave sakupljanjem velike količine podataka, kao što su društvene mreže ili pretraživači. Ili se sakupljeni podaci ‘prodaju’ nekom drugom servisu ili aplikaciji”, kaže Lešić.

Osnovni, najjednostavniji i najefikasniji način da se zaštitimo od zloupotreba, naglašava Lešić, je da ne koristimo aplikacije koje nam ne trebaju, koje služe za jednokratnu zabavu i koje se šire kao epidemija sa stanovišta broja korisnika.

“Slično kao i na internetu: NE klikćite na linkove koji vas vode na mjesta koja ne poznajete”, poručuje Lešić.

Bez e-mail adrese teško da se možete registrovati na bilo koju internet stranicu. Ipak, možete spriječiti pristup podacima koji nijesu neophodni za korišćenje aplikacije.

“Ako već imate interesovanje prema nekoj aplikaciji i želite da je koristite, onda budite svjesni činjenice da kada vam neko ponudi ‘logujte se preko fejsbuka’, da taj neko preuzima vaše podatke sa fejsbuka. Prvo provjerite koje podatke preuzima sa fejsbuka jer se može desiti da preuzimaju mnogo više podataka o vama nego šta im treba. U tom slučaju, ako možete, onemogućite im da preuzmu podatke sem imena, prezimena, i e-mail adrese”, navodi Lešić.

Lešić ukazuje da nas od same zloupotrebe podataka štite samo zakoni.

“Odnosno, zakoni propisuju na koji način se podaci mogu koristiti. Evropska unija je prva uvela kaznenu politiku za zloupotrebu podataka u vidi GDPR regulative (General Data Protection Resolution). Zakoni o zaštiti podataka su postojali i ranije, ali je sa ovom regulativom po prvi put propisana kaznana politika ukoliko se podaci zloupotrebe i iskoriste na način kako vam to nije u startu rečeno”, kaže Lešić za Portal RTCG.

Dodaje da primjeri kažnjavanja za kompanije koje krše ovu regulative već postoje.

“Ako već ostavite nekom podatke, po prestanku korištenja aplikacije potrudite se da nađete način da podatke o sebi i obrišete. Zahvaljujući GDPR-u, sada su sve kompanije u obavezi da vam obezbijede ‘pravo da budete zaboravljeni’, te da svoje podatke možete da tražite da budu obrisani ili ih sami obrisete ako je to moguće”, navodi Lešić.

I ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić nedavno je poručio da pojava društvenih mreža i globalna ekspanzija komunikacionih kanala učinila lične podatke izuzetno dostupnim, ali samim tim i ranjivim.

“Prijetnja zloupotrebe ličnih podataka je postala alarmantna, a krađa identiteta skoro svakodnevna pojava. Dakle, imajući u vidu potencijal i prijetnje, koji razvoj digitalne ekonomije nosi sa sobom, Crna Gora će primjenom GDPR uredbe omogućiti korisnicima korporativnih sistema veću kontrolu nad svrhama u koje se njihovi podaci koriste radi jačanja njihovog povjerenja u digitalne ekosisteme“, rekao je ministar na međunarodnoj konferenciji “GDPR i zaštita podataka u Crnoj Gori“, koja je sredinom decembra održana u Podgorici.

On je kazao i da je u ovom trenutku teško predvidjeti tačan uticaj koji će GDPR uredba, odnosno novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, imati u Crnoj Gori, ali da je važno prepoznati da postoje mnogi pozitivni uticaji ovih zakonskih mjera, kao što je taj da se subjektima podataka pruža veća kontrola nad njihovim ličnim podacima.

Rada Brajović

CG U 2020.

Ova godina počela je pozitivnim trendovima iz protekle, i problemima koje treba rješavati, ocjenjuje za Portal RTCG profesor Božo Mihailović. Očekuje da 2020. bude jedna u nizu godina “stabilnog dugoročnog rasta” crnogorske ekonomije. Završetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare za političare je ono što će obilježiti godinu u koju smo tek zakoračili.

Profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Božo Mihailović u 2020. očekuje, kako je kazao, relativno visoke stope privrednog i svakog drugog rasta.

“Od osnovnih obilježja izdvojio bih: stabilan rast, visoku investicionu aktivnost, povećane prihode u turzmu i mala i srednja preduzeća u svim sektorima, nisku inflaciju, stabilnost javnih finansija i dr. Sve to značajno zavisi od rada našeg građanina, koji sve više shvataju da svako od nas treba da bude “samoposlodavac” i da se krećemo prema preduzetničkom društvu”, kazao je Mihailović.

Završetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare za političare je ono što će obilježiti godinu u koju smo tek zakoračili.

“To će svakako biti zavrsetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare i projektovani rast BDP-a, povecanje plata u javnom sektoru i dalje smanjenje nezaposlenosti”, kazao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović se nada da neće biti novog prekoračenja roka gradnje i cijene auto-puta.

“Jedan od ključnih izazova jeste da se evidentan rast BDP-a konačno dovede u vezu i sa rastom prosječnih zarada, odnosno penzija, jer nije cilj rast radi rasta već rast i razvoj u funkciji povećanja životnog standarda većine građana, a isti posljednjih godina jeste u fazi stagnacije. Bojazan je da će, imajući u vidu izbornu godinu, biti malo političke volje za reformama, odnosno da će sve ozbiljnije ekonomske mjere biti odložene nakon formiranja nove Vlade”, kazao je Damjanović.

Benefiti autoputa

Otvaranje prve dionice autoputa koji su političari naveli kao ključni događaj koji će obilježiti 2020. godinu Mihailović očekuje da bude zamajac novog privrednog razvoja Crne Gore.

“Autoput, kao veliki infrastrukturni objekat, sam po sebi ima multiplikativne ekonomske i druge efekte. Prije svega, to je sigurnost u saobraćaju, manje vremena za povezivanje sjevera i juga države, niže troškove fizičke distribucije proizvoda, pozitivan uticaj na turizam (on će biti sam po sebi atrakcija!), veći interes investitora, oko autoputa se “vješaju” prateće privredne aktivnosti i drugo”, kazao je Mihailović.

“Sama činjenica da put kroz kanjon Morače neće uzimati živote, dovoljan je i najveći benefit. Naravno nijesu zanemarljivi ni ekonomski benefiti”, kazao je Sekulić.

“Benefiti auto-puta se ne mogu vidjeti u tako kratkom roku, a želim da budem optimista i da vjerujem da će dionica biti završena u novom roku, do septembra 2020. godine. Ono što ostaje kao sjenka nad projektom je netransparentnost realizacije projekta, odnosno, loše ispregovaran ugovor sa kineskim partnerom”, dodaje Damjanović.

Svjetska ekonomska kriza

Svjetski ekonomisti su protekle godine za ovu najavljivali novu globalnu ekonomsku krzu. Naši sagovornici smatraju da za tako nešto ne treba strahovati, kažu da smo navikli na krize i poručuju da strah od nje treba da bude poluga za oprez i naše blagovremeno djelovanje.

“Na sreću, ne treba strahovati od svjetske ekonomske kroize, globalna ekonomska kretanja, pri tom mislim na trgovinski dogovor Kine sa SAD-om i rast u EU zoni, daje nam pravo da budemo optimisti”, kaže Sekulić.

“Svakako da neki parametri na globalnoj finansijskoj i ekonomskoj sceni ukazuju na mogućnost usporavanja svjetske ekonomije, što bi se negativno odrazilo i na crnogorsku ekonomiju, imajući u vidu povezanost i otvorenost našeg ekonomskog prostora sa okruženjem. Naravno, u mjeri u kojoj zavisimo od globalnih kretanja, recimo na finansijskom tržištu u odnosu na rast kamatnih stopa, ili u oblasti turizma u odnosu na globalnu turističku tražnju. Zato je neophodna diversifikacija naše ekonomske ponude, prije svega ulaganja u velike energetske objekte, koji su svakako dobar odgovor, odnosno zaštita od eksternih šokova”, kazao je Damjanović.

“Nema parametara na osnovu kojih se može predvidjeti jača kriza u narednoj godini. S druge strane, treba konstatovati da svjetska kriza nije završena. Ipak, političke promjene i procesi su ti koji mogu biti faktor iznenađenja, pogotovo za male zemlje. Naš je zadatak da blagovremeno djelujemo u uradimo ono što od nas zavisi”, kazao je Mihailović.

Budžet

Skupština Crne Gore pred Novu godinu usvojila je Zakon o budžetu za ovu godinu vrijedan 2,64 milijarde eura. U vladajućoj partiji očekuju suficit u opoziciji su sumnjičavi u odnosu na ostvarenje njegovog plana a profesor poručuje da se mora integralno pratiti.

“Vjerujem da hoće. Konzervativan pristup Ministarstva finansija u planiranju je bio prepoznatljiv posljednjih nekoliko godina tako da vjerujem da ćemo zbog suficita biti u prilici da vršimo rebalans do kraja 2020. godine”, kaže Sekulić.

“Počevši od toga da li će, kada, kome i za koliko biti dati Aerodromi, hoće li biti prihoda od ekonomskog državljanstva, da li će se realizovati brojni projekti iz kreditnog zaduženja, da li će biti povećanja prihoda od, recimo igara na sreću, a kasni se sa novim zakonom, kao što se recimo odložila fiskalizacija, a samo po tom osnovu će biti 15-ak miliona manje prihoda. U svakom slučaju, ako zapne, tu su brojne kreditne linije, odnosno povećanje javnog duga, kao ključna paradigma načina na koji funkcioniše crnogorska ekonomija. Od 2011, javni dug je uvećan za 150%, BDP je uvećan za 60%, a prosječne plate i penzije u istom periodu ispod 10%. Nek građani sami prosude o ovim faktima”, kaže Damjanović.

“Budžet za 2020. godinu ima veoma visoku komponentu u BDP-u i zbog toga se mora integralno prati njegova realizacija. Svjedoci smo da su se u međuvremenu pojavile neke nove stavke, na strani rashoda, u odnosu na prvobitni Vladin predlog. Rashode je lako ‘ostvariti’, ali su prihodi uvijek problem. Zato se mora pratiti prihodna strana i njoj operativne rashode prilagođavati. Moraju sve potrošačke jedince prihvatiti štednju kao pravilo u realizaciji budžeta za sljedeću godinu”, ističe Mihailović.

Životni standard građana

Građane ipak najviše zanima da li mogu očekivati povećanje plata i penzija i bolji životni standard. Povećanje zarada u prosvjeti i zdravstvu u ovoj godini za 9% već je dogovoreno.

“To će, bez sumnje, doprinijeti i daljem povećanju penzija, a vjerujem da će i privatni sektor reagovati na isti način”, kaže Sekulić.

“Izborna je godina pa je za očekivati da vlast, poput povećanja zarada u javnom sektoru, u prethodnoj izbornoj 2016-oj godini, napravi neko slično ‘čudo’ ponovo, doduše, u velikom raskoraku između sve većih očekivanja birača, a sve manje raspoloživog ‘kolača’ za raspodjelu”, kaže Damjanović.

“Penzije se usklađuju sa stopom inflacije, koja u ovoj godini nije značajna. Što se tiče plata u javnom sektoru, ne očekujem značajnije povećanje. Kada je u pitanju privreda, plate zavise od poslovnog uspjeha”, zaključuje Mihailović.

Jelena Bobičić-Čović