DARMANOVIĆ

Crna Gora, kroz zajednički sistem vrijednosti, nastavlja da bude posvećena multilateralnim principima, evropskoj integraciji i regionalnoj saradnji, poručio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), putem video konferencije učestvovao na sastanku Savjeta bezbjednosti po nazivom „75 godina od kraja II Svjetskog rata na evropskom tlu – naučene lekcije za prevenciju budućih stradanja, odgovornost Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN)“.

On je pohvalio odgovor Ujedinjenih nacija na pandemiju novog koronavirusa, i ukazao na važnost solidarnosti i očuvanja multilateralizma, kao jedinog pristupa za rješavanje globalnih izazova.

„Kao odgovorna država, Crna Gora će, kroz zajednički sistem vrijednosti, nastaviti da bude posvećena multilateralnim principima, evropskoj integraciji i regionalnoj saradnji. Ne samo zbog činjenice da je Evropska Unija (EU) jedan od najvećih mirovnih projekata, već i garantor stabilnosti, komplementaran Ujedinjenim nacijama“, poručio je Darmanović.

On je istakao važnost skupa koji podsjeća na istorijski značaj antifašizma, kao vrijednosti koja je duboko ukorijenjena u crnogorskoj kulturi i ustavnom sistemu.

„Moramo biti svjesni da su temelji multilateralizma zasnovani na univerzalnim vrijednostima i principima koje njeguju Ujedinjene nacije“, rekao je Darmanović.

On je ukazao na nezamjenjivu ulogu Savjeta bezbjednosti u očuvanju mira i sigurnosti u međunarodnoj zajednici. „

Kako je kazao, jačanje UN mehanizama za rano prepoznavanje i odgovor na krize, kao i zajednički odgovor na transnacionalne prijetnje, predstavljaju ključne elemente za izgradnju zajedničke budućnosti u miru i prosperitetu.

„U tom pogledu, Crna Gora podržava reformu Ujedinjenih nacija, jačanje uloge Savjeta bezbjednosti kao i Generalne skupštine“, poručio je Darmanović.

Navodi se da je sastanku, koji je organizovala Estonija u svojstvu države predsjedavajuće Savjetom bezbjednosti, prisustvovalo više od 50 ministara vanjskih poslova i njihovih zamjenika, kao i veliki broj stalnih predstavnika država članica Ujedinjenih nacija.

„Učesnici su razmijenili mišljenja na temu sprječavanja konflikata u budućnosti, sa osvrtom na aktuelnu bezbjednosnu situaciju u svijetu, ocijenivši da istorijska iskustva iz Drugog svjetskog rata upućuju na neophodnost međunarodne saradnje u cilju sprječavanja konflikata, posebno kroz postojeće multilateralne okvire“, kaže se u saopštenju.

Učesnici su istakli obavezu poštovanja načela međunarodnog prava koji nalažu mirno rješavanje sporova i saradnju među državama, ovjekovječenih u Povelji Ujedinjenih nacija.

ZA SEDAM DANA

Zahtjev za subvencije je za sedam dana podnijelo deset hiljada preduzeća i preduzetnika, saopšteno je na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Omogućena je i prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata.

Putem aplikacije za prijavu za subvencije jutros je do devet sati bilo podnešeno 9,33 hiljade zahtjeva, od kojih je odobreno 8,25 hiljada za isplatu zarada, u bruto iznosu od 7,8 miliona EUR.

Odobreni zahtjevi se odnose na zarade 29,75 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori.

IZDANJE ZA BRITANIJU

Britanski magazin HELLO, u svom majskom izdanju za Veliku Britaniju, objavio je afirmativni članak o Crnoj Gori kao idealnoj destinaciji za putovanje iz snova.

„Ono što Crnoj Gori nedostaje po veličini, ona nadoknadi vjekovima starom arhitekturom, kristalno čistom vodom i prelijepim pejzažem“, piše Hello u uvodu teksta o Crnoj Gori.

Kako su saopštili iz Nacionalne turistike organizacije (NTO) u članku se preporučuje čitaocima koje destinacije istražiti u Crnoj Gori, gdje odsjesti i u kojim restoranima isprobati crnogorska jela.

„Poluostrvo na Jadranskom moru, Aman Sveti Stefan, je čarobno i kul. Prolazi, koji se nalaze u sjenci bora, vijugaju kroz poluostrovo povezujući terakota krovove kuća i apartmana. Uzduž velikih kamenih terasa se nalaze tri bazena, privatni dio sa plažom od ružičastog kamena sa ležaljkama i besprekornom uslugom“, navodi se članku.

Hello je izdvojio nekoliko crnogorskih restorana koje trebaju posjetiti.

„Zavučen u jednom od brojnih kotorskih ulučica, O’Clock Coffee je mjesto za ledenu kafu i svježe ispečene kolačiće. U Budvi, u neposrednoj blizini zidina gradske tvrđave nalazi se restoran Demižana u kom, tokom ručka, možete uživati u hladu vinove loze“, piše u članku.

Prema magazinu najbolja crnogorska tradicionalna jela mogu se naći u restoranu „Arva“ na Svetom Stefanu.

Ljubiteljima putovanja časopis preporučuje neke od destinacija u Crnoj Gori koje trebaju istražiti.

“Poprskana sa slatkim srednjovjekovnim gradovima, crnogorska Jadranska obala, takođe nudi mnoštvo prirodnih čuda, Stari grad Kotor koji je pod zaštitom Uneska je magičan, a popločane uličice u Budvi su takođe vrijedne šetnje. Uskočite na slatki mali brodić kod poluostrava Aman Sveti Stefan kako biste vidjeli svu tu ljepotu iz drugačijeg ugla”, zaključuje se u tekstu.

SALINAS

U redovnom izvještaju Svjetska banka je predvidjela recesiju u regionu Zapadnog Balkana i negativan ekonomski rast za svih šest država. Šef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu Emanuel Salinas kazao je da će projekcije zavisiti od toga i mijenjati se, kako se bude mijenjala i situacija.

“Projekcije se mijenjaju dnevno. Suočeni smo sa situacijom bez presedana i dok svakodnevno pratimo šta se sve događa širom Zapadnog Balkana, u realnosti vidimo da se stvari mijenjaju prilično brzo. U našem najnovijem izvještaju iznijeli smo dva različita scenarija – osnovni i teži i sve to zavisi od toga koliko će se brzo ukinuti restrikcije kretanja, ne samo u samim zemljama, već i u Evropskoj uniji i okolnim zemljama, imajući u vidu blisku povezanost ekonomija zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i drugih država na periferiji. U slučajevima kao što je Crna Gora, ako se restrikcije kretanja ukinu širom Evrope u junu, očekujemo recesiju i pad ekonomije od oko 5,6 odsto. Međutim ako se produže do, recimo avgusta, onda bi taj pad mogao da bude i do 8,5 odsto, što je naša trenutna procjena. Međutim, to su samo procjene, koje će se vjerovatno mijenjati kako se situacija razvija”, kazao je, za Glas Amerike, Salinas.

On je kazao da je recesija u velikoj mjeri prisutna u Crnoj Gori uglavnom i zbog zavisnosti ekonomije od turizma. Ako se i sada ukinu restrikcije kretanja, kako je rekao, to ne znači da će turisti odmah početi da dolaze u zemlju, a i zbog pandemije imaju manje prihoda na raspolaganju za odmor. On je, međutim, rekao da to ne znači da će i ekonomski oporavak u Crnoj Gori biti dug.

“Možda neće biti dug. Prema našoj procjeni rast naredne godine mogao bi da bude prilično visok. Ekonomija bi mogla da zabilježi rast od više od 5% naredne godine, pod pretpostavkom da nema drugog ili trećeg talasa pandemije. U tom slučaju ta zavisnost od turizma podrazumijeva i određenu fleksibilnost, odnosno ako ljudi raspolažu prihodima, koje mogu da troše, a restrikcije kretanja su ukinute, Crna Gora će i dalje biti atraktivna destinacija i to bi bio pokretač rasta naredne godine”, naveo je Salinas.

On je podsjetio da je Svjetska banka već radila sa crnogorskom Vladom prethodnih godina u nizu oblasti, među kojima i poboljšanje makroekonomske održivosti. On je naveo da je vlada u tom pogledu preduzela ozbiljne napore i da joj je to pomoglo da bude fleksibilna u odgovoru na ovu priču. On je najavio i dodatne projekte.

“Nedavno smo okončali operaciju koja pomaže Vladi da obezbijedi finansijsku podršku biznisima kroz djelimičnu garanciju koju smo obezbijedili. Ta djelimična garancija povezana je sa nizom reformi, u fokusu je jačanje makroekonomske održivosti. To pomaže Vladi da refinansira postojeći dug i da ga otplati. Razmatramo i dodatnu pomoć kojom bi možda bili obezbijeđeni dodatni resursi Vladi da rješava potrebe u pogledu oporavka. U ranoj smo fazi toga. MIslim da ćemo narednih nekoliko nedelja ili mjeseci imati bolju sliku o tome kako raspodijeliti resurse na način koji bi zadovoljio specifične potrebe”, kazao je Salinas.