IVANISEVIC ZA BBC

Dvije decenije od zvanicnog uvodenja njemacke marke, za BBC na srpskom govori Miroslav Inavisevic, tadasnji ministar finansija republike koja je odabrala sistem sa dvije valute.

Na jugoslovenskim ulicama vec godinama odzvanjalo je “marke, marke”, od NATO bombardovanja proslo je pet mjeseci, privreda se sporo oporavljala, a inflacija ponovo rasla.

Drugo novembarsko jutro 1999. godine za gradane manje federalne jedinice Savezne Republike Jugoslavije oznacilo je prekretnicu – u Crnoj Gori je njemacka marka priznata kao zvanicna valuta, ravnopravna sa jugoslovenskim dinarom.

Tadasnji ministar finansija Miroslav Ivanisevic u razgovoru za BBC na srpskom prisjeca se da su to bili prelomni trenuci za razvoj cjelokupnog ekonomskog sistema Crne Gore.

“To je bio jednostran i rizican potez – Beograd naravno nije bio upoznat sa detaljima i bio je ostro protiv takvog projekta”.

“I ne samo Beograd – citava medunarodna zajednica bila je protiv takvog projekta jer su cijenili da projekat ide ka razbijanju savezne drzave, ali mi nijesmo mogli da se povlacimo zbog svih negativnih konsekvenci koje smo vec trpjeli”, kaze Ivanisevic.

Paralelna upotreba marke i dinara u Crnoj Gori trajala je godinu, da bi se potom crnogorske vlasti opredijelile za iskljucivu upotrebu njemacke valute.

“Sve je uradeno i djelimicno spontano jer je njemacka marka bila prisutna u gotovo svim transakcijama”, kaze on.

“Crna Gora je uradila korak vise i samo ozvanicila upotrebu marke”, kaze ekonomista Dejan Soskic, nekadasnji guverner Narodne banke Srbije.

Zvanicna Podgorica je 2002. zajedno sa zemljama eurozone kojima Crna Gora ne pripada, umjesto njemacke marke preuzela euro kao valutu.

Na politickoj i ekonomskoj pozornici 1999. skicirani su uslovi u kojima je prelazak na marku u Podgorici viden kao jedini put.

Republicko rukovodstvo Crne Gore bilo je u zavadi sa srpskim rezimom Slobodana Milosevica koji je kontrolisao i savezni nivo vlasti uz pomoc crnogorskih politicara koji su u maticnoj republici bili opozicija.

U sferi ekonomije, inflacija je pocela da raste, oporavak zemlje poslije NATO bombardovanja nije bio jednostavan, pa se pred strateskim odlukama nalazila i Narodna banka Jugoslavije (NBJ) na cijem celu je tada bio guverner Dusan Vlatkovic.

“Nekontrolisano stampanje dinara koje prati visoka inflacija, donijelo je posljedice za gradane Crne Gore koji nikako nisu mogli da uticu na politiku NBJ.

“Inflacija je zapravo bila porez za finansiranje ratova i svega protiv cega je politicki bila Crna Gora”, objasnjava Miroslav Ivanisevic.

Zvanicna Crna Gora razmatrala je dvije varijante – stampanje sopstvenog novca ili uvodenje strane valute.

“Sa svim naslijedem iz prethodnog perioda, mentalnim sklopom – pitanje da li bismo u situaciji stampanja sopstvene valute bili dovoljno disciplinovani, pa smo se zato opredijelili za uvodenje njemacke marke.”

Tadasnji ministar finansija prisjeca se da je odluku o uvodenju marke donio crnogorski drzavni vrh – predsjednik Milo Dukanovic, premijer Filip Vujanovic uz konsultacije sa Monetarnim savjetom, Sluzbom platnog prometa, Ministarstvom finansija, istaknutim pojedincima iz ekonomske struke.

Strani eksperti ukljucili su se tek na kraju procesa, kaze Ivanisevic i dodaje da je dugo izostajala i politicka podrska sa Zapada.

“Soros fondacija je medunarodnim vezama pomogla da uopste dodemo u poziciju da razgovaramo na tu temu. Bundesbanka je bila ukljucena u ovaj projekat u strogo tehnickom smislu – konverzije njemackih maraka u apoensku strukturu koja je bila potrebna da se otpocne projekat”, kaze Ivanisevic.

U zavrsnoj fazi priprema, Ivanisevic je sa predsjednikom Dukanovicem putovao u Vasington, u pokusaju da objasni poteze tadasnjoj americkoj drzavnoj sekretarki Medlin Olbrajt.

“Mi smo iznijeli nase argumente, ali je gospoda Olbrajt bila izricito protiv tog projekta”, navodi Ivanisevic.

Marke umjesto banana

Operacija je izvedena iz – vazduha, avionom.

Avion je imao teret od 34 tone jer je novac trebalo zamijeniti u apoensku strukturu koja je nama odgovarala – tu je bilo mnogo kovanica od jedne marke, sitnijih feninga.

“Avion je sletio u Dubrovnik jer je podgoricki aerodrom bio pod blokadom Vojske Jugoslavije.

“I granica je bila kontrolisana, ali nekako smo uspjeli – novac je prevozen sleperima kojim se inace voze banane ili tako nesto jer je jedna crnogorska firma ustupila kamione”, opisuje Ivanisevic kako je marka dosla u Crnu Goru.

Bio je to novac potreban da se sistem pokrene – isplati prva tura plata i penzija, obaveza drzave prema gradanima i privredi.

Tadasnji mediji pisali su o strahovima od inflacije, nekontrolisane promjene cijena.

Radio B92 izvjestavao je da su nove cijene benzina, dizela i mazuta vise nego ranije, a kontrolisana cijena hljeba i mlijeka takode je nesto visa u odnosu na raniju, dinarsku.

Nedjeljnik Vreme pise da je kurs na ulici vec prvih dana bio 17,5 dinara za jednu njemacku marku, dok je zvanicni kurs bio postavljen na 17 dinara.

“Projekat je pobijedio onda kada su ga gradani prihvatili – kada su oni poceli da vade novac iz slamarica i tako povecavaju novcanu masu”.

“Tog trenutka su bili snizeni ili eliminisani svi rizici”, kaze tadasnji crnogorski ministar finansija.

Na poslijetku, posljedice nijesu bile previse vidljive ni u zajednickom jugoslovenskom sistemu.

“Crnogorska privreda nije ni priblizno velika poput srpske, a i u Srbiji je postojao neformalni dvovalutni sistem, pa to nije izazvalo vece nestabilnosti”, prisjeca se profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Soskic.

Sa dvije na jednu valutu

Poslije godinu paralelne upotrebe marke i dinara, Podgorica se opredijelila za iskljucivu upotrebu njemacke valute.

“Kada ste u dvovalutnom sistemu, vi imate situaciju podijeljenog povjerenja u slabiju valutu pa se transakcije obavljaju u cvrstoj valuti”.

“To stvara dodatnu kolicinu slabije valute i pritisak inflacije u domacoj valuti – zato nije dobar dvovalutni sistem”, objasnjava Soskic.

Nekadasnji srpski guverner kaze da se mogu prepoznati pozitivne posljedice ove crnogorske odluke.

“Ta odluka je omogucila da se relativno brzo obuzda inflacija – ne na nivou inflacije u Njemackoj, ali znatno nizem nego u ostatku Jugoslavije, sto je ostala cinjenica sve dok je postojala drzavna zajednica”.

“Danas u Crnoj Gori nema deviznog rizika, nema valutne klauzule, nema situacije da se plate primaju u jednoj, a krediti podizu u drugoj valuti.”

Sta se dobilo, sta izgubilo?

Ipak, za strucnjake ovakva odluka ima i drugu stranu medalje.

“Odricanje od sopstvene valute znaci i odricanje od mogucnosti kreditora u posljednjoj instanci – ne postoji niko ko moze da odobri kredite, ako dode do problema sa likvidnoscu, kolicine deviznih rezervi za takve poslove su ogranicene.

“Gubitak domace valute znaci i gubitak domace monetarne politike – ne mozete uticati na visinu kamatne stope, niti ucestvovati u dobiti od emitovanja valute”, zakljucuje Soskic.

Dvije decenije kasnije, Miroslav Ivanisevic raduje se sjecanjima na odluke koje su tada donijete.

“To je bilo slavno vrijeme – ucestvovati u izgradnji ekonomskog sistema jedne drzave.

“Osjecao sam veliku energiju, ambiciju da radite sve da pomognete svojoj drzavi.”

Tadasnji prvi covjek crnogorskih finansija svjestan je da se o svim posljedicama ove odluke moze debatovati, ali je uvjeren da joj je ishod pozitivan.

“Kada je u pitanju struktura privrede Crne Gore, smanjenje transakcionih troskova i povjerenje investitora, posebno u kljucnim razvojnim sektorima poput turizma, marka, odnosno euro je vjerovatno bolje rjesenje.

“Kad smo vec ponosni izdrzali ovih 20 godina, mislim da je to dobro resenje”, zakljucuje Ivanisevic.

SASLUSANI

Gradevinskim inspektorima Zoranu Boskovicu i Vladanu Jureticu, nakon saslusanja u tuzilastvu, odredeno je zadrzavanje do 72 sata.

Podsjetimo, Boskovic i Juretic uhapseni su po nalogu Viseg drzavnog tuzilastva u Podgorici.

Oni se sumnijice da su ucinili krivicno djelo primanje mita.

“Nakon saslusanja u Visem drzavnom tuzilastvu u Podgorici Boskovicu je odredeno zadrzavanje do 72 sata. Tokom dana u Visem drzavnom tuzilastvu u Podgorici bice saslusan i Juretic, nakon cega ce biti preduzete dalje mjere i radnje u skladu sa zakonom”, saopsteno je ranije danas iz VDT-a.

Ministar odrzivog razvoja i turizma Pavle Radulovic podnio je juce ostavku na tu funkciju nakon sto je prikazan video-snimak trenutka kada dvojica gradevinskih inspektora MORT-a Zoran Boskovic i Vladan Juretic navodno reketiraju biznismena Boska Nenezica.

SASLUSANI

Gradevinskim inspektorima Zoranu Boskovicu i Vladanu Jureticu, nakon saslusanja u tuzilastvu, odredeno je zadrzavanje do 72 sata.

Podsjetimo, Boskovic i Juretic uhapseni su po nalogu Viseg drzavnog tuzilastva u Podgorici.

Oni se sumnijice da su ucinili krivicno djelo primanje mita.

“Nakon saslusanja u Visem drzavnom tuzilastvu u Podgorici Boskovicu je odredeno zadrzavanje do 72 sata. Tokom dana u Visem drzavnom tuzilastvu u Podgorici bice saslusan i Juretic, nakon cega ce biti preduzete dalje mjere i radnje u skladu sa zakonom”, saopsteno je ranije danas iz VDT-a.

Ministar odrzivog razvoja i turizma Pavle Radulovic podnio je juce ostavku na tu funkciju nakon sto je prikazan video-snimak trenutka kada dvojica gradevinskih inspektora MORT-a Zoran Boskovic i Vladan Juretic navodno reketiraju biznismena Boska Nenezica.

POSTAVLJENE KANTE ZA ZAR

Iako su ovih dana iz komunalnog preduzeca D.O.O. “Cistoca” na vise lokacija u Pljevljima postavljene nove kante predvidene samo za zar, da bi se sprijecilo paljenje kontejnera, nesavjesni gradani nastavljaju staru praksu unistavanja drustvene imovine i doprinose jos vecem zagadenju vazduha u Pljevljima.

Fotografija koju su redakciji “PV Informer-a” poslali iz komunalnog preduzeca, pokazuje da ni nove kante predvidene iskljucivo za zar nece sprijeciti divljanje pojedinih osoba.

Na ideju da se postave ovakve kante po najugrozenijim lokacijama u gradu dosao je direktor komunalnog preduzeca Sasa Jecmenica i ove kante su montaznog karaktera i bice koriscene iskljucivo za vrijeme trajanja grejne sezone, saopsteno je iz gradske cistoce.

Pored paljenja kontejnera pojedini gradani u kontejnere ubacuju gume, gradevinski materijal, dotrajali namjestaj a nije rijetkost da se kontejneri prevrnu ili zavrse u obliznjoj rijeci.

Takvi primjeri bi trebali izazvati brzu reakciju Komunalne policije i svih ostalih nadleznih organa u opstini Pljevlja, uz primjenu kaznene politike.

NIKSIC

Vozilo marke audi A8 zapalilo se sinoc tokom voznje u mjestu Liverovici – Zupa Niksicka.

Kako navode, vozilo je vlasnistvo O.D.

Pozar je prijavljen oko 23.30h nakon cega su intervenisali vatrogasci. Pricinjena je veca materijalna steta.

NIKSIC

Vozilo marke audi A8 zapalilo se sinoc tokom voznje u mjestu Liverovici – Zupa Niksicka.

Kako navode, vozilo je vlasnistvo O.D.

Pozar je prijavljen oko 23.30h nakon cega su intervenisali vatrogasci. Pricinjena je veca materijalna steta.

KOMPANIJA “GORANOVIC”

Kompanija “Goranovic” kupila je od Luke Bar hotel Sidro za 1,77 miliona eura, potvrdio je Pobjedi izvrsni direktor niksicke firme, Dordije Goranovic.

Kupoprodajni ugovor o prodaji 100 odsto udjela Luke Bar u hotelu Sidro preduzecu “Goranovic” potpisan je u cetvrtak.

Ugovor su potpisali Goranovic i izvrsni direktor Luke Bar Vladan Vucelic.

“Odluka o prodaji udjela u hotelu Sidro donesena je iz razloga sto je ovo drustvo godinama ostvarivalo negativan poslovni rezultat, koji je, na konsolidovanom nivou, znacajno umanjivao ukupan pozitivan rezultat poslovanja cjelovitog luckog sistema”, kazali su iz Luke Bar.

Navedeno je da ce finansijska sredstva obezbijedena prodajom biti iskoriscena za tehnicko opremanje luckih terminala.

“Prije svega, za investiranje u nabavku lucke mehanizacije, a sve u cilju unapredenja postojeceg nivoa operativnosti, povecanja obima pretovara i poboljsanja konkurentnosti Luke Bar. Prodaju putem javnog tendera 100 odsto udjela Luke Bar u hotelu Sidro sprovela je tenderska komisija, formirana odlukom Odbora direktora Luke Bar, a na osnovu prethodno dobijene saglasnosti Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije”, naveli su iz Luke Bar.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte je 13. juna dao saglasnost na zahtjev Luke Bar za prodaju 100 odsto udjela u hotelu Sidro.

Luka Bar je u avgustu oglasila prodaju hotela Sidro, a zainteresovani su ponude mogli dostavlajti do 16. septembra.

Prema uslovima tendera investitor ima obavezu da zadrzi 35 zaposlenih u hotelu i postuje kolektivni ugovor Luke Bar koji se odnosi na zavisna drustva.

Hotel Sidro kategorisan je sa tri plus zvjezdice, raspolaze sa 88 soba i dva apartmana, a ukupan kapacitet je 181 lezaj.

RADAK KUKAVICIC

Crna Gora razvija se u visokokvalitetnu turisticku destinaciju koja je nezamisliva bez kvalitetne turisticke infrastrukture i hotelskih kapaciteta visoke kategorije, saopstila je direktorica Nacionalne turisticke organizacije Crne Gore Zeljka Radak Kukavicic.

“Turisticka sezona u dosadasnjem dijelu se moze okarakterisati kao uspjesna prema svim parametrima, a to izmedu ostalog podrazumijeva vise od milion nocenja u hotelima, vise od pola milijarde prihoda od putovanja za prvih sedam mjeseci i trinaest i po miliona namjenskih prihoda budzeta na drzavnom i lokalnom nivou”, kazala je Radak Kukavicic, isticuci da to potvrduje optimisticne prognoze kada je u pitanju uspjesnost turisticke privrede u ovoj godini.

Ona je potvrdila optimisticne prognoze kada je u pitanju uspjesnost turisticke privrede u ovoj godini.

“Buduci da smo vec u prethodnoj godini ostvarili vise od milijardu eura prihoda od turizma, a da interesovanje za nasu destinaciju raste, vjerujemo da ce i ova godina biti rekordna po pitanju ostvarenih prihoda”, kazala je Radak Kukavicic.

Prema njenim rijecima, samo po osnovu boravisne takse, prihodi koji pripadaju budzetu Crne Gore i lokalnim turistickim organizacijama, a koji su naplaceni za prvih deset mjeseci, iznose oko 9,1 miliona eura, sto predstavlja povecanje od oko 1,6 miliona eura u odnosu na isti period prosle godine.

“Ukupni namjenski prihodi koji pripadaju budzetu Crne Gore, te lokalnim turistickim organizacijama i lokalnim samoupravama, a koji ukljucuju prihode od boravisne takse, clanskog doprinosa i turisticke takse, od pocetka godine do kraja oktobra naplaceni su u iznosu od oko 13,5 miliona eura i veci su 2,1 miliona u odnosu na uporedni period”, dodala je Radak Kukavicic.

Samo ove godine u Crnoj Gori je, kako je dodala, otvoreno 46 novih hotela, od kojih 85 odsto kategorije sa cetiri i pet zvjezdica.

“Kvalitativno i kvantitativno unapredenje hotelskih kapaciteta imalo je za rezultat da turisti koji dolaze u Crnu Goru u sve vecem broju koriste hotelski smjestaj. Samo u avgustu crnogorski hoteli su prvi put u istoriji ostvarili 1,05 miliona nocenja”, saopstila je Radak Kukavicic.

Ona je najavila prezentacije i promocije crnogorske turisticke ponude, kao i studijske posjete medija i turoperatora iz regiona u cilju boljeg upoznavanja destinacije i informisanja o zimskoj turistickoj ponudi.

Prema njenim rijecima, posljednjih godina sve veca paznja posvecuje se razvoju sjeverne regije, odnosno planinskog turizma, koji ima veliki potencijal.

“Tu prije svega mislim na ulaganja u turisticku infrastrukturu skijalista, nove staze, zicare. U njih ce do 2022. godine biti ulozeno 140 miliona eura, sto se konkretno odnosi na izgradnju skijalista Kolasin 1600, Zarski, Cmiljaca, Stedim i Hajla, te dodatnu valorizaciju durmitorskog skijalista”, zakljucila je Radak Kukavicic.

U BEOGRADU

U beogradskom naselju Sumice na Vozdovcu ubijen je Ljubomir Markovic (37), jedan od voda Partizanove navijacke grupe Alkatraz. Kako prenosi N1, nepoznati napadac ispalio je u njega vise hitaca.

Policija traga za napadacem.

Markovic je pravosnazno osuden u slucaju ubistva Brisa Tatona, a 2017. godine izasao je iz zatvora nakon sto je amnestiran.

Francuski drzavljanin Bris Taton pretucen je 17. septembra 2009. na Obilicevom vencu u centru Beograda, uoci utakmice Partizana i francuskog Tuluza, a umro je 12 dana kasnije od povreda.

Policija je sinoc pokrenula akciju, blokirala dio grada i, kako pise Blic, krenula u potragu za crnim “BMW X5” sabackih tablica u kojem se, kako se sumnja, nalaze ubice.

Prema prvim nezvanicnim informacijama, u Markovica ispaljeno je najmanje sest hitaca, a on je pokusao da pobjegne napadacima prije nego sto je stigao do pumpe.

Prema pisanju pojedinih medija, kod Markovica je takode nadeno oruzje.

PALMER PORUCIO

Zamjenik pomocnika americkog drzavnog sekretara i specijalni izaslanik za zapadni Balkan Metju Palmer je danas u Pristini izjavio da normalizacija odnosa Kosova i Srbije ostaje prioritet SAD.

Govoreci predstavnicima studenata i civilnog drustva on je rekao da njegova nominacija za izaslanika za Zapadni Balkan naglasava da su SAD tu da pomognu, a Kosovo ne moze biti izostavljeno iz rjesenja.

“Kosovo ne moze ostati izolovano. Rjesenje jednom zauvijek odnosa Kosova i Srbije ostaje prioritet”, rekao je Palmer u Nacionalnoj biblioteci u Pristini.

Takode je rekao da su 6. oktobra gradani Kosova glasali za promjenu i da su SAD to podrzale.

“Oci svijeta vidjece sta ce raditi nova vlada. Ne vidimo nikakvu mogucnost za buducnost Kosova bez normalizacije odnosa sa Srbijom”, rekao je on.

Dodao je da SAD nece nametati nikakav sporazum bez pristanka obje strane i bez odobrenja u parlamentima i podvukao je da Srbija nece moci da se pridruzi EU bez normalizacije odnosa s Kosovom.

Rekao je i da ce, cim se postigne dogovor Kosova i Srbije, “stvari krenuti dalje”.

  • Crna Gora planira godišnji ekonomski rast od 3,2% kroz investicije i reforme
    on 16/12/2025 at 13:59

    Vlada Crne Gore priprema Program ekonomskih reformi (PER) za period 2026–2028, uz aktivno učešće institucija, socijalnih partnera i međunarodnih organizacija. Dokument će biti u potpunosti usklađen sa Predlogom zakona o budžetu, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Partnerstvo sa Masdarom kao dio međunarodne energetske politike Crne Gore
    on 16/12/2025 at 13:34

    Renomirana kompanija Masdar potvrdila je da je snažno zainteresovana za strateško partnerstvo sa Crnom Gorom u oblasti energetike, a u narednom periodu će se raditi na daljoj konkretizaciji saradnje, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Adžović: Bulevar Tivat - Jaz mora biti završen do maja, ili će izvođači plaćati penale
    on 16/12/2025 at 13:16

    Vlada neće odustati od zahtjeva da se radovi na izgradnji bulevara Tivat - Jaz moraju realizovati do maja, saopštila je ministarka javnih radova Majda Adžić na konferenciji posvećenoj turizmu u organizaciji Privredne komore Crne Gore.

  • Sindikat farmacije: Nacrtom GKU za zdravstvenu djelatnost diskriminisani farmaceuti
    on 16/12/2025 at 10:40

    Nacrtom Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvenu djelatnost diskriminisani su farmaceutski radnici, jer su izostavljeni iz predviđenog povećanja koeficijenta za obračun zarada, saopštili su iz Sindikata farmacije.

  • Tolić: Prihodi Aerodroma 49 miliona eura, uskoro konkurs za nova radna mjesta
    on 16/12/2025 at 10:01

    Tekuća 2025. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore i po broju opsluženih putnika i po finansijskom poslovanju. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju ACG, saopštio je izvršni direktor Aerodroma CG, Roko Tolić.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 16/12/2025 at 06:36

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije dva do sedam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Alarmantno zagađenje vazduha u Pljevljima: Porast hospitalizovane djece
    on 16/12/2025 at 06:17

    Jedan od najozbiljnijih talasa zagađenja vazduha u posljednjih nekoliko godina zabilježen je proteklih dana u Pljevljima. Prema dostupnim podacima, koncentracija sumpor-dioksida, jednog od najštetnijih zagađivača, prije dva dana dostigla je 805 mikrograma po metru kubnom vazduha, višestruko iznad dozvoljene dnevne granične vrijednosti od 125. Stanje na Dječijem odjeljenju Opšte bolnice u Pljevljima je izuzetno zabrinjavajuće, a ljekari upozoravaju da se, zbog ozbiljne kliničke slike većine pacijenata, suočavaju sa jednom od najtežih situacija do sad, upozorila je pedijatrica Maja Terzić na sastanku Opštinskog tima za vanredne situacije.

  • MNEStat:Crna Gora u 2025. otplatila najviše duga u jednoj godini - 820 million eura
    on 15/12/2025 at 19:30

    Tokom 2025. Crna Gora je otplatila ukupno 820 miliona eura javnog duga, što predstavlja najveći iznos otplate u jednoj godini u dosadašnjoj praksI, saopšteno je iz MNE Stat (Montenegro statistics & analytics) . Ove obaveze su u velikoj mjeri unaprijed definisale budžetsku politiku i značajno suzile prostor za dodatna ulaganja i razvojne inicijative, saopštili su iz te organizacije.

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 15/12/2025 at 09:54

    Sve vrste goriva od ponoći će biti jeftinije. Kako je, saopštilo Ministarstvo energetike i rudarstva, eurosuper 98 pojeftiniće tri centa i koštaće 1,44 eura po litru, dok će eurosuper biti jeftiniji za dva centa i koštaće 1,41 eura po litru.

  • Limitirane cijene ne daju rezultate
    on 15/12/2025 at 08:57

    Dok Vlada građanima obećava zaštitu standarda kroz ograničavanje marži i parcijalne intervencije, stvarnost govori suprotno – četvoročlanoj porodici u Crnoj Gori danas je za dostojan život potrebno 2,05 hiljada eura mjesečno.