ZVANIČNI PODACI

Da su se računali samo glasovi iz inostranstva, Kolinda Grabar-Kitarović bila bi pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora. Sada već bivša predsjednica Hrvatske bila je ubjedljiva “preko grane”, ali to nije bilo dovoljno da pobijedi.

Crna Gora

Naime, u našoj zemlji u drugom krugu predsjedničkih izbora glasalo je 209 ljudi, od kojih je 106 povjerenje dalo Kolindi Grabar-Kitarović, a 103 Milanoviću.

Srbija

Što se tiče Srbije, Kolinda je bila ispred Milanovića za 12 glasova.

Albanija

U Albaniji glasalo je samo sedam osoba i svih sedam zaokružilo je broj dva na glasačkom listiću, odnosno ime Kolinde Grabar-Kitarović, piše Blic.

Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hecegovini Kolinda je bila ubjedljiva – 32.467 u odnosu na 2.701 koliko je osvojio Milanović. Ovaj rezultat u velikoj mjeri bio je očekivan, a sada već bivša predsjednica Hrvatske na te glasove je ozbiljno računala, posebno nakon što su obajavljeni rezultati prve izlazne ankete koji su njenom protivniku dali više od šest odsto prednosti.

Međutim, iako je pobjeda u BiH bila ubjedljiva, ona nije bila i dovoljna za pobjedu u ukupnom zbiru.

Sjeverna Makedonija

U Sjevernoj Makedoniji 80 građana sa hrvatskim pasošem glasalo je za Kitarovićevu, a 65 za Milanovića.

Slovenija

Što se tiče Slovenije, za Kolindu je glasalo 169 ljudi, a za, ispostaviće se novog predsjednika Hrvatske, 101 osoba.

PRIBILOVIĆ

Tokom 2019. godine za sporazumni raskid radnog odnosa prijavilo se 1.579 zaposlenih na centralnom i 322 zaposlena na lokalnom nivou, što ukupno čini oko 1.900 zaposlenih u javnom sektoru, saopštila je Portalu RTCG ministarka javne uprave Suzana Pribilović. Do sada su, kako je kazala, zaključena 54 sporazuma o prestanku radnog odnosa na centralnom i lokalnom nivou.

Ona je u intervjuu za naš portal istakla da u tom resoru bilježe trend usporavanja zapošljavanja u javnoj upravi, te da je najviše zainteresovanih za sporazumni raskid radnog odnosa u sektorima zdravstva, prosvjete, finansija, rada i socijalnog staranja i unutrašnjih poslova.

Posmatrano po opštinama, najveći broj je, očekivano u Podgorici (104), Pljevljima (72), Nikšiću (43)…

Pribilović je rekla da je na lokalnom nivou do sada zaključeno 50 sporazuma o prestanku radnog odnosa, kao i da ukupni neto iznos otpremnina po ovom osnovu iznosi oko e 387,2 hiljade eura. 

Koliko je trenutno zaposlenih u državnoj upravi na lokalnom, a koliko na državnom nivou?

“Prema podacima Ministarstva finansija iz avgusta 2019. godine, na centralnom nivou je zaposleno 38 426 lica, dok je na lokalnom nivou prema našim podacima zaposleno 12 192 lica zaključno sa junom 2019. godine, što ukupno iznosi 50.618 u javnoj upravi”.

Da li je taj broj smanjen u 2019. u odnosu na godinu ranije i ako jeste za koliko?

“Kada govorimo o trendovima, mogu reći da imamo trend usporavanja zapošljavanja u javnoj upravi. Prateći proces po kvartalima, može se zaključiti da u nekim segmentima imamo smanjenje, ali generalno još uvijek nijesmo došli do nivoa koji smo zacrtali našim strateškim dokumentima. Ovo, prije svega, jer je riječ o kompleksnom procesu koji nije moguće završiti u kratkom vremenskom periodu ali, svakako, svjesni smo važnosti ovog procesa, kao i potrebe da ga bez odlaganja kvalitetno realizujemo. Podaci sa kraja 2018. godine pokazuju da je smanjeno relativno učešće zaposlenosti u javnoj upravi u ukupnoj zaposlenosti za 1,4% (sa 28,2% u decembru 2017. na 26,8% u decembru 2018. godine), dok je zabilježen i trend opadanja učešća bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca u Budžetu Crne Gore mjereno učešćem ovih izdataka u strukturi BDP-a. Posebno smo zadovoljni segmentom koji se odnosi na optimizaciju broja zaposlenih u opštinama i spremnosti opština da prihvate preporuke procesa optimizacije. Na lokalnom nivou, ostvareno je smanjenje broja zaposlenih za 580. Mjera ograničenja zapošljavanja, tzv. moratorijum, kroz koordinaciju rada Užeg kabineta Vlade, Uprave za kadrove  i Zavoda za zapošljavanje, omogućila je uspješnu kontrolu nad procesima zapošljavanja. Sama Analiza efekata  kratokoročnih mjera Plana optimizacije u 2018. godini je pokazala da je došlo do usporavanja zapošljavanja u prvih pola godine primjene Plana optimizacije. Taj trend će biti dodatno osnažen sporazumnim prekidima radnih odnosa uz isplatu otpremnine, čije ćemo efekte vidjeti u narednom periodu. Istovremeno, uporedna analiza podataka o broju objavljenih oglasa Uprave za kadrove pokazuje da je tokom prve polovine 2019. godine objavljeno 84,24% manje oglasa u odnosu na isti period 2018”.

Koliko se zaposlenih tokom 2019. prijavilo za sporazumni raskid radnog odnosa?

“Prema našim podacima, to je učinilo 1.579 zaposlenih na centralnom nivou i 322 zaposlena na lokalnom nivou, što ukupno čini oko 1.900 zaposlenih u javnom sektoru. Do ovog momenta, a na osnovu podataka kojima raspolažemo, zaključeno je 54 sporazuma o prestanku radnog odnosa na centralnom i lokalnom nivou”.

Kakve su brojke po opštinama, da li imate informaciju jesu li svi zainteresovani i dobili saglasnost nadežnih organa za sporazumni raksid radnog odnosa?

“Najviše zainteresovanih je u sektorima zdravstva, prosvjete, finansija, rada i socijalnog staranja i unutrašnjih poslova. Treba imati u vidu da pomenuti sektori imaju najveći broj zaposlenih, pa je očekivano da će i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveći. Najviše zainteresovanih na lokalnom nivou je iz opština Podgorica, Pljevlja, Nikšić i Ulcinj”.

Da li su za otpremine zainteresovani većinom službenici starije životne dobi kojima je ostalo par godina do penzije?

“Na osnovu dostavljenih podataka od strane organa o profilima zaposlenih koji su podnijeli zahtjev za sporazumni prestanak radnog odnosa, prosječna starost zainteresovanog zaposlenog na centralnom nivou je 59, a na lokalnom 58 godina”.

Kakvo je stanje posmatrano po polnoj strukturi, je li za odlazak iz državne uprave zainteresovano više žena ili muškaraca?

“Podaci kojima raspolažemo pokazuju da je omjer žena i muškaraca koji su podnijeli zahtjev za sporazumni prestanak radnog odnosa na centralnom nivou približno isti – žena je 51,6%, a muškaraca 48,4%”.

Do kada se zainteresovani radnici mogu prijavljivati za sporazumni raskid radnog odnosa?

“Svi zainteresovani mogu da podnesu zahtjev tokom trajanja važenja Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, odnosno do 31. decembra 2020. godine. Takođe, na osnovu procjene zainteresovanosti zaposlenih i raspoloživosti finansijskih sredstava, organ/institucija može raspisati novi javni poziv tokom trajanja važenja navedene odluke”. 

Koliko je po osnovu otpremnina isplaćeno u 2019, a koliko će biti u 2020. godini?

“Trenutno smo u fazi prikupljana podataka kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da je na lokalnom nivou do sada zaključeno 50 sporazuma o prestanku radnog odnosa, a ukupni neto iznos otpremnina po ovom osnovu je 387,205.77 eura. Takođe, očekujemo da će svi sporazumi koji budu zaključeni u skladu sa važećom legislativom biti i realizovani, tj. isplaćeni”.

Za koliko brojčano ili procentualno očekujete da se ovim javnim pozivom smanji broj zapsolenih na državnom i loklanom nivou? Da li su ispunjena Vaša očekivanja?

“Ovo je vrlo važan proces za reformu javne uprave. Osim što je optimizacija javne uprave definisana strateškim dokumentima i Planom optimizacije, ona predstavlja vrlo važnu komponentu za održivost naših javnih finansija. Veoma sam zadovoljna što smo u prethodnom periodu uspjeli da zaustavimo trend povećanja broja zaposlenih u javnoj upravi i što se danas sva zapošljavanja dešavaju u jednoj kontrolisanoj proceduri. Sa druge strane, optimizacija javne uprave se odvija uz čitav set mjera koje treba da osiguraju bolji kvalitet uprave, a time i kvalitet pružanja javnih usluga od čega će najviše koristi imati građani. Naš cilj nije samo smanjenje broja zaposlenih, već dovođenje javne uprave na pravu mjeru. Zbog toga smo predvidjeli kontrolni mehanizam prilikom odlučivanja po podnijetim zahtjevima za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine koji predviđa da se sporazum ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova organa, kao i da se na radno mjesto zaposlenog koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zaposliti drugo lice. Dodatno, zaposleni koji ostvari pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru u periodu od pet godina. Na ovaj način, želimo da obezbijedimo da najkvalitetniji i najvažniji kadar ostane u javnoj upravi kako ne bi došlo do pada kvaliteta njenog rada i dodatnog opterećenja na javne finansije. Detaljna analiza uticaja primjene ove mjere na smanjenje broja zaposlenih će biti sprovedena nakon završetka postupaka odlučivanja po zahtjevima zaposlenih.”

Šta ćete još konkretno u cilju optimizacije državne uprave preduzeti još u 2020?

“Tokom 2020. godine nastavićemo da radimo posvećeno na koordinaciji i praćenju sprovođenja mjera predviđenih Planom optimizacije od strane organa i institucija na centralnom i lokalnom nivou. Ovo podrazumijeva nastavak primjene ograničavanja zapošljavanja u javnoj upravi, nastavak primjene mjere sporazumnog prestanka radnog odnosa uz isplatu otpremnine, nastavak praćenja kako organi planiraju ljudske resurse u srednjem roku i da li se to odvija u skladu sa stvarno potrebnim brojem izvršilaca uz sagledavanje budžetskih i strateških opredjeljenja rada Vlade. Istovremeno, nastavićemo rad na pripremi funkcionalnih analiza od strane ministarstava koje će pokazati pojedinačne potrebe i planove svih sektora u narednom periodu i time omogućiti da buduće strateško planiranje rada javne uprave bude zasnovano na inputima pojedinačnih resora i da predstavlja logičan nastavak dosadašnje reforme, kao i praćenje kvaliteta pružanja elektronskih usluga i pojednostavljivanja procedura za građane”. 

Igor PEJOVIĆ

POSNA TRPEZA

Pravoslavni vjernici slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.

Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.

Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.

Uoči Božića slamom se posipa pod, a domovi pretvaraju u vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist, koji je povijen u slamu i kome su se najprije poklonili pastiri.

U seoskim kućama slama leži i po tri dana, dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak. Kuće se posipaju žitom. Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.

Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.

VRIJEME DANAS

U Crnoj Gori danas će biti hladno i vjetrovito, a najviša dnevna temperature biće do devet stepeni, saopšteno je iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju.

U južnim i centralnim predjelima biće pretežno sunčano, tokom jutra umjereno oblačno, na sjeveru, oblačno uz ponegdje provijavanje slabog snijega.

Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i veoma jak, krajem dana ili u večernjim satima u slabljenju.

Jutarnja temperatura vazduha -10 do 5, najviša dnevna -9 do 9 stepeni.

NAKON SASLUŠANJA

Glavna i odgovorna urednica portala “FOS media” Anđela Đikanović (26) osumnjičena je za izazivanje panike i nereda. Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, određeno joj je zadržavanje do 72 sata.

Njen advokat Miloš Vuksanović kazao je da je Đikanović na saslušanju negirala krivicu i najavio žalbu na odluku ODT-a.

Đikanović je, kako su ranije kazali iz Uprave policije, kao glavna i odgovorna urednica portala “FOS media”, te i kao autor teksta koji je danas objavljen na tom portalu pod naslovom “FOS otkriva: Pripadnici ROSU na raspolaganju Crnoj Gori za Badnji dan” u kojem se navodi da će “oko 250 pripadnika ROSU – specijalne kosovske jedinice stajati na raspolaganju crnogorskim bezbjednosnim organima na dan okupljanja u Podgorici koje je zakazano za sjutra”, izazvala paniku u javnosti iznošenjem lažnih vijesti putem medija.

Đikanović je privedena na saslušanje uz krivičnu prijavu zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda.

Iz Uprave policije su istakli da su svi navodi i tvom tekstu bili apsolutna neistina, te još jedan pokušaj širenja dezinformacija, koji je imao za cilj upravo širenje panike i nereda, a veće posljedice su spriječene reakcijom nadležnih državnih organa.

Podsjetimo, Vlada je odmah po objavljivanju informacije na FOS media, koju su bez provjere prenijeli uglavnom portali u Srbiji, reagovala i saopštila da je riječ o “lažnoj vijesti…koja ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede”, te zatražila od tužilaštva da hitno reaguje.

Portal FOS media izvinio se čitaocima i naveo da spornu informaciju “dobijenu iz diplomatskih izvora, nije mogao potvrditi u MUP-u ili Upravi policije”.

ZAHVALIO PROTIVKANDIDATINJI

Novoizabrani predsjednik Hrvatske Zoran Milanović iz Socijaldemokratske partije (SDP) održao je večeras pobednički govor u kojem je poručio da će biti predsjednik svih građana Hrvatske, i Hrvata i onih koji to nijesu.

“Hvala svima, hvala onima koji su me podržali i onima koji me nisu podržali, hvala mojoj protivkandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović”, rekao je Milanović i prekinuo zviždanje okupljenih u prepunoj Tvornici kulture u Zagrebu na pominjanje imena aktuelne predsjednice.

On je podsjetio da su na inauguraciji Grabar-Kitarović prije pet godina izviždani prethodni predsednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović i da ne želi da se to ponovi.

Rekao je da je kampanja bila naporna i izvinio se ako je nekoga povrijedio.

“Ovo je trenutak u kojem želim da se podvuče crta i ja od danas ili od sutra radim i živim posao drukčije od ovoga sada. Hrvatski gradjani su me izabrali za predsednika hrvatske republike, naše republike, svih gradjana, Hrvata i onih koji to nisu i srećan sam zbog toga”, naglasio je novoizabrani predsednik.

On je dodao da zna da nije svima po volji i da ne želi podjele.

“Od mene nećete slušati dirljive priče o zajedništvu, ljudi se razlikuju, ali ono za šta ću se truditi da nikoga bez potrebe ili namjerno ne povrijedim, da budem uho i glava za svakoga, a manje rame za plakanje, da vodimo dijalog svjesni da nas ima različitih, različitih pogleda na svijet, predrasuda, na koje ni sam nijesam imun, jer sam obično ljudsko biće”, poručio je Milanović.

Aktuelna predsjednica i kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je Milanoviću pobjedu na izborima.

“Zoran Milanović će biti predsjednik sljedećih pet godina, na tome mu čestitam i želim mu svako dobro”, rekla je Grabar-Kitarović koja je prekinula zviždanje okupljenih u izbornom štabu HDZ na pominjanje imena novoizabranog predsjednika.

Ona je dodala da je za nju kampanja gotova još u petak i da više neće reći ni riječ protiv svojih prethodnika ili nasljednika.

“Pružam ruku Milanoviću, da prenos vlasti bude civilizovan, da ga uputim i da se nađemo i prije nego što bude zvanični prenos vlasti, jer ono što Hrvatskoj treba jeste stabilnost”, naglasila je odlazeća predsjednica.

Ona je u svom govoru rekla da ostaje u Hrvatskoj, ali da će sjutra otići na odmor, na kojem, kako je rekla, nije bila pet godina.