IRF

Investiciono-razvojni fond je u periodu od 25. marta do 8. maja primio 920 zahtjeva, od čega je odobrio 243 kredita u ukupnom iznosu od 44,9 miliona eura, dok je 188 zahtjeva trenutno u proceduri obrade. Do sada je odobreno 810 moratorijuma na finansijske plasmane odobrene od strane IRF-a u ukupnom iznosu od 158 miliona eura.

Iz IRF-a ističu da su i dalje prioritet preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena.

To su, kako su pojasnili, ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte i koji ih sada otvaraju ili koji će ih ubrzo otvoriti.

Za njih odobravaju kredite namijenjene, prije svega, za isplatu plata zaposlenima i za zakupnine, dok ne počnu sa intenzivnijim radom.

“Ukoliko je preduzeće korisnik subvencija za plate od strane Vlade, IRF isplaćuje razliku od iznosa subvencije do iznosa isplaćene neto zarade od strane poslodavca. Za subvencije od 70% i 50% od minimalne zarade, razliku od 30%, odnosno 50% u bruto iznosu IRF može pokriti preko kredita”, navodi se u saopštenju IRF-a.

Kombinacijom mjera subvencija na minimalne zarade i kreditinom linijom, kako su kazali, obuhvatiće se što više malih preduzetnika i njihovih zaposlenih, s obzirom na ograničene finansijske resurse u ovom trenutku i ograničenom kreditnom aktivnošću banaka.

“Srednja i velika preduzeća, koriste tekuće kreditne linije za svoje potrebe jer je nužno sačuvati sva zdrava preduzeća i moramo voditi računa o projektima i investicijama koja su od presudnog značaja da se održi osnovna ekonomska aktivnost”, navodi se u saopštenju.

Iz IRF-a ističu da moramo biti svjesni da intenzitet uticaja ukupne situacije na preduzeća nije isti.

“Nijesu sva preduzeća u istoj poziciji u odnosu na akumulirani kapital, ukupne finansijske resurse, postojeće zalihe, ostvarene dobiti u prethodnom periodu itd, tj. nemaju svi istu mogućnost da amortizuju negativan uticaj ukupne situacije”, kazali su.

Naglašavaju da ovo nije vrijeme za preduzeća koja žele iskoristiti povoljne uslove kreditne linije u cilju rješavanja problema poslovanja iz prošlosti.

“Niti mogu biti dio ove kreditne linije oni preduzetnici i preduzeća koja vide šansu da kroz date povoljnosti ostvaruju ekstra profit i da imaju bilo koje druge nezaslužene benefite, kao na primjer refinasiranje bankarskih kredita. Nije realno da srednja i velika preduzeća,koja imaju realni potencijal, koriste kreditnu liniju od 1,5% za obrtna sredstva a ta kreditna linija je prije svega namijenjena za plate i zakupnine i to onima kojima je u ovom periodu najpotrebnije”, ističu iz IRF-a.

U tom smislu, dodaju, IRF analizira svako preduzeće pojedinačno i na osnovu toga procjenjuje prioritet i donosi odgovrajuće odluke.

“Dakle, ne postoji pravo na kredit i nije moguće po automatizmu dobiti kredit, već IRF na osnovu svakog pojedinačnog zahtjeva i analize, u skladu sa realnom situacijom i potrebama, donosi pojedinačnu odluku. Ulažemo veliki napor da obezbijedimo sredstva od međunarodnih finansijskih institucija kao i da izađemo u susret što većem broju preduzetnika i preduzeća”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da je tokom 2019. godine odobreno 516 kredita a od 25. marta do 8. maja ove godine odobreno je 243 kredita.

“Ovaj podatak dovoljno govori koliko je truda uloženo”, zaključuje se u saopštenju.

URA

Građanski pokret URA pozvao je još jednom policiju i tužilaštvo da hitno reaguju u slučaju kompanije “13. jul Plantaže” AD.

Iz te partije navode da je nevjerovatno da pet godina nadležne insititucije ćute i ne preduzimaju apsolutno nikakve mjere na, kako navode milionske malverzacije u kompaniji 13. jul Plantaže a na koje je ukazala bivša finansijska direktorica tog preduzeća, Valerija Saveljić.

“To jasno upućuje na zaključak da iste te institucije štite srozavanje državnog budžeta. Na taj način direktno sudjeluju u siromašenju sopstvenog naroda i enormnom bogaćenju pojedinaca. Radi podsjećanja, URA je još ranije iznijela u javnost da je izvršna direktorica, Verica Maraš, na ime plate za dva mandata prihodovala gotovo milion eura. Samo u protekloj godini dobila je skoro 100 hiljada eura, tačnije radila je za dnevnicu od 250 eura“, navode u pokretu URA.

Ističu da od 2015. godine nema nikakve reakcije nadležnih na podnijete prijave.

“Od 2015. godine podnijete su brojne krivične prijave, a ni na jednu od njih tužilaštvo nije čak ni odgovorilo. Jasno je da postojanje dva paralelna finansijska izvještaja, predstavljena u jednom danu, a koje je gospođa Saveljić iznijela u javnost, znače krivično djelo. To samo tužilaštvo u Crnoj Gori, kojim upravljaju Ivica Stanković i Milivoje Katnić, ne vide. Zato i ne treba da se čudimo kada nas Freedom House označi kao hibridni režim”, kazali su u pokretu URA.

Pozivaju nadležne da hitno reaguju povodom slučaja Plantaže.

“Dok Verica Maraš i Veselin Vukotić primaju stotine hiljada eura na godišnjem nivou, a ostali čalnovi borda direktora ćute, državna firma gomila gubitke. Pozivamo još jednom kriminalističku policiju da uđe u Plantaže, preuzme dokumentaciju i saopšte istinu o dešavanjima u tom državnom preduzeću. Sa druge strane, Specijalno tužilaštvo treba pod hitno da postupi po prijavama. Ukoliko se to ne desi onda će biti jasno da postoji sprega između uništavanja državnih kompanija, koje očigledno uživaju „institucionalnu zaštitu“ i državnih organa koji bi trebalo da štite Ustav i zakone države Crne Gore”, zaključuju u pokretu URA.

PREDALI PREDLOG ZAKONA

SDP je danas u skupštinsku proceduru predao Predlog zakona o dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru i Predlog zakona o utvrđivanju šeme državnih garancija kao mjera podrške privredi.

Ovim zakonskim tekstovima se predviđa povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu i policiji i omogućava davanje državnih garancija za bankarske kredite privredi, kako bi biznis sektor u Crnoj Gori mnogo lakše i uz veoma povoljne uslove došao do potrebnih finansijskih sredstava.

Predsjednica SDP Draginja Vuksanović Stanković je obrazlažući Predlog zakona o dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru navela da ta partija već duže vrijeme ukazuje na neprimjereno niske zarade u zdravstvenom sektoru, činjenicu da su naši ljekari i medicinske sestre najmanje plaćeni u regionu, i zato predlaže njihovo uvećanje.
　　　
„Neprimjereno niske zarade osim lošeg kvaliteta njihovog života, za posljedicu ima odlazak ljekara iz javnog zdravstva i pad kvaliteta zdravstvene zaštite koji dobijaju pacijenti. Godinama ukazujemo da je budžet Fonda za zdravstveno osiguranje uvećan za 100 miliona eura, a nijesu uvećane zarade niti nivo usluga pacijentima. Zato mislimo da će danas malo biti onih koji će moći dići ruku protiv ovakve mjere. Predložili smo uvećanje zarada od 15% za sve zdravstvene radnike. To smatramo minimumom uvećenja, koje su oni odavno zaslužili, a sa druge strane odgovornim prema javnim finansijama, jer bi zasluživali mnogo više. Dakle predlažemo minimalno uvećanje, sa jedinim ciljem da se ovaj zakon usvoji“, navela je predsjednica SDP.

Ona je saopštila da istim Predlogom zakona SDP traži povećanje zarada policijskih službenika, uvećavanjem koeficijenata za 10%.

„Podsjetiću da gotovo 3.000 od ukupno 4.500 policijskih službenika ima zaradu manju od 400 eura, što uvećanje, imajući u vidu rizik i težinu posla kojim se bave, činjenicu da im je zabranjeno baviti se drugim poslovima, čini minimumom od onoga što oni zaslužuju“, navela je Vuksanović Stanković.

Zamjenik predsjednika SDP Raško Konjević je govoreći o Predlogu zakona o utvrđivanju šeme državnih garancija kao mjera podrške privredi, naveo da se radi o modelu koji će mnogim privrednim subjektima omogućiti da lakše dođu do neophodnih sredstava za finansiranje likvidnosti i novih projekata što je sada, u uslovima krize, za njih potpuni prioritet.

“Vjerujemo da je ovo veoma efikasan model podrške države mikro, malim i srednjim preduzećima u kojima je zaposleno preko 70% ljudi koji imaju posao u Crnoj Gori”, naveo je Konjević.

On je naglasio da bi poslovne banke shodno garantnoj šemi bile obavezne da obezbijede kreditne linije u iznosu od 200 miliona eura, a ovi krediti bi se odobravali mikro, malim i srednjim preduzećima po posebnim kriterijumima, uz minimalna sredstva obezbjeđenja, kamatnu stopu do 3%, grejs period od 12 mjeseci i ročnost do 5 godina.
　　　
Konjević je podsjetio da su slične garantne šeme već usvojene u mnogim zemljama EU i nekim zemljama regiona donošenjem posebnih zakona ili uredbi sa zakonskom snagom.

“Podsjećamo javnost da je država, u ne tako dalekoj prošlosti, garantovala za stotine miliona eura kredita raznim investitorima, a da su ti krediti na kraju pali na teret države i naših građana. SDP smatra da je vrijeme da država, kroz mehanizam državnih garancija, u trajućoj krizi, možemo podržati naš domaći zdravi i legalni biznis, za koji smo uvjereni da će biti u stanju da iz poslovanja ta sredstva vrati i time ne optereti budžet i građane ove države”, zaključio je Konjević.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ

Zakon o zaradama u javnom sektoru i te kako se odnosi i na Vericu Maraš izvršnu direktoricu kompanije 13. jul Plantaže, kazala je predsjednica SDP-a i poslanica u Skupštini Crne Gore Draginaj Vuksanović Stanković.

Predsjednica SDP-a kazala je da tvrdnja Verice Maraš o tome da se ponosi svakim zarađenim centom od 7.500 plate za 2019. godinu u državnoj firmi na najbolji način potvrđuje zašto mora biti hitno smijenjena.

“Juče je u oglasu plaćenom od strane Plantaža pokušala da dokaže nedokazivo – da se na nju ne odnosi Zakon o zaradama u javnom sektoru. Oglas u četiri dnevna lista, plaćen je nekoliko hiljada eura novcem građana i malih akcionara Plantaža”, kazala je Vuksanović Stanković.

Ona tvrdi da se Zakon veoma precizno odnosi na nju i visinu njene plate jer je, kako je pojasnila, nesporno da u Zakonu o zaradama u javnom sektoru u članu 2 piše, da se pod zaposlenima u javnom sektoru smatraju zaposleni u agenciji, privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu države ili drugom pravnom licu čiji je osnivač država, a, kako je dodala, upravo AD Plantaže su obuhvaćene članom 2 stav 1 tačka 5 u dijelu da se radi o privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu države.

“Zakon o zaradama u javnom sektoru predviđa jedno izuzeće, u članu 41, kojim se kaže da se neće primjenjivati na zaposlene u privrednim društvima čiji je osnivač država ili u većinskom vlasništvu države, i ne bi bilo sporno da se izuzmu AD Plantaže iz ovog zakona, ali pod uslovom da Plantaže tokom 2019-te godine nijesu bile na Crnoj listi poreskih dužnika”, navodi se u saopštenju.

Plantaže se, dodaje Stanković, nalaze na listi dužnika Poreske uprave za 2019. godinu sa dugom od 2.2 miliona eura, što znači da se iz tog Zakona o zaradama u javnom sektoru, Plantaže ne mogu izuzeti, već su i oni bili u obavezi da svoje koeficijente prilagode ovom Zakonu.

“To kad ‘prevedemo’ na jednostavniji jezik znači da se u državnoj kompaniji koja duguje poreze, plate direktorima ne mogu povećavati po slobodnoj volji i zbog toga se Verica Maraš ogriješila o Zakon i zato mora snositi odgovornost. Dok danas u Crnoj Gori imamo 40.000 nezaposlenih, 2.900 policijaca koji primaju do 400 eura, zdravstvene i prosvjetne radnike koji primaju plate ispod granice pristojnosti, penzionere koji primaju penzije ispod granica dostojanstva, dok nema govora da se izglasa Zakon o PIO kojim bi se minimalne penzije od 128 eura povećale za 20%, Verica Maraš je ponosna na stotine hiljada eura koje je prihodovala u državnoj firmi”, kazala je Vuksanović Stanković.

Ona ističe da nije solidarno da direktorica državne kompanije nezakonito prima 7.500 eura, ili dnevno 250 eura dok je mjesečna minimalna zarada 222 eura.

“Gospođa Maraš je zaboravila da 60% zaposlenih prima platu do 250 eura, koliko ona ‘zaradi’ za jedan dan. Ali to je očigledno pravi primjer solidarnosti DPS kadrova – upravo ovih 7.500 eura Verice Maraš “pošteno i ponosno zarađenih”. Zbog toga će svaki naredni dan u kojem Verica Maraš raspolaže narodnim novcen na ovaj način biti jasan pokazatelj da je ona za DPS bitnija od svih poštenih radnika, penzionera, medicinskih i prosvjetnih radnika, policajaca i vojnika koji 7.500 eura ne mogu prihodovati ni za godinu”, zaključila je Vuksanović Stanković.