U CRNOJ GORI

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je visa od prosjeka u regionu, dok je eurodizel na nivou prosjecne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori kosta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,32 , a u Albaniji 1,43 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, gdje kosta 1,27 eura, odnosno 1,08 i 1,16 eura.

Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji, a najskuplji u Holandiji 1,65 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori kosta 1,26 eura. Eurodizel u Albaniji kosta 1,43 eura Srbiji 1,38, a Hrvatskoj 1,32 eura.

Litar eurodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje kosta 1,18 odnosno 1,01 euro.

Najjeftiniji eurodizel u Evropi placaju gradani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Svedske i Velike Britanije po 1,51 euro za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmicnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruzenju.

NAJNOVIJI SNIMAK

Domaci i kineski graditelji uveliko izvode radove na prvoj dionici crnogorskog atuoputa od Bioca do Mateseva, sto potvrduje najnoviji snimak. Posrijedi je lokalitet Uvac – Matasevo, a na video snimku mozete vidjeti kadrove mosta Tara 1 i Tara 2, petlju Matasevo, most Jabuku, tunel Jabucki krs kao i most Uvac 4.

Podsjecamo, nakon postavljanja prvog bitumiziranog noseceg sloja asfalta na 500 metara dionice autoputa u prvoj sedmici septembra ugradeno je 950 asfaltnog zastora.

Prioritetna dionica autoputa duga je 41 kilometar, a kompletan posao bi trebalo da bude zavrsen do kraja septembra naredne godine.

SDP PORUCIO

Ulcinj nema dovoljno sredstava da se na adekvatan nacin brine o zastiti i valorizaciji Solane “Bajo Sekulic”, ali ni o stotinama bivsih radnika nekadasnjeg najveceg preduzeca u gradu, saopstila je predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanovic Stankovic.

“Sadasnja situacija u kojoj je Solana ostavljenja na brigu lokalnoj samoupravi za nas u SDP je neodrziva. Nas cilj je da se izvrsi valorizacija prostora, da se uposle nekadasnji i buduci radnici i da Solana opet, uz turisticku privredu postane motor razvoja Ulcinja”, kazala je Vuksanovic Stankovic.

Ona je, kako je saopsteno iz SDP-a, posjetila Ulcinj u okviru kampanje Crna Gora u pokretu. Tokom posjete obisla je Solanu, Valdanos, imala susrete sa predstavnicima nevladinog sektora, a sastala se i sa predsjednikom Opstine Ljorom Nrekicem.

Vuksanovic Stankovic je, prilikom posjete Valdanosu, saopstila da se o 18 hiljada stabala maslina, koje se nalaze na tom podrucju, mora voditi briga, a da se drzavna imovina, koja nije u ranijem periodu privedena namjeni, mora vratiti nekadasnjim vlasnicima, kako bi Valdanos uz odrzivo koriscenje postao centar proizvodnje kvalitetnog maslinovog ulja.

Na sastanku sa Nrekicem konstatovano je da trenutna blokada racuna Opstine Ulcinj predstavlja ogromni problem i da se mora naci rjesenje koje ce sprijeciti da se takvi problemi desavaju i u nekim slicnim slucajevima.

“Zajednicki je konstatovano da su Ulcinju neophodne investicije kako bi se kvalitet zivota gradana podigao i kako bi grad sa svojim potencijalima postao razvojni centar Crne Gore”, zakljucuje se u saopstenju.

NIKSIC

U kvalitetnije snabdijevanje gradana elektricnom energijom, na podrucju Opstine Niksic, ulozeno je vise od osam miliona eura, a znatno je poboljsana i infrastruktura, prije svega putevi.

Potpredsjednik Opstine Niksic, Dragan Perovic i predstavnici Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u petak su obisli radove na trasi dalekovoda Lastva – Cevo – Pljevlja u Mjesnoj zajednici Trubjela gdje se nasipaju lokalni putevi.

Perovic je podsjetio na odlicnu saradnju sa CGES-om, jer je znacajno poboljsano snabdijevanje elektricnom energijom gradana Niksica o cemu svjedoci i podatak da je ulozeno vise od osam miliona EUR, prenosi Radio Televizija Niksic.

“Gradani su dobili bolje, sigurnije i urednije snabdijevanje elektricnom energijom, a omogucilo se povezivanje i sa drugim potrosacima u Crnoj Gori. Taj projekat je kostao CGES i Crnu Goru oko osam miliona EUR. Jos jedan projekat je vazan, a to je rekonstrukcija dalekovoda Niksic – Bileca, odnosno njegovo izmijestanje iz naseljenog podrucja Dragove luke”, kazao je Perovic.

Rekonstrukcijom dalekovoda gradanima je, kako je dodao, omoguceno da mogu normalno zivjeti u svojim objektima.

Kako trasa dalekovoda koji povezuje podmorski kabl od Italije preko Lastve i Ceva ide i dijelom niksicke Opstine, predstavnici CGES-a su sa Perovicem razgovarali o projektima koji se realizuju u Niksicu.

Izvrsni direktor CGES-a, Dragan Kujovic, saopstio je da je izgradnja podmorskog kabla i poboljasnje infrastrukture Crnu Goru postavilo na znatno bolje mjesto na elektro-energetskoj mapi Evrope.

On je naveo da u CGES-u vode racuna da uporedo sa radovima na postavljanju dalekovoda cuvaju i unapreduju puteve na seoskom podrucju kuda prolazi trasa.

“Zahtijevamo od nasih izvodaca da se svi pristupni putevi koji su se devastirali prilikom izgradnje ovakvih dalekovoda moraju dovesti najmanje u stanje kakvo je bilo prije samih radova, a trudimo se da to bude i poboljsano. Putevi koji su se koristili za pristup stubnim mjestima, koji ranije nijesu postojali, bice na upotrebu lokalnom stanovnistu za njihove lokalne potrebe”, porucio je Kujovic.

On je pozvao mjestane da se, ukoliko primijete neke nepravilnosti ili nedostatke, obrate zaposlenima u CGES-u.

Radovi na dalekovodu uglavnom su zavrseni kao i tehnicka ispitivanja podmorskog kabla, pa Kujovic ocekuje da za oko mjesec pocne i komercijalna upotreba.

SIRARA

Danilovgradska fabrika Monte Bianco, koja pored mocarele, sa kojom je startovala proizvodnju 2011. godine, danas u ponudi ima preko 20 razlicitih proizvoda, je uz podrsku IPARD-a postala lider na trzistu, saopstili su njeni predstavnici.

Izvrsni direktor kompanije Dejan Radovic, kazao je da je IPARD najbolji potez koji su Evropska unija (EU) i Ministarstvo poljoprivrede mogli da naprave za crnogorske poljoprivrednike.

“IPARD nam donosi razne koristi, i pomoci ce nam da sjutra, kada pristupimo EU, dobijemo isti tretman kao i ostali brendovi iz svijeta”, rekao je Radovic.

Iz Ministarstva su saopstili da je prica o sirari Monte Bianco prva objavljena na veb stranici Delegacije EU u Crnoj Gori, koja ce nastaviti da objavljuje uspjesna iskustva korisnika IPARD programa.

Radovic je podsjetio da je tokom osam godina broj radnika porastao sa pet na 20.

“Na pocetku smo saradivali samo sa jednim farmerom, a danas mlijeko otkupljujemo od desetina crnogorskih farmera. Dnevno smo obradivali od 500 do hiljadu litara mlijeka, da bi sada taj kapacitet bio deset puta veci”, dodao je Radovic.

Fabrika je do sada dva puta koristila podrsku EU i Vlade kroz IPARD. Novac su ulagali u prosirenje kapaciteta i nabavku vozila i masina.

“Nasa prerada je porasla 40 do 50 odsto, sto znaci da smo prosirili kapacitete i zahvatili veci dio trzista. Ovo nam daje vjetar u leda da planiramo izlazak na neka nova trzista. Dobijate i ono sto je bitno iz socijalnog aspekta, a to je povecanje broja radnika i rast njihovih plata”, porucio je Radovic.

Fabrika, pored mocarele, proizvodi polutvrde i planinske sireve, one u ulju i sa razlicitim dodacima, kao sto su paprika, bilje ili orasi.

Danilovgradska sirara jedna je od 680 korisnika IPARD like grantova i IPARD programa u Crnoj Gori.

Do sada, vise od devet miliona EUR crnogroski poljoprivrednici su dobili kroz IPARD like grantove, a mnogo veca podrska dolazi kroz IPARD program, 87 miliona eura.

Ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, vjeruje da crnogorska poljoprivreda moze dalje da se razvija i doprinese ozivljavanju ruralnih podrucja.

“Uzimajuci u obzir klimu i prirodne uslove, postoje vrlo dobre mogucnosti koje bi crnogorski poljoprivrednici trebalo da iskoriste. Zato ih snazno ohrabrujem da se prijave za IPARD”, rekao je Orav.

U toku je drugi IPARD poziv za takozvanu Mjeru 3, putem koje ce poljoprivrednicima biti obezbijedeno 15 miliona eura bespovratne pomoci. Poziv je otvoren do 20. decembra.

Predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori Nadia Kjucukova, nada se da ce dobiti kvalitetne prijave, koje se mogu ugovoriti i pretvoriti u odrzive poljoprivredne projekte.

“Budzet je zaista veliki, 15 miliona EUR i treba ih iskoristiti za unapredenje preradivackih kapaciteta i uskladivanje sa pravilima EU o bezbjednosti hrane, sto moze otvoriti mogucnosti za izvoz”, zakljucila je Kjucukova.