ISPUNJENI USLOVI

Poslanica Lige socijaldemokrata Vojvodine Olena Papuga dostavila je novo poslanicko pitanje ministru drzavne uprave i lokalne samouprave Branku Ruzicu, u kojem od njega ponovo trazi da je upozna sa detaljima zbog cega crnogorski jezik jos nije uveden u sluzbenu upotrebu na teritoriji opstine Vrbas, saopstila je Crnogorska partija.

“Imajuci u vidu vrijeme proteklo od iznosenja mog zahtjeva na sjednici Narodne skupstine, kao i vrijeme proteklo od vaseg zahtjeva predsjedniku opstine Vrbas, molim vas da mi se sto prije dostavi primljeno izjasnjenje predsjednika opstine Vrbas, kako bih se upoznala sa razlozima koji su izazvali zastoj u sprovodenju zakonskih odredaba koje se ticu upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina u opstini Vrbas. Takode, molim Vas da me obavijestite o mjerama i aktivnostima koje ce Ministarstvo preduzeti, kako bi se obezbijedila zakonitost u radu organa opstine Vrbas”, navela je Papuga u dopisu Ruzicu.

U odgovoru na njen zahtjev i objasnjenje iznijeto na sjednici Skupstine Srbije 16. jula 2019, koji se tice uvodenja crnogorskog jezika u sluzbenu upotrebu u opstini Vrbas, Ruzic je tada naveo:

“Ministarstvo drzavne uprave i lokalne samouprave upoznato je sa situacijom oko uvodenja crnogorskog jezika u sluzbenu upotrebu u opstinu Vrbas, ali smo, radi pribavljanja cjelovite informacije u odnosu na postavljeno poslanicko pitanje, zatrazili izjasnjenje od predsjednika opstine Vrbas”

Papuga je ranije podsjetila na Zakon o sluzbenoj upotrebi jezika i pisma, koji kaze da ce jedinica lokalne samouprave obavezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu sluzbenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine, ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostize 15 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnistva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrdivanja zakonom propisanih uslova.

U opstini Vrbas, po posljednjem popisu, zivi 7.353 pripadnika crnogorske zajednice, sto cini 17,5 odsto od ukupnog broja stanovnika opstine.

Crnogorska partija, kako podsjecaju od 2010. do danas upucuje svake godine zahtjev Opstini Vrbas za uvodenje crnogorskog jezika u sluzbenu upotrebu.

U Vrbasu zivi 26 nacionalnih manjina, a zvanicni jezici su srpski, madarski i rusinski, dok je crnogorski jezik kao sluzbeni do sada uveden samo u Opstini Mali Idos.

RATKOVICEVE VECERI POEZIJE

Predsjednik udruzenja Crnogoraca na Kosovu Slobodan Vujicic posjetio je danas Javnu ustanovu ,,Ratkoviceve veceri poezije”, gdje je sa direktorom te ustanove Kemalom Musicem razgovarao o kulturnoj saradnji.

Tom prilikom, Ratkoviceve veceri poezije su poklonile 100 knjiga iz svoje produkcije za Biblioteku Razvojnog centra Crnogoraca Kosova, koju je 29. maja svecano otvorio premijer Crne Gore Dusko Markovic.

,,Raduje me sto smo u prilici da poklonimo knjige novoformiranoj biblioteci u Pristini i sto na taj nacin mozemo da podrzimo napore gospodina Vujicica da unaprijedi i odrzi kulturno djelovanje Crnogoraca na Kosovu”, kazao je Music.

Slobodan Vujicic istice da se uvijek raduje kad dode u Crnu Goru i Bijelo Polje i zahvaljuje se Ratkovicevim vecerima poezije za vrijedan poklon.

,,Novoformirana biblioteka je znacajan pomak u zivotu i kulturnom djelovanju Crnogoraca na Kosovu. Crnogorci imaju veliku i dugu kulturolosku tradiciju, a knjiga je uvijek i u svim vremenima bila veoma bitna za Crnogorce, sto govore i svjetski poznata Njegoseva djela ,,Luca mikrokozma” i ,,Gorski vijenac”. Vjerujem da cemo sa Ratkovicevim vecerima poezije i drugim institucijama kulture u Crnoj Gori i ubuduce imati dobru saradnju”, kazao je Vujicic.

V.K. RCG

RATKOVICEVE VECERI POEZIJE

Predsjednik udruzenja Crnogoraca na Kosovu Slobodan Vujicic posjetio je danas Javnu ustanovu ,,Ratkoviceve veceri poezije”, gdje je sa direktorom te ustanove Kemalom Musicem razgovarao o kulturnoj saradnji.

Tom prilikom, Ratkoviceve veceri poezije su poklonile 100 knjiga iz svoje produkcije za Biblioteku Razvojnog centra Crnogoraca Kosova, koju je 29. maja svecano otvorio premijer Crne Gore Dusko Markovic.

,,Raduje me sto smo u prilici da poklonimo knjige novoformiranoj biblioteci u Pristini i sto na taj nacin mozemo da podrzimo napore gospodina Vujicica da unaprijedi i odrzi kulturno djelovanje Crnogoraca na Kosovu”, kazao je Music.

Slobodan Vujicic istice da se uvijek raduje kad dode u Crnu Goru i Bijelo Polje i zahvaljuje se Ratkovicevim vecerima poezije za vrijedan poklon.

,,Novoformirana biblioteka je znacajan pomak u zivotu i kulturnom djelovanju Crnogoraca na Kosovu. Crnogorci imaju veliku i dugu kulturolosku tradiciju, a knjiga je uvijek i u svim vremenima bila veoma bitna za Crnogorce, sto govore i svjetski poznata Njegoseva djela ,,Luca mikrokozma” i ,,Gorski vijenac”. Vjerujem da cemo sa Ratkovicevim vecerima poezije i drugim institucijama kulture u Crnoj Gori i ubuduce imati dobru saradnju”, kazao je Vujicic.

V.K. RCG

MINISTAR TRAZI

Crnogorska partija saopstila je danas da je ministar drzavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruzic zatrazio od predsjednika opstine Vrbas da se izjasni povodom zahtjeva te partije da crnogorski jezik bude uveden u toj opstini kao jedan od sluzbenih.

Crnogorska partija je u saopstenju za javnost navela da je iz ministarstva dobila odgovor u kojem se navodi da je Ruzic u pisanoj formi odgovorio na poslanicko pitanje poslanice Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olene Papuge, sta ce ministarstvo i on kao ministar preduzeti da opstina Vrbas ispuni zakonsku obavezu prema crnogorskoj nacionalnoj zajednici i uvede crnogorski jezik u sluzbenu upotrebu na svojoj teritoriji, imajuci u vidu da su ispunjeni svi propisani uslovi.

“Nakon dobijanja izjasnjenja od predsjednika opstine Vrbas, Ministarstvo ce o istom obavijestiti narodnu poslanicu Olenu Papugu i preduzeti odgovarajuce mjere i aktivnosti iz svoje nadleznosti, a u cilju obezbjedivanja zakonitosti u funkcionisanju organa jedinica lokalne samouprave”, navodi se u odgovoru iz Ruzicevog ministarstva.

Crnogorska partija vec godinama zahtjeva da u opstini Vrbas crnogorski bude uveden kao jedan od sluzbenih jezika.

Crnogorska partija je podsjetila i na imperativnu normu Zakona o sluzbenoj upotrebi jezika i pisma koji u clanu 11. u stavu 2. kaze da ce jedinica lokalne samouprave obavezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu sluzbenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostize 15 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnistva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrdivanja zakonom propisanih uslova.

U opstini Vrbas, prema posljednjem popisu stanovnistva, zivi 7.353 pripadnika crnogorske zajednice, sto cini 17,5 odsto od ukupnog broja stanovnika opstine.

MINISTAR TRAZI

Crnogorska partija saopstila je danas da je ministar drzavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruzic zatrazio od predsjednika opstine Vrbas da se izjasni povodom zahtjeva te partije da crnogorski jezik bude uveden u toj opstini kao jedan od sluzbenih.

Crnogorska partija je u saopstenju za javnost navela da je iz ministarstva dobila odgovor u kojem se navodi da je Ruzic u pisanoj formi odgovorio na poslanicko pitanje poslanice Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olene Papuge, sta ce ministarstvo i on kao ministar preduzeti da opstina Vrbas ispuni zakonsku obavezu prema crnogorskoj nacionalnoj zajednici i uvede crnogorski jezik u sluzbenu upotrebu na svojoj teritoriji, imajuci u vidu da su ispunjeni svi propisani uslovi.

“Nakon dobijanja izjasnjenja od predsjednika opstine Vrbas, Ministarstvo ce o istom obavijestiti narodnu poslanicu Olenu Papugu i preduzeti odgovarajuce mjere i aktivnosti iz svoje nadleznosti, a u cilju obezbjedivanja zakonitosti u funkcionisanju organa jedinica lokalne samouprave”, navodi se u odgovoru iz Ruzicevog ministarstva.

Crnogorska partija vec godinama zahtjeva da u opstini Vrbas crnogorski bude uveden kao jedan od sluzbenih jezika.

Crnogorska partija je podsjetila i na imperativnu normu Zakona o sluzbenoj upotrebi jezika i pisma koji u clanu 11. u stavu 2. kaze da ce jedinica lokalne samouprave obavezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu sluzbenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostize 15 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnistva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrdivanja zakonom propisanih uslova.

U opstini Vrbas, prema posljednjem popisu stanovnistva, zivi 7.353 pripadnika crnogorske zajednice, sto cini 17,5 odsto od ukupnog broja stanovnika opstine.

JACANJE SARADNJE

Opstina Bijelo Polje prvi put je organizovala vece dijaspore. Sa ciljem jacanja saradnje sa iseljenicima, lokalna uprava preduzima konkretne mjere. U planu je izrada sajta i otvaranje kancelarije za dijasporu, kako bi se jacale veze i stvorili bolji uslovi za ulaganja u zavicaj.

JACANJE SARADNJE

Opstina Bijelo Polje prvi put je organizovala vece dijaspore. Sa ciljem jacanja saradnje sa iseljenicima, lokalna uprava preduzima konkretne mjere. U planu je izrada sajta i otvaranje kancelarije za dijasporu, kako bi se jacale veze i stvorili bolji uslovi za ulaganja u zavicaj.

DELJOSAJ SAOPSTIO

S obzirom na vaznu ulogu nase dijaspore, Opstina Tuzi ce, uskoro, otvoriti kancelariju za saradnju sa dijasporom, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

“Kao sto smo vec najavili, jedna od glavnih ideja za funkcionisanje Opstine Tuzi je i institucionalizacija odnosa sa nasom dijasporom”, podsjetio je Deljosaj.

Kao svrhu otvaranja kancelarije Deljosaj je naveo bolju saradnju i cesce kontakte, kao i realizaciju projekata koji imaju za cilj ukljucivanje dijaspore u drustveno – ekonomski zivot te zajednice.

“Opstina Tuzi, otvorena je za sve gradane, njihove potrebe i interese, a nasi sunarodnici koji rade i zive daleko od svog zavicaja tokom ljeta posjecuju svoje rodno mjesto, rodake i poznanike. Stoga su, u znak postovanja za sav njihov doprinos, vrata lokalne samouprave u Tuzima otvorena za sve nase iseljenike, u svakom trenutku”, zakljucio je predsjednik Opstine Tuzi.

DELJOSAJ SAOPSTIO

S obzirom na vaznu ulogu nase dijaspore, Opstina Tuzi ce, uskoro, otvoriti kancelariju za saradnju sa dijasporom, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

“Kao sto smo vec najavili, jedna od glavnih ideja za funkcionisanje Opstine Tuzi je i institucionalizacija odnosa sa nasom dijasporom”, podsjetio je Deljosaj.

Kao svrhu otvaranja kancelarije Deljosaj je naveo bolju saradnju i cesce kontakte, kao i realizaciju projekata koji imaju za cilj ukljucivanje dijaspore u drustveno – ekonomski zivot te zajednice.

“Opstina Tuzi, otvorena je za sve gradane, njihove potrebe i interese, a nasi sunarodnici koji rade i zive daleko od svog zavicaja tokom ljeta posjecuju svoje rodno mjesto, rodake i poznanike. Stoga su, u znak postovanja za sav njihov doprinos, vrata lokalne samouprave u Tuzima otvorena za sve nase iseljenike, u svakom trenutku”, zakljucio je predsjednik Opstine Tuzi.

OGNJENOVIC KASCELANU

Prijestonica Cetinje i Crnogorska zajednica u Buenos Airesu trebalo bi da potpisu sporazum o saradnji kako bi se veze izmedu crnogorske Prijestonice i nasih iseljenika dodatno osnazile, ocijenili su gradonacelnik Aleksandar Kascelan i predsjednik Crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic.

Gradonacelnik Kascelan i predsjednik Ognjenovic razgovarali su na Cetinju o jacanju kulturnih i ekonomskih veza, saradnji u razlicitim oblastima, potencijalnim investicijama potomaka nasih iseljenika u Prijestonicu Cetinje i Crnu Goru.

,,Prvi korak ka tome jeste institucionalizacija nase saradnje kroz potpisivanje sporazuma sa crnogorskom zajednicom u Buenos Airesu. Namjera nam je da se povezemo i sa ostalim udruzenjima nasih iseljenika u Argentini i u tom smislu racunamo na pomoc gospodina Ognjenovica”, kazao je gradonacelnik Kascelan.

Osim saradnje sa crnogorskom zajednicom, Kascelan i Ognjenovic razgovarali su i o mogucnostima za unapredenje i prosirenje saradnje sa argentinskim lokalnim i nacionalnim vlastima, u cemu bi nasi iseljenici mogli da posreduju, jer je rijec o uglednim clanovima tamosnjeg drustva.

Predsjednik crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic kazao je da mu je zadovoljstvo sto je upoznao gradonacelnika Kascelana, a posebno sto se to desilo na Lipi Cuckoj prilikom treceg Pohoda herojima Bozicnog ustanka, koji je nedavno organizovan.

,,Drago mi je sto ljudi poput vas ne zaboravljaju osobe i dogadaje koji su vazni za Crnu Goru. Ovdje sam da cujem kako vam mozemo pomoci mi iz Buenos Airesa i da razgovaramo o buducnosti”, kazao je Ognjenovic.

Osim susreta sa gradonacelnikom Kascelanom, Ognjenovic je sa predstavnicima Prijestonice Cetinje posjetio Drzavni arhiv Crne Gore i obisao muzej Kralja Nikole, kao i Umjetnicki muzej, gdje se posebno zadrzao u Plavoj kapeli kraj ikone Filermose.

Emilio Martin Ognjenovic druga je generacija nasih iseljenika u Argentini. Njegov ded prije 115 godina emigrirao je iz Crne Gore.

Ognjenovic je uspjesan advokat. Prvi put u Crnu Goru dosao je 2007. godine sa tek vjencanom suprugom, kako bi pronasao svoje rodake.

Od prije godinu ponosni je otac djevojcice, ciji prvi rodendan proslavio je 1. avgusta u Crnoj Gori.

“I ona je Crnogorka. To mozda najbolje opisuje ono sto ja osjecam”, rekao je Ognjenovic.

  • Njemačka: Zabrana petardi i privatnog vatrometa?
    on 30/12/2026 at 11:21

    Policija je u njemačkoj pokrajini Tiringiji u noći sa 28. na 29. decembar izašla na teren zbog prijave da je navodno u toku provala u jedan supermarket. Ali radilo se samo o mladićima koji su, opremljeni ćebadima i toplim čajem, čekali otvaranje prodavnice. Naime, ovog ponedjeljka započela prodaja novogodišnjeg vatrometa. U Njemačkoj on smije da se prodaje odraslim osobama starijim od 18 godina samo zadnja tri radna dana do 31. decembra.

  • Kineske vojne vježbe jačaju strah od invazije na Tajvan
    on 30/12/2026 at 11:16

    Kineska vojska je u ponedjeljak pokrenula najopsežnije manevre oko Tajvana, navodeći da će vježbe sa bojevom municijom simulirati blokadu ključnih luka tog ostrva.

  • Izrael priznao Somalilend – nova kriza na Rogu Afrike?
    on 30/12/2026 at 11:05

    Ne baš iz vedra neba, ali ipak iznenađujuće, Izrael je priznao Somalilend kao suverenu državu. To je de fakto nezavisna država na rogu Afrike unutar međunarodno priznate Somalije, čija vlada u Mogadišu odlučno odbija nezavisnost tog otcijepljenog područja. Somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud na državnoj televiziji je poručio: „Somalija će iskoristiti sva dostupna sredstva da se diplomatskim kanalima suprotstavi izraelskoj agresiji.“

  • Kafala-sistem – savremeno ropstvo
    on 30/12/2026 at 09:36

    Šeron je imala 21 godinu kada je krajem aprila 2024. preko agencije iz Kameruna došla u Liban - da radi, zaradi novac i pomogne porodici.

  • Oulu i Trenčin – Evropske prijestonice kulture 2026.
    on 30/12/2026 at 06:28

    Trenčin je slikoviti grad u zapadnoj Slovačkoj. Njegov simbol je istorijski zamak koji se uzdiže na stijeni iznad grada. Centar grada čini ovalni trg sa kafićima i pabovima, a stolovi stoje napolju.

  • Godina sa Dodikom otvorila jedan paradoks
    on 30/12/2026 at 06:17

    Sudnica Suda Bosne i Hercegovine u protekloj godini pretvorila se u prostor obračuna ne samo s jednim političarem, nego sa čitavim konceptom osporavanja visokog predstavnika i državnog poretka.

  • Godina šokova – kako je Tramp uzdrmao Brisel
    on 29/12/2026 at 11:56

    Donald Tramp nije ni godinu na funkciji predsjednika Sjedinjenih Država, a Briselu se čini kao vječnost. Iz Vašingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, pa zatim iznenadne promjene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Brisela njemačkog javnog servisa ARD Helga Šmit.

  • Svjetska ekonomija 2026: Koji izazovi su pred nama?
    on 29/12/2026 at 11:38

    Globalna ekonomija je tokom 2025. prošla kroz mnogo izazova, uključujući oštre trgovinske tenzije, neujednačen, ali umeren rast, kao i rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i nivoa zaduženosti u mnogim djelovima svijeta. Očekuje se da će se veliki dio tih problema preseliti i u 2026.

  • AfD ponovo smije da učestvuje na Minhenskoj konferenciji
    on 29/12/2026 at 10:45

    Nakon što je AfD prethodne dvije godine bila isključena sa Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), stručnjaci za bezbjednosnu politiku iz te stranke 2026. godine će ponovo moći da učestvuju na ovom visoko rangiranom skupu.

  • Tramp i Zelenski hvale napredak u pregovorima – za sada malo detalja
    on 29/12/2026 at 09:36

    Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozitivno ocjenjuju svoje razgovore na Floridi. „Ostvaren je veliki napredak“, rekao je Tramp.