KEKOVIĆ

U prošloj godini je zabilježen nizak nivo standarda građana, zbog izuzetno niskih zarada, saopštio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, i dodao da će glavni izazovi u ovoj biti novi opšti kolektivni ugovor i implementacija Zakona o radu.

On je kazao da prošla godina, sa aspekta radničkih prava, nije imala nikakve spektakularne promjene.

„Iskreno, njesmo ih ni očekivali s obzirom da se Zakon o radu, koji je trebalo da bude usvojen početkom godine, dugo vremena zadržao u Briselu pred Evropskom komisijom (EK)“, rekao je Keković agenciji Mina-business.

On je dodao da je minimalna zarada u Crnoj Gori najniža u Evropi i u regionu, iako je polovinom godine povećana sa 193 EUR na 222 EUR.

„Ali to nije krajnji cilj, jer je cilj USSSCG bio da ta minimalna zarada izađe najmanje na 50 odsto prosječne zarade, što jeste neki standard u regionu. U odnosu na okruženje i dalje kaskamo“, tvrdi Keković.

On smatra da je i prosječna zarada u Crnoj Gori i dalje nedostojna da pokrije obaveze jedne četvoročlane porodice.

„Znamo i da je potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu, nakon što su je revidirali bez naše saglasnosti i isključili imputiranu rentu za stanovanje, sa oko 800 EUR pala na 600 EUR“, precizirao je Keković.

Prema njegovim riječima, sve je veći trend migracije stanovništva iz Crne Gore prema zemljama regiona i EU i to sada, kako je ocijenio, postaje jedan zabrinjavajući trend.

Keković je saopštio da je prošlu godinu karakterisao i izuzetno nizak nivo socijalnog dijaloga.

„Na nacionalnom nivou se taj socijalni dijalog prethodnih godina realizovao u jednom dobrom pravcu i mogu da kažem da u odnosu na region tu prednjačimo i jesmo za primjer. Ali kada govorimo o bipartitnom socijalnom dijalogu, koji podrazumijeva dijalog na nivou djelatnosti i kod poslodavca, on je na izuzetno niskom nivou, a tu su prije svega djelatnosti trgovine i bankarstva“, poručio je Keković.

Prošlu godinu su, prema riječima Kekovića, pratili i nedostojanstveni uslovi rada.

„Dostojanstveni rad podrazumijeva adekvatnu zaradu, zaštitu i zdravlje na radu i da se poštuju osnovna fundamentalna prava iz radnog odnosa, kao što je 40-satno radno vrijeme. Tu je i pravo na sedmični i praznični odmor i na plaćeni prekovremeni rad“, kazao je Keković.

Na pitanje da li će USSCG tokom praznika kontrolisati poštovanje prava zaposlenih da iskoriste zakonsko pravo na neradne dane, Keković je odgovorio da Unija do 2009. godine vodi tu kampanju.

On je rekao da se, nažalost, po pitanju prava na slobodan dan u dane praznika, došlo u jedan ćorsokak, jer nadležne institucije ne poštuju svoje obaveze.

„Na početku naše kampanje, tražeći angažman Inspekcije rada, došli smo u jednom trenutku, nakon tri godine, do saznanja da Inspekcija rada nije htjela više da postupa tvrdeći da Zakonom o državnim i drugim praznicima ona nije prepoznata kao državni organ koji treba da prati primjenu zakona“, dodao je Keković.

Nakon toga je Unija krenula sa amandmanskom inicijativom prema poslaničkim klubovima i podnijeti su amandmani za izmjene i dopune Zakona o državnim i drugim praznicima prije oko pet godina, kojima je Inspekcija rada prepoznata kao nadležni organ za praćenje primjene tog zakona.

„Tada je definisano da će podzakonskim aktom Ministarstva ekonomije biti propisani kriterijumi na osnovu kojih će taj Vladin resor izdavati dozvolu onim poslodavcma koji mogu da rade u dane praznika, a po pravilu mogu da rade samo oni čija priroda posla je takva da taj proces rada ne smije da se zaustavi“, kazao je Keković.

Obaveza Ministarstva je bila da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona donese taj podzakonski akt.

„Do dana današnjeg taj podzakonski akt nije donijet, a s obzirom da nema podzakonskog akta, Inspekcija rada to tumači tako da svi poslodavci mogu da rade tog dana“, poručio je Keković.

Zbog svega toga, kako je objasnio, sam izlazak na teren gubi smisao.

„Mi smo međutim Zakonom o radu prepoznali jedan novi pravni institut kojim smo obavezali sve poslodavce da ukoliko žele da rade u dane praznika da su dužni da Inspekciji rada prije toga dostave najavu ko će da radi, kako bi inspektori mogli da iskontrolišu da li su ti zaposleni, koji su radili u te dane, dobili dnevnicu uvećanu 150 odsto“, naveo je Keković.

Komentarišući aktivnosti Unije u ovoj godini, Keković je rekao da će biti puno izazova.

„Jedan od prvih će biti novi opšti kolektivni ugovor. Novousvojenim Zakonom o radu mi smo uspjeli da zadržimo opšti kolektivni ugovor kao jedan akt koji propisuje minimum prava za sve zaposlene u Crnoj Gori, što je od posebnog značaja zato što u jednom broju tih grana mi nemamo potpisane kolekltivne ugovore“, saopštio je Keković.

Proces za pregovaranje će trajati godinu, i biće, prema ocjeni Kekovića, jedan dosta težak proces za jednu i drugu stranu, kao i za Vladu.

„Drugi fokus naših aktivnosti biće implementacija Zakona o radu. Puno je novih pravnih instituta, dosta postojećih je poboljšano i sada je strašno bitno da na samom početku implementacije tog akta svi zajedno poguramo tu priču“, poručio je Keković.

Treći fokus biće na izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je sa Vladom ispregovaran još 2018. godine.

„Postigli smo veoma značajan napredak u odnosu na postojeća rješenja. Ključno je to što će se zaustaviti starosna granica na 66 godina za muškarce i 64 za žene. Trenutno je ona predviđena na 67 godina. Takođe, pomak je i što će osnovica za obračun penzije ubuduće biti umanjena za jednu četvrtinu najlošijih nevezanih godina, što će u startu, očekujemo, najmanje 15 odsto podići penzije novim penzionerima“, rekao je Keković.

On je dodao i da će se najniža penzija povećati na 145 EUR.

„To su ispregovarane akrtivnosti i mi očekujemo da u prvom kvartalu taj zakon bude donijet“, zaključio je Keković.

PREDSJEDNIK SAD

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iraku strogim sankcijama u slučaju da američke trupe moraju da napuste tu zemlju.

“Ako traže da odemo, ako to ne učinimo na vrlo prijateljskoj bazi, mi ćemo im uvesti sankcije kakve nikada ranije nijesu vidjeli”, rekao je Tramp novinarima u nedjelju veče, nakon što je u irački parlament zatražio protjerivanje američkih vojnika.

On je dodao da bi sankcije uvedene Iranu djelovale slabo prema sankcijama koje bi SAD uvele Iraku.

Parlament Iraka odlučio je juče da protjera snage međunarodne koalicije iz te zemlje zbog američkog napada na bagdadski aerodrom u kome je poginuo iranski general Kasem Solejmani.

MINISTRI EU

Ministri vanjskih poslova EU održaće vanredni sastanak u petak, 10. januara, u Briselu, radi razgovora o načinima na koji mogu da spasu nuklearni sporazum sa Iranom, izjavile su danas diplomate.

Prema navodima diplomata, dnevni red još nije usaglašen, ali da će ministri razmatrati njihov odgovor na odluku Irana da odustane od ograničenja za obogaćenje uranijuma.

Iran je juče saopštio da će odustati od ograničenja obogaćenja uranijuma, što je u suprotnosti sa dogovorom postignutim 2015. godine sa Britanijom, Francuskom Njemačkom, Rusijom i Kinom ali da će nastaviti saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

Odluka Irana uslijedila je nakon američkog napada dronom prošle sedmice na aerodromu u Bagdadu kada je ubijen iranski general Kasem Sulejmani.

MOSTARSKA KOMPANIJA

Većina radnika mostarskog Aluminija već je dobila otkaze, a do sredine januara njima će biti isplaćene i otpremnine.

Kompanija će dalje zapošljavati oko 15 radnika neophodnih za osiguranje imovine, prenosi Klix.ba.

Uprava bivšeg giganta, kako ju je obavezao Nadzorni odbor, uručila je otkaze velikoj većini preostalih radnika, a osigurana su i sredstva za isplatu otpremnina.

Iznos otpremnina utvrdiće se na osnovu zakonskih određenja, kao što je to bilo i u septembru kad su otpremnine isplaćivanje za oko 500 radnika kojima su tada uručeni otkazi.

Za 17. januar zakazana je Skupština akcionara Aluminija koja bi trebalo da odluči o novoj, revidiranoj, ponudi izraelske Abraham grupe, koja zastupa kinesku kompaniju CMEC.

Ponuda Abraham grupe bazirana je na iznajmljivanju postrojenja, prvenstveno livnice i ne predviđa kupovinu kompanije.

Aluminiju, kojem je sredinom prošle godine isključena struja, je najvjerovatnije namijenjen stečaj.